DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 117 <-- 117 --> PDF |
jelovine i smrekovine, s kojom su masom bile alimentirane 4 male i jedna velika pilana; dva poduzeća izrađivala su i bukovo ogrjevno drvo (u taj etat nije uračunata masa drva, kojeg su koristili seljaci s naslova prava baltalika). U Varešu je inž. Dobrić ostao svega godinu dana, jer je 1925. god. premješten za šumarskog referenta »poglavara sreza« u Duvnu. Na tom području još krajem XIX st. osnovano je veliko radilište za pošumljivanje krša i melioraciju šikara, a koje se vršilo po posebnom planu tzv. »ŽUPANJAČKOM ELABORATU« iz 1891. god.i Prvi svjetski rat ne samo da je prekinuo započete radove nego je uglavnom uništio i ono, što je bilo rađeno tako, da je rad počeo iznova. U tu svrhu inž. Dobrić osniva rasadnik u kojem se uglavnom proizvode sadnice crnog bora. Započeo je i s uređivanjem planinskih pašnjaka na Vran planini. Već nakon dvije godine premješten je u Trebinje, gdje mu je osnovna dužnost opet bila početak radova na pošumljavanju i melioraciji krša. Tu je započeo i gradnju ceste za predjel »UBLI« (na granici Crne Gore i Hercegovine) iniciranu od »Društva za unapređenje grada i okolice« Trebinja. Tri godine kasnije, tj. 1930, premješten je u Rogaticu, na kojem su području velike površine jelovih i smrekovih šuma stradale od smrekovog prelca i podkornjaka.2*U Rogatici ostaje do 1934. godine, kada je premješten za šefa Šumske uprave u Bihaću, gdje ostaje do 1940. godine tj. do premještenja u Ispostavu Banske vlasti Banovine Hrvatske u Splitu. U Splitu inž. Dobriću bila je povjerena referada pošumljavanja i na tom poslu uz izuzetak perioda II svjetskog rata kada je up/avitelj Šumarije u Karlovcu, ostaje do kraja svog radnog vijeka — točnije do kraja službovanja. Naime, 1947. godine premješten je za šumarskog referenta u Narodno-oslobodilački odbor kotara Knin, da iste godine po osnivanju Sekcije za pošumljavanje i melioraciju krša pređe u tu Sekciju. Iz Knina premješten je 1948. godine za šefa Sekcije za pošumljavanje u Zadru, da već 1951. godine zbog bolesti odlazi u invalidsku mirovinu. Kako u Kninu tako i u Zadru osniva šumske rasadnike (u Zadru kod Zemunika jedan površine 10 ha, prvenstveno za uzgoj stablašica). U Zadru započinje pošumljavanje na 19 radilišta na kojima je do konca 1951. godine pošumljeno 489 ha. Radilišta inž. Dobrić birao je na cijelom području Sekcije, tj. na području današnje 4 općine: Benkovac, Biograd n/m, Obrovac i Zadar. Pet godina kasnije tj. 1956. god. reaktivira se kao šumarski inspektor tadašnjeg Narodnog odbora kotara Zadar na kojoj dužnosti ostaje do 1960. godine, do navršetka punog radnog staža za starosnu mirovinu. Inž. Dobrić ne miruje ni kao umirovljenik, nego u zadarskom Povijesnom arhivu traga za dokumentima, posebno iz doba mletačke administracije, u kojima jo riječ o šumarstvu. To obavlja i za neke institucije u Splitu i u Zagrebu, te je za njih posebno obradio oko 75 dokumenata. Sklonost za dokumentaciju inž. Dobrić nosio je i od prije u sebi, pa tako zahvaljujući toj sklonosti danas raspolažemo s podacima o pošumljivanjima na tadašnjim kotarevima na području Dalmacije od 1919. do 1940. godine.3 1 Taj elaborat pronašao je i opisao ga u časopisu »Veterinaria« (Sarajevo, 1954. god.) Prof. Dr P. F u k a r e k pod naslovom »Zupanjački elaborat i njegovo značenje za sanaciju prirode krša na području zapadne Bosne« (np. UR) - Vidi i »Povjest šumarstva Hrvatske 1846-1976. kroz stranice Šumarskog lista«, Zagreb, 1976, str. 114. (UR.). 3 Ti podaci objavljeni su u »Zborniku Društva inžinjera i tehničara u Splitu« izd. 1953. g., str. 668 (UR.). 635 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 118 <-- 118 --> PDF |
Uz cestu Zadar — Kozino Ing. Dobrić je osnovao zaštitni pojas, kojega na slici vidimo u starosti od 13 godina. Iako je prošlo dosta vremena od kada je otišao u mirovinu (po sili zakona) doajen šumara Dalmacije i dalje je aktivno sudjelovao u nastojanju oko ozelenjenja krša i to svojim iskustvom, velikom erudicijom i kolegijalnim, nesebičnim savjetima mlađim stručnjacima. I danas, u poznim godinama, još uvijek nalazi snage i volje da povremeno s mlađima pogleda radove na terenu i da kroz diskusiju doprinese unapređenju struke u neposrednoj operativi, a sve u korist društvene zajednice na zadarskom području. Ovaj kratki napis neka bude ujedno i čestitka našem šumarskom stručnjaku — doajenu šumara Dalmacije za njegovu 85. godišnjicu života! Poželimo mu još mnogo zdravlja i uspješnih godina, s hvalom što je uvijek skroman i nesebičan učinio za unapređenje dalmatinskog krša! BRANKO TKALČIĆ dipl. inž. šum., ZADAR |