DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 112 <-- 112 --> PDF |
jima je 1976. god. iskazano 3.635 ha, a 1938. god. samo 862 ha! Ako bi se uzele u obzir površine u društvenom vlasništvu, kojima gospodare OOUR-i šumarstva, a gdje ovih nema (Općine Hvar, Korčula i dr.), tada bi ta razlika bila i veća. Povećana površina šuma nije posljedica samo umjetnog pošumljavanja, nego i prirodnog odnosno prirodne regeneracije šume. Nakon zabrane držanja koza bilo je omogućeno kako poniku iz sjemena tako i izdacima iz panjeva ili obraštenih grmova (u šikarama, makijama) da se nesmetano razvijaju formirajući zajednicu šume. Taj proces traje i dalje, jer je u nekim slučajevima potreban i duži niz godina, da se iz panja, pa i iz žilja, razviju jači izbojci koji, uz intervenciju šumarskih stručnjaka, prerastaju u stabalca i stabla. Šumske vrste osvajaju i napuštene, nekad obrađivane, površine t. j . takve površine imaju sve značajke šuma odnosno na njima se nalaze borovi, jaseni, bjelograbići i dr. vrste od najmlađih do već odraslih. Kako već iz izloženog slijedi, utvrđivanje faktičkog stanja posebno je značajno za Kraško područje. Obnova šuma na kršu najvažniji je činilac za poboljšanje i uravnoteženje ekoloških uvjeta, a što je značajno i za biljno-voćarsku proizvodnju, pa i stočarstvo. Uz određene uvjete radovima na obnovi šuma na tom području moći će se koristiti i šumski proizvodi, kao listinac i tanje grančice, prvenstveno silosirani, za krmu stoke, dakle za proizvodnju mlijeka, mesa, vune i kože. Smatramo, da bi za izvršavanje predložene revizije trebalo ostaviti rok od tri godine. Ad. čl. 2. st. 5. U ovom stavku treba brisati, da se odnosi i na »šumsko zemljište« , a dosljedno tome i cijeli st. 5. Naprijed je izloženo, da se šuma i na momentalno bezšumskim površinama prirodno obnavlja t. j . uz minimalna financijska sredstva (uz sredstva potrebna za melioraciju, za nadzor i za zaštitu), što nakon poljoprivrednog iskorišćivanja ne bi pošumljavanje tako korišćenih površina bilo vezano uz znatna financijska sredstva (za umjetno pošumljavanje) jer bi prirodno pošumljavanje bilo nemoguće. Cl. 2. st. 8. Savez smatra, da sporne slučajeve, a to će bez sumnje biti uglavnom razgraničenja poljoprivredno i šumskog zemljišta odnosno sporovi OOUR Šumarstva s drugim radnim organizacijama, treb a rješavat i Izvršno vijeće skupštine općine ili zajednica općine, pa i Skupština općine — zajednica općina. To je uostalom određeno i u Zakonu o šumama iz 1977. god.: »U slučaju sumnje ili spora da li se neko zemljište obraslo šumskim drvećem smatra šumom odnosno da li se neko zemljište smatra šumskim zemljištem odlučuje Izvršno vijeće skupštine općine odnosno Izvršno vijeće skupštine zajednica općina ako se šuma ili šumsko zemljište prostire na području više općina« (čl. 4). Ad čl. 11. st. 1. Sredstvima rada upravljaju one društveno-pravne osobe koje su u faktičnom posjedu tih sredstava i kojima su data na upravljanje, odnosno gospodarenje, što predstavlja uvjet za rad i poslovanje. Prema tome ne postoji nikakav organ ni organizacija koja bi mogla oduzeti šume i šumska zemljišta šumskim gospodarstvima te ih ustupiti odnosno prenijeti drugom subjektu. Isto tako više ne postoji ni mogućnost administrativnog prijenosa sredstava od stra 630 |