DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 122     <-- 122 -->        PDF

*


IZPOD PLEKA


Osvrt na šumarske, trgovačke, lovačke prilike i neprilike.


Godinu 1894/95. i 1895/96. neće ni drvotržci pa usljed toga ni naše šumarstvo
ubilježiti među povoljne, jer je god. 1894/95. bio oislied silnih mećava i neprestanog
padanja sniega izvoz šumskih proizvoda nemoguć i pošto se u naših brdskih
predjelih ponajpače računa na zimski izvoz, jer se tečajem zime imadu razne pilane
obskrbiti sa potrebnimi trupci barem na vrierhe od pol godine, a paropile
dapače i na tri četvrtine godine. Osim toga se računa, da se tečajem zime najdeblji
trupci na saonicah izvesti imadu, budu« da je upravo gola nemogućnost
jače trupce ljeti na kolima i slafoim putevima (tako zvanim vlakama) do sagrađenih
cesta izvesti.


* * *


U naših šumah i onako prevladava bukovina nad jelovinom i radi toga je
osobito za manje domaće drvotržce trgovina sa bukovom robom izdašnija i mjerodavnija.


U neposrednoj blizini Ogulina razpili su na trima paropilama tvrtke Neuberger
i sin, zatim na pilanah ležećih na potoku Dobri i njegovim pritocima do


90.000 m´i bukovine; drvarska tvornica u Vrbovskom, koja proizvađa tavolete
gulenjem, troši godišnje također barem 10.000 m».
* * *


Državna šumska uprava sagradila je tečajem zadnjihl5 godina ovdje do 100
kilometara solidno građenih, po svim pravilih tehničke znanosti traciranih cesta,
kojima pad nigdje ne prelazi (f/o, a sav taj trošak izdan je, da se dotični
šumski predjeli pristupnjivijima naprave. Usuprot uprava imovinskih šuma ne
troši puno na cestogradnje; za oto se mora dotični kupac t.j. drvotržac sam
pobrinuti. ..


Godina 1895/96. sa malenim sniegom i oštrom zimom bila je opet stvorena za
izvoz šumskih proizvoda, ali evo ti inog jada, jelovina se po gotovo ili samo uz
bezcienu unovčiti može a i ciena bukovine pale su na nizke grane. ...


Pošto ovdašnji narod sada dovoljno zaslužbe ima kod šumske radnje i izvoza,
nestalo je i šumske kradje, kojom su se negda ciela sela bavila i od toga
živila.


(ŠUMARSKI LIST, 1896, br. 5)


640