DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Uvaži li se, da će na sječini preostavša stabla prvu godinu imati tekući godišnji prirast od 4,62 ni3, ikoji će ali prema razloženom svake godine rasti dotle, dok ne bude dosegao visinu od 6,38 m3, to se kao faktični zaračunivi prirast mora uzeti onaj, koji se dobije kao prosje k između oba spomenuta tj. 4,62 + 6,38 = 5,51 m3. 2 Ovaj pako zaračunat kroz 25 godina (visina ophodnjice) daje ukupni prirast od 136,50 m3. Po spomenutoj normali ima se prije sječe po rali nalaziti 308,35 m3, a nakon sječe ima ostati 198,52 m3. Po tomu se ima posjeći 308,35 — 198,52 = 109,63 m3, a budući će međutim prirasti 136,50 m3, to će se nakon 25 godina na sječini nalaziti dapače 198,52 + 136,50 = 335,02 m3 tj. za 26,67 m3 više drvne zalihe, negoli se je prije prve sječe na njoj po rali nalazilo. Taj višak od 26,67 m3 je dobro predvidjeti radi evetualnog otpada uslijed vjetro- i snijegoloma, izvala itd. Time je dokazano, da je normala za stanje nakon sječe sasvim ispravno postavljena.« Eto, tako su baš na ogulinskog području konstruirane prve norm e ili takozane norme sa svrhom da se dade putokaz kako se u tim šumama ima gospodariti. Pritom treba istaknuti da je KERN napustio dotadašnje shvaćanje o jednakosti temeljnica pojedinih debljinskih razreda, napustio je spekulativne metode te se oslonio na konkretne šume ogulinskog područja u kojima je potražio normalne preborne tipove. To je bez dvojbe značilo napredak šumarstva u ono vrijeme. Danas su KERNOVE normalne zastarjele s obzirom na preduge ophodnjice i prevelike temeljnice odnosno drvne zalihe. Suvremenik A. KERNA bio je L. HUFNAGL koji je uređivao kočevske šume u Sloveniji. On je vjerojatno prvi u našoj zemlji konstruirao norme (Š. list 1895) za preborne šume oslanjajući se na jednakost temeljnica u pojedinim debljinskim razredima. Pod njegovim utjecajem tadašnji uređivači šuma konstruirali su normale za preborne šume koje su uređivali. Tako su poznate normale JOVANOVCA, TORDONIJA, MANOJLOVIĆA i drugih. Ipak najpoznatije su normale Delničanina JOSIPA MAJNARIĆA koji je izradio veliki broj gospodarskih osnova za mnoge šume Gorskog kotara. Želim istaknuti da je Naputak od 1903. godine propisivao preborno gospodarenje u određenim uvjetima te je tražio da se u dotičnoj gospodarskoj jedinici konstruira normala kao uzor ili model gospodarenja. To je razlog da su tadašnji uređivači šuma ili takozvani taksatori — udovoljavajući zakonskom propisu — konstruirali različite normale za različite prilike. Stoga u to vrijeme imamo u našoj šumarskoj praksi veći broj normala koje nose imena njihovih autora. Naše šumarstvo je u to vrijeme bilo vrlo intenzivno i napredno. To se najbolje vidi iz velikog broja rasprava i stručnih 535 |