DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Tu sam normalu konstruirao na temelju vlastitih istraživanja a uz pomoć SUSMELOVIH korelacija. Iako sam se uvjerio da spomenuta normala odgovara za naše prosječne prilike u izgospodarenim jelovim prebornim šumama, ipak bih predložio da se ona generalno ne primjenjuje nego da se za svaku gospodarsku jedinicu — pri sastavu gospodarske osnove — konstruira konkretna normala za odnosnu jedinicu. MODALITETI PREBORNE SUME Teoretski se može postići smjesa stabala različitih debljina u šumama skiofilnih vrsta drveća kao što je na pr. jela. U praksi se vidjelo da se prirodni naraštaj čak i u tim šumama javlja u malenim grupama. Kod heliofilnih vrsta drveća to je još više izraženo pa treba otvarati grupe na kojima će se javiti pomladak. Te grupe će biti površinski manje ili veće što ovisi o lokalnim ekološkim prilikama te o vrsti drveća odnosno o njezinom zahtjevu za svjetlom kako blijedi: smreka, bukva, hrast, primorski bor, alepski bor i ariš. Pritom je jednostavno rezoniranje: ako se dimenzije spomenute grupe prošire tako jako da se njezine granice podudaraju s granicama odsjeka, odnosno odjela, onda će sastojina prestati biti preborna; ona postaje jednodobna. Ali ima, dakako, svih mogućih prelaznih oblika. Da bi se bolje uočili ti oblici, izručava se »struktura sastojina«. Općenito uzevši razlikujemo ove strukture: a) jednodobna (regularna) struktura koja je karakteristična po tome da su sva stabla takve sastojine jednako stara s time da su po debljini raspoređena u sastojini u formi jedne zvonolike (GAUSSOVE) krivulje; b) preborna struktura, karakteristična po tome da u sastojini imamo stabla svih starosti i svih debljina a stabla su raspoređena u formi jedne hiperbolične (LIOCOURTOVE) krivulje; stabla mogu biti izmiješana međusobno intimno (jedno do drugoga), tada govorimo o stablimičnoj prebornoj strukturi, ili ona mogu biti izmiješana u grupama, tada govorimo o grupimičnoj prebornoj strukturi; c) ako u odsjeku odnosno odjelu ima više jednodobnih sastojina različitih starosti, koje se nalaze izmiješane, ali su odvojene jedne od druge, onda takvu strukturu zovu Francuzi »la structure par parquets«, koju bi mogli zvati skupinasta struktura; d) ako u odsjeku odnosno djelu imamo ovdje prebornu a ondje skupinastu strukturu onda takvu strukturu zovemo mješovitom ili kombiniranom. Struktura je važan elemenat, jer baš o strukturi ovisi preborna šuma. U praksi bi trebalo za svaki odsjek odnosno odjel ispitati konkretnu strukturu i na temelju detaljnih studija donijeti odluku o tretmanu s obzirom na ono što se želi postići. Danas možemo reći da ima u Evropi mnogo izgospodarenih lijepih jelovih prebornih šuma stablimične ali još više grupimične strukture s optimalnom temeljnicom od 35 m2/ha u srednjim ekološkim prilikama. Slično vrijedi i za mješovite jelove i bukove šume. Što se tiče bukovih šuma, naljepše bukove šume su jednodobne strukture; to su visoke regularne šume, nastale oplodnom sječom. U određenim uvjetima a naročito tamo gdje su ekološke prilike nepovoljne mogu se iz |