DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 11 <-- 11 --> PDF |
PREBORNO GOSPODARENJE ŠUMAMA U NAŠOJ ŠUMI I U SVIJETU Prof. dr DUŠAN KLEPAC, dipl. inž. šum. predstojnik Katedre za uređivanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu RAZVOJ PREBORNOG GOSPODARENJA Slaveći jednu tako lijepu i značajnu obljetnicu kao što je stogodišnjica organiziranog šumarstva na Ogulinskom području, otvorio sam stare šumarske knjige i časopise i proučavajaći ih, našao sam, da je baš na ovom području šumarstvo bilo vrlo intenzivno i da su baš na ovom području niknule neke originalne metode uređivanja prebornih suma. Mnogi poznati šumarski stručnjaci djelovali su na ogulinskom području. No, zbog ograničenog vremena, dopustite mi, da se zasad ograničim samo na rad jednog ogulinskog šumara kojeg je djelovanje usko povezano uz naslov mog referata. Pred osamdeset i tri godine (točno 1896) bio je na ovom području, tj. kod bivše Kr. županijske oblasti u Ogulinu, imenovan Ante KERN kao šumarski izvjestitelj. Za vrijeme svog službovanja on je objavio nekoliko vrijednih radova: »Uređenje u prebornih šumah«, Š. 1. 1898; »Proučavanje drvne zalihe i prirasta u prebornim šumama«, Š. 1. 1909; »Die Betriebseinrichtung in Plenterwaldungen nach Kroatischer Methode«, Oesterreichische Forst-und Jagdzeitung, 1913, te opširnu raspravu »Praksa uređenja šuma uopće a kod zemljišnih zajednica napose«, Š. 1. 1917. U vrijeme kad je ANTE KERN bio imenovan šumarskim izvjestiteljem u Ogulinu, već je u Hrvatskoj i Slavoniji vrijedio Zakon o šumama od 1852. god. kojim je bila određena stručna uprava i stručno šumsko gospodarenje u šumama pod osobitim javnim nadzorom. No u početku — sve do godine 1903. — nije bilo naputka za sastavak gospodarskih osnova. Ipak trebalo je raditi i radilo se, što se vidi iz riječi A. KERNA koga citiram (1917): »Kako još nije bio izdan naputak za sastavak gospodarstvenih osnova, a nije se niti znalo kada će biti izdan, nije nam preostalo drugo, nego da si sami izkombiniramo metodu za uređenje šuma. To je ali za nas bilo to teže stoga, što nam je s jedne strane svima manjkala praksa u uređajnim poslovima, a s druge strane što se je radilo o uređenju jelovih i bukovih preborni h šuma, za koje niti u poznatim nam stranim uređajnim naputcima, a niti u literaturama nismo mogli naći ništa iole uporabivoga. Trebalo je dakle u pravom smislu riječi tek stvoriti metodu za uređenje tih šuma. |