DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 111 <-- 111 --> PDF |
DRUŠTVENE VIJESTI PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI SITŠDI HRVATSKE NA NACRT ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU Iskorišćivanje, promet i maksimum poljoprivrednog zemljišta sada su normirani u više Zakona. Takvo pravno stanje, kao i odredbe Ustava SFRJ i Ustava SR Hrvatske iz 1974. godine, nametnuli su potrebu donošenja zakona, koji bi obuhvatio svu nabrojenu materiju. Nacrt »Zakona o poljoprivrednom zemljištu« dovršen je 1979. godine i u lipnju te godine preko »Delegatskog vjesnika« (br. 118) predan na javnu diskusiju. Od šumarskih organizacija primjedbe su dostavili: Opće udruženje šumarstva, prerade i prometa drvom u Zagrebu, Poslovna zajednica šumarstva Dalmacije Split, Šumsko gospodarstvo Knin i Šumsko gospodarstvo Zadar. Nacrt Zakona razmotren je i u Savezu inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske i dao ove primjedbe i prijedloge (predložene dopune složene su razmaknutim tekstom): PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI SAVEZA INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE NA: NACRT ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU »Nakon razmatranja Nacrta Zakona o poljoprivrednom zemljištu, prema tekstu objavljenom u Delegatskom vjesniku br. 118, ovaj Savez nalazi, da je nužno izvršiti reviziju odnosno dopune u čl. 2, 11, 12, 24, 25. i 27. Nacrta ikako slijedi: Ad. čl. 2. st. 4.: U načelu Savez prihvaća odredbu, da se »kultura zemljišta utvrđuje prema podacima iz katastra zemljišta« ali bi bilo potrebno dodati, eventualno u »prelaznim odredbama«, nakon što se prethodno izvrši revizija katastra prema današnjem stanju na terenu. Kada bi stanje u katastrima bilo identično faktičkom stanju, tada bi predložena formulacija bila najprihvatljivije riješenje, međutim kako opis kultura u katastru ne odgovara stanju na terenu, to nije logično da se takvo stanje sankcionira zakonom. Revizija katastra zemljišta obavljana je niz godina, a neke su izvršene i prije 10 i više godina, a u međuvremenu se stanje promjenilo u korist šume. Naime uspoređivanjem podataka o šumama o vlasništvu između 1938. i 1976. godine (v. Šum. list, 1977. br. 11—12, str. 564) površina tih šuma povećana je za cea 26´%». Površina šuma u vlasništvu povećana je kako u kontinentalnom dijelu, pa i u slavonskom dijelu Posavine, tako i na Kraškom području. Kao posebno karakteristično za Kraško područje navodimo otoke Pag i Rab na ko |