DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Zanimljivo je da je u susjednoj Italiji LUCIO SUSMEL, profesor u Pa dovi, razvio dalje teoriju preborne šume na temelju podataka iz uravnote ženih prebornih šuma u Francuskoj, Njemačkoj, Švicarskoj, Italiji i Jugo slaviji. On je za centralnu Evropu našao neke korisne korelacije između kojih spominjem samo jednu: optimalna drvna zaliha u jelovim prebornim šumama jednaka je jednoj trećini kvadrata visine dominantnih stabala. Na temelju opširnih istraživanja koje sam provodio u šumama Gorskog kotara a u suradnji sa prof. SUSMELOM u Padovi i s prof. VINEYOM u Nancy-u konstruirao sam 5 normala za naše jelove šume, tj. za 5 bonitetnih razreda po ŠURIĆU. Šumari, koji prihvaćaju multifunkcionalnu ulogu šuma, primijenili su u praksi spomenute normale za jelove preborne šume. Za bukove preborne šume u Ardenima u Belgiji, COLLETE je po SUSMELOVOM uzoru našao korelaciju za bukove preborne šume: optimalna te 3 meljnica jednaka je visine dominatnih stabala. 4 U susjednoj Austriji, većem dijelu Njemačke, u skandinavskim zemljama, te u dobrom dijelu SAD primjenjuje se danas uvelike gola sječa u prugama, koje se nakon obrade tla i fertilizacije, pošumljuju smrekovim, borovim, duglazijevim ili drugim sadnicama. No treba reći da i te zemlje u određenim uvjetima primjenjuju preborno gospodarenje i da su neki šumari — na pr. MITSCHERLICH u Saveznoj republici Njemačkoj dali svoj prinos u uređivanju prebornih šuma. KARAKTERISTIKE PREBORNOG GOSPODARENJA Danas, kad je šumarska znanost raščistila mnoge postavke šumskog gospodarenja, pitamo se čemu animozitet prema prebornoj šumi, kad smo, eto, vidjeli, da se baš preborno gospodarenje razvilo na ovom području. Zašto odbaciti ili negirati nešto što je šumarska znanost utvrdila a šumarska praksa potvrdila. Dopustite mi, da iskoristim ovu priliku te da na temelju dosadašnjih iskustava u svijetu i u nas pokušam bolje osvijetliti problem prebornog gospodarenja što je moguće objektivnije. Što je preborna šuma? Ako otvorimo udžbenik pok. prof. MILETIĆA »Osnovi uređivanja prebirne šume«, 1950, knjiga prva, str. 16, naći ćemo ovu definiciju: »Pod prebornom šumom, u smislu uređivanja šuma, podrazumijevamo svaku visoku šumu trajno nejednolične strukture kojom se preborno gospodari«. MILETIĆ razlikuje normalnu prebornu šumu, tipičnu prebornu šumu i prebornu šumu u najširem značenju. To je svaka visoka šuma kojom se trajno gospodari prebornim načinom. Sličnu podjelu prebornih šuma nailazimo i kod ŠAFARA (1948). Prema MILETIĆU površina prebornih šuma u Jugoslaviji iznosi 3,077.967 ha ili 42Vo od svih šuma. Za toga šumara, koji se ubrajao među naše naj |