DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 119 <-- 119 --> PDF |
IN MFMORIAM DR C. SYRACH LARSEN Dne 2. 1. 1979. godine preminuo je u Hoersholmu u Danskoj dr C. SYRACH LARSEN jedan od prvih šumara-genetičara i oplemenjivača šumskog drveća u svijetu. Ovim napisom dužni smo odati poštovanje čovjeku i znanstveniku koji je mnogo pomogao i razvoju naše znanosti. Dr C. Syrach Larsen rođen je 6. 7. 1898. godine u Charlottenlundu (Kopenhagen). Diplomirao je na Šumarskom odsjeku Kraljevskog veterinarsko-poljoprivrednog fakulteta u Kopenhagenu 1923. godine. U razdoblju od 1923—1925 studira dendrologiju, a zatim je imenovan naučnim asistentom na fakultetu, Stanica za šumarska istraživanja, Springforbi. Godine 1937. postavljen je za curatora šumskog vrta u Charlottenlundu, a ujedno je imenovan i direktorom novoosnovanog Arboretuma u Hoersholmu, na kojoj dužnosti se nalazio sve do odlaska u mirovinu 1968. godine. Dr Larsen je od početka svoje karijere posebnu pažnju pridavao biologiji šumskog drveća. On je među prvima u svijetu tumačio, a i svojim eksperimentima pokazao, da je moguća primjena genetike kod šumskog drveća s ciljem da se proizvedu tipovi koji rastu brže, pokazuju veću otpornost na bolesti i napade insekata ili pak imaju drvo veoma dobre kvalitete. Sa svojom doktorskom disertacijom »The Employment of Species, Types and Individuals in Forestry (Upotreba vrste, tipova i individua u šumarstvu), koju je obranio na Kralj evskom veterinarsko-polj oprivrednom fakultetu u Kopenhagenu 1937. godine dokazano je da je kontroliranu hibridiza ciju kod smreke, jele i ariša moguće uspješno sprovesti i da su genetski principi primjenjivi i kod šumskog drveća. Upravo prije obrane disertacije Syrach Larsen je na II Internacionalnom kongresu iz silvikulture, koji je održan u Budimpešti 1936. godine imao zapaženi referat o važnosti vegetativnog razmnožavanja kod šumskog drveća. Tu je razradio ideju o čuvanju genofonda i genotipova šumskog drveća i o međunarodnoj suradnji na tom području. U suradnji s prof. M. Westergaardom dao je 1939. godine vrijedan prilog citološkim istraživanjima ariša pod naslovom »A triploid hybrid between Larix decidua Miller and Larix occidentalis Nut.« (Triploidni hibrid između L. decidua i L occidentalis). Njegova je velika zasluga i za razradu ideje o klonskim sjemenskim plantažama. Danas su klonske sjemenske plantaže realnost i one nam proizvode sjeme visoke genetske vrijednosti. Zbog svih tih kao i njegovih drugih radova, dr Larsena smatramo pionirom u izučavanju oplemenjivanja i genetike šumskog drveća. Za njegov uspješan i vizionarski znanstveni i stručni rad dobio je brojna priznanja. Bio je član većeg broja naučnih društava i ustanova u Danskoj, a posebno ističemo njegovo članstvo u Kraljevskoj danskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Osim toga, bio je počasni član danskog, finskog, norveškog, švedskog, škotskog, američkog i novozelandskog šumarskog društva. Na I Kongresu genetičara Jugoslavije izabran je 1976. godine za počasnog člana Društva genetičara naše zemlje. Dr Larsen je primio |