DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 108 <-- 108 --> PDF |
Treba inzistirati na primjeni pozitivnih zakonskih propisa koji se odnose na zaštitu čovjekova okoliša (industrijski objekti, prostorni planovi, šume, poljoprivredne površine, rijeke, jezera, mora), jer provođenjem takve politike primjenjuju se novi kriteriji pri valoriziranju vrijednosti čovjekova okoliša. Kongres je odlučio da se organizacija trećeg kongresa ekologa Jugoslavije povjerava Društvu ekologa Bosne i Hercegovine, a sudionici kongresa i prisutni ekolozi toga društva tu su odluku jednoglasno prihvatili. Mr SLAVKO MATIĆ, dipl. inž. šum. 2. ZBORNIK REFERATA Kako je već naprijed navedeno, svi prijavljeni referati objavljeni su u dva sveska prije samog Kongresa. Na taj način s jedne strane omogućeno je svim učesnicima da se upoznaju s cjelokupnom materijom a s druge strane omogućena je temeljitija rasprava (diskusija) u toku samog Kongresa. Prethodnim objavljivanjem referata skraćuje se i vrijeme samog Kongresa, jer ih nije nužno usmeno izlagati (a to je bilo i naglašeno i u Uvodnoj riječi glavnog urednika Zbornika Prof. Dr Đure Rauša) s izuzetkom »plenarnih referata«. Konačno, na taj način i najšira javnost dobila je mogućnost, da se upozna s materijalima Kongresa paralelno sa samim Kongresom uz napomenu, da u protivnom slučaju nije rijetkost, da veći ili manji broj referata nikada i ne bude objavljen (jer nedostaju financijska sredstva). Zbornik Drugog kongresa ekologa Jugoslavije sastoji se od dva sveska, svaki s blizu tisuću stranica teksta. Zbornik sadrži 150 referata s 265 autorskih imena, a 212 autora (jer su pojedine referate radili dva i više autora). Plenarni referati 9, autora 10, str. 13 — 145 Primjenjena ekologija i ekologija čovjeka, 23 referata, 47 autora, str. 149 — 384 Biocenologija, fitocenologija i biogeografija, 48 referata, 100 autora str. 387 — 1194 Fiziološka ekologija biljaka i idioekologija biljaka, 18 referata, 32 autora str. 1197 — 1389 Fiziološka ekologija životinja i ekologija populacija, 27 referata, 36 autora str. 1393 — 1716 Hidroekologija, 25 referata, 40 autora str. 1719 — 1998 Od referata navodimo samo plenarne te one vezano za šumarstvo. PLENARNI REFERATI: Rauš , Đuro: Uloga i zadaci Saveza društava ekologa Jugoslavije (str. 13—17), J a n k o v i ć, Milorad: Savremena ekologija i njen značaj u obnovi, unapređenju i zaštiti čovekove okoline (str. 19—53), |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 109 <-- 109 --> PDF |
Fukarek , Pavle: Šumske biljne zajednice Jugoslavije (str. 55—69), Meštrov , Milan: Ekološki aspekti onečišćenja površinskih i podzemnih voda u kontinentalnom dijelu naše zemlje (str. 71—91), Gamulin , Tomo: Za jedan bolji pristup istraživanju Jadranskog mora (str. 93—101), Johanides , Vera: Razgradnja sintetičkih organskih spojeva s pomoću mikroorganizama (str. 103—115), Valić , Fedor: Zdravstveni aspekti ekologije (str. 117—134), Separović , Zvonimir: Pravni i društveni aspekti regulacije zaštite čovjekove okoline u Jugoslaviji i posebno u Hrvatskoj (str. 135—139) i Lakušić , Radomir i Dizdar e v i ć, Muso: Ekološko obrazovanje u sklopu opš teg obrazovno vaspitnog sistema u nas (str. 141—143). REFERATI S PODRUČJA ŠUMARSTVA I ŠUMARA: Lovrić , N.: Prostorno planiranje šumskih prometnica s aspekta zaštite čovje kove okoline (str. 253—259), Meštrović, Šime; Filip an, Tugomir; Lei as, Zdenka i Eškinja, Ivan: Prilog poznavanju flourida (kao industrijskog zagađivača) na vegetaciju (str. 299—306), Dizdarević, M., Lakušić, R., Pavlović, D. i Abadžić, S.: Pregled eko sistema planine Vraniće u Bosni (str. 471—482), Ilijanić, Lj., Topic, J, i Š e g u 1 j a, N.: Neke fonološke karakteristike najvažnijih vrsta drveća u Zagrebačkoj gori (str. 537—548), M a t i ć, S.: Ekološke i strukturalne karakteristike prebornih šuma jele i bukve u Gorskom kotaru (str. 741—765), Marinček, L. i Zupančić, M.: Donos k problematiki acidofilnih bukovih gozdov v Sloveniji (str. 715—730), Matić, S., Prpić, B., Rauš, Đ., V ranko vi ć, A., i Seletković, Zv.: Ekološko-uzgojne osobine specijalnih rezervata šumske vegetacije Prašnik i Muški bunar u Slavoniji (str. 767—823), Pa v 1 e t i ć, Z.: Fitocenološko-sintaksonomska analiza zimzelenih šuma otoka Biševa (str. 853—862), Pelcer , Z.: Lipove šume virovitičke Bilogore (str. 863—875), Prpić, B., Vranković, A., Rauš, Đ. i Matić, S.: Ekološke značajke nizinskih šumskih ekosistema u svjetlu regulacije rijeke Save (str. 877—898), Pun e er, I.: Ekološke in florističke značilnosti družbe Abieti-Fagetum na Trnovskem gozdu (str. 925—938), Prpić , Br.: Struktura i funkcioniranje prašume bukve i jele (Abieti-Fagetum illyricum Horv. 1938) u Dinaridima SR Hrvatske (str. 899—924), Rauš, Đ., Matić, S., Prpić, B. i Vranković, A.: Prilog poznavanju biološko- ekoloških svojstava kasnog hrasta lužnjaka (Quercus robur var. tardissima Sim.) u bazenu Spačve i Česme (str. 997—1010), |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 110 <-- 110 --> PDF |
Rauš, Đ., Ilijanić, Lj„ Seletković, Zv., Segulja, N. i Topic, J.: Komparativna istra živanja ekosistema u Hrvatskoj (str. 1011—1018), Regul a — Bevilacqua , Lj.: Acidofilne šume razreda Quercetea robori-petraea Br. — BI. et Tx 1943 na području Strahinčice (str. 1019—1029), Stefan ovi ć, K.: Karakteristike izdvajanja COa iz zemljišta u različitim šumskim zajednicama na Avali (str. 1071—1083), Stefan o vic, V.: Fitocenoza javora i lipa (Aceri—Tilietum mixtum, Stef., 1974) u nekim kanjonima Dinarida (str. 1083—1102), Šegulja , N.: Šumska vegetacija Vukomeričkih gorica (str. 1115—1132), V r a n k o v i ć, A. i Bašič , F.: Jednogodišnja dinamika vlage tla i redoks-potenci jala glejnog, amfiglejnog tla u šumskom stacionaru »Opeke« kod Lipovljanja (str. 1153—1166), Vukorep , I.: Zemljišni pokrivač sjevernih padina planine Vraniće (str. 1167— —1174), Komlenović, N. i Nedović, V.: Uspijevanje biljaka bijelog bora (Pinus silvestris L.) i obične smreke (Pinus abies Karst.) s obzirom na neka svojstva supstrata (str. 1305—1314), S t e f a n o v i ć, V. i M i 1 a n o v i ć, S.: Metodološki pristup ekotipskoj diferencijali bijelog bora (Pinus silvesteris L..)u Bosni (str. 1365—1374). Naslov referata R. L a k u š i ć — a i dr. »Struktura i dinamika ekosistema planine Vraniće u Bosni« (str. 605—714) trebalo bi glasiti«... ekosistema rudin a planine Vraniće ...« jer obrađuje samo rudine na toj planini, a ne i ekosisteme sa šumom kao, naprijed navedeni, referat M. Dizdarevića i dr. »Pregled ekosistema planine Vraniće u Bosni«. Prikaz sadržaja pojedinih referata koji obrađuju teme iz šumarstva bit će naknadno objavljene time, da još uvijek postoji mogućnost i nabave Zbornika (od prof. Dra Đ. Rauša na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, Šimunska c. br. 25). O. Piškorić |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 115 <-- 115 --> PDF |
85-GODIŠNJICA ING. ANTE DOBRIĆA U sklopu proslave 130. obljetnice osnivanja Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva (1846—1976) i 100. godišnjice neprekidnog izlaženja Šumarskog lista (1876—1976) Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske podijelio je zlatnu medalju i plaketu i dipl. ing. Ant i Dobrić u iz Zadra, najstarijem- doajenu šumarskih stručnjaka Dalmacije i to za primjerne zasluge u f / k » ´.´´ «-^ * Ing. Ante Dobne na »svom« terenu Ninski Stanovi (1957. god.) Na toj površini izvršena je podmladna (resurekciona) sječa uz ostavljanje boljih stabalaca. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 111 <-- 111 --> PDF |
DRUŠTVENE VIJESTI PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI SITŠDI HRVATSKE NA NACRT ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU Iskorišćivanje, promet i maksimum poljoprivrednog zemljišta sada su normirani u više Zakona. Takvo pravno stanje, kao i odredbe Ustava SFRJ i Ustava SR Hrvatske iz 1974. godine, nametnuli su potrebu donošenja zakona, koji bi obuhvatio svu nabrojenu materiju. Nacrt »Zakona o poljoprivrednom zemljištu« dovršen je 1979. godine i u lipnju te godine preko »Delegatskog vjesnika« (br. 118) predan na javnu diskusiju. Od šumarskih organizacija primjedbe su dostavili: Opće udruženje šumarstva, prerade i prometa drvom u Zagrebu, Poslovna zajednica šumarstva Dalmacije Split, Šumsko gospodarstvo Knin i Šumsko gospodarstvo Zadar. Nacrt Zakona razmotren je i u Savezu inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske i dao ove primjedbe i prijedloge (predložene dopune složene su razmaknutim tekstom): PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI SAVEZA INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE NA: NACRT ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU »Nakon razmatranja Nacrta Zakona o poljoprivrednom zemljištu, prema tekstu objavljenom u Delegatskom vjesniku br. 118, ovaj Savez nalazi, da je nužno izvršiti reviziju odnosno dopune u čl. 2, 11, 12, 24, 25. i 27. Nacrta ikako slijedi: Ad. čl. 2. st. 4.: U načelu Savez prihvaća odredbu, da se »kultura zemljišta utvrđuje prema podacima iz katastra zemljišta« ali bi bilo potrebno dodati, eventualno u »prelaznim odredbama«, nakon što se prethodno izvrši revizija katastra prema današnjem stanju na terenu. Kada bi stanje u katastrima bilo identično faktičkom stanju, tada bi predložena formulacija bila najprihvatljivije riješenje, međutim kako opis kultura u katastru ne odgovara stanju na terenu, to nije logično da se takvo stanje sankcionira zakonom. Revizija katastra zemljišta obavljana je niz godina, a neke su izvršene i prije 10 i više godina, a u međuvremenu se stanje promjenilo u korist šume. Naime uspoređivanjem podataka o šumama o vlasništvu između 1938. i 1976. godine (v. Šum. list, 1977. br. 11—12, str. 564) površina tih šuma povećana je za cea 26´%». Površina šuma u vlasništvu povećana je kako u kontinentalnom dijelu, pa i u slavonskom dijelu Posavine, tako i na Kraškom području. Kao posebno karakteristično za Kraško područje navodimo otoke Pag i Rab na ko |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 112 <-- 112 --> PDF |
jima je 1976. god. iskazano 3.635 ha, a 1938. god. samo 862 ha! Ako bi se uzele u obzir površine u društvenom vlasništvu, kojima gospodare OOUR-i šumarstva, a gdje ovih nema (Općine Hvar, Korčula i dr.), tada bi ta razlika bila i veća. Povećana površina šuma nije posljedica samo umjetnog pošumljavanja, nego i prirodnog odnosno prirodne regeneracije šume. Nakon zabrane držanja koza bilo je omogućeno kako poniku iz sjemena tako i izdacima iz panjeva ili obraštenih grmova (u šikarama, makijama) da se nesmetano razvijaju formirajući zajednicu šume. Taj proces traje i dalje, jer je u nekim slučajevima potreban i duži niz godina, da se iz panja, pa i iz žilja, razviju jači izbojci koji, uz intervenciju šumarskih stručnjaka, prerastaju u stabalca i stabla. Šumske vrste osvajaju i napuštene, nekad obrađivane, površine t. j . takve površine imaju sve značajke šuma odnosno na njima se nalaze borovi, jaseni, bjelograbići i dr. vrste od najmlađih do već odraslih. Kako već iz izloženog slijedi, utvrđivanje faktičkog stanja posebno je značajno za Kraško područje. Obnova šuma na kršu najvažniji je činilac za poboljšanje i uravnoteženje ekoloških uvjeta, a što je značajno i za biljno-voćarsku proizvodnju, pa i stočarstvo. Uz određene uvjete radovima na obnovi šuma na tom području moći će se koristiti i šumski proizvodi, kao listinac i tanje grančice, prvenstveno silosirani, za krmu stoke, dakle za proizvodnju mlijeka, mesa, vune i kože. Smatramo, da bi za izvršavanje predložene revizije trebalo ostaviti rok od tri godine. Ad. čl. 2. st. 5. U ovom stavku treba brisati, da se odnosi i na »šumsko zemljište« , a dosljedno tome i cijeli st. 5. Naprijed je izloženo, da se šuma i na momentalno bezšumskim površinama prirodno obnavlja t. j . uz minimalna financijska sredstva (uz sredstva potrebna za melioraciju, za nadzor i za zaštitu), što nakon poljoprivrednog iskorišćivanja ne bi pošumljavanje tako korišćenih površina bilo vezano uz znatna financijska sredstva (za umjetno pošumljavanje) jer bi prirodno pošumljavanje bilo nemoguće. Cl. 2. st. 8. Savez smatra, da sporne slučajeve, a to će bez sumnje biti uglavnom razgraničenja poljoprivredno i šumskog zemljišta odnosno sporovi OOUR Šumarstva s drugim radnim organizacijama, treb a rješavat i Izvršno vijeće skupštine općine ili zajednica općine, pa i Skupština općine — zajednica općina. To je uostalom određeno i u Zakonu o šumama iz 1977. god.: »U slučaju sumnje ili spora da li se neko zemljište obraslo šumskim drvećem smatra šumom odnosno da li se neko zemljište smatra šumskim zemljištem odlučuje Izvršno vijeće skupštine općine odnosno Izvršno vijeće skupštine zajednica općina ako se šuma ili šumsko zemljište prostire na području više općina« (čl. 4). Ad čl. 11. st. 1. Sredstvima rada upravljaju one društveno-pravne osobe koje su u faktičnom posjedu tih sredstava i kojima su data na upravljanje, odnosno gospodarenje, što predstavlja uvjet za rad i poslovanje. Prema tome ne postoji nikakav organ ni organizacija koja bi mogla oduzeti šume i šumska zemljišta šumskim gospodarstvima te ih ustupiti odnosno prenijeti drugom subjektu. Isto tako više ne postoji ni mogućnost administrativnog prijenosa sredstava od stra 630 |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 113 <-- 113 --> PDF |
ne društvenopolitičke zajednice. Prema tome ne vidimo osnova da bi se moglo davati u zakup neko šumsko zemljište bez suglasnosti šumskog gospodarstva. Dosljedno tome u ovom članu treba izostaviti »šumsko zemljište « i daljnji odgovarajući tekst. Ukoliko se ne prihvati prednji prijedlog, potrebno je st. 2 11. člana izmjeni ti tako da glasi: »Ova sredstva vode se na posebnom računu uprave i mogu se upotrijebiti — nakon što su osigurana sredstva za rad uprave — prvenstveno za komasaciju i za biološku reprodukciju šuma«. Ad. čl. 12. st. 3. Za člana savjeta treba predvidjeti i predstavnika SlZ-a za unapređenje šuma na području krša odnosno predstavnika SlZ-a za šumarstvo uopće. Doduše u nacrtu su predviđeni predstavnici šumarskih organizacija, ali isto tako predviđaju se i predstavnici samoupravne vodoprivredne interesne zajednice i SlZ-a za unapređenje poljoprivrede, pa Savez ne vidi razloga, da u savjetu ne bude uključen i predstavnik SlZ-a za šumarstvo (za unapređenje šuma na kršu). Nadalje Savez smatra nužnim i dopune u slijedećim članovima: Ad. čl. 24. stav 1. — da se dopuni: »O prevođenju zapuštenih poljoprivrednih zemljišta koja zarašćuju vrstama drveća u šumu, a nisu obuhvaćena šumsko gospodarskim područjem u kontinen talnom dijelu odnosno užim područjem na kršu, kao i z temi j išta koja se ne mogu racionalno koristiti u poljoprivredn o svrh e odlučuje skupština općine na temelju predhodnog mišljenja općine i šumsko-gospodarske organizacije, kojoj se to zemljište namjerava dati na korištenje.« Ad. čl. 25. — iza stava 1. dodati novi stav koji glasi: »Za poljoprivredna zemljišta, koja se ne mogu koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji i kojima ise mijenja namjena te će se koristiti u šumskoj industriji, ne plaća se naknada«. Ovu dopunu predlaže se s razloga, što su takva zemljišta i pod šumom slabo produktivna te se ne možepodići ekonomska šuma nego, a uz ulaganje određenih financijskih sredstava, šuma koja će imati zaštitni značaj, dakle u općem društvenom interesu. Ad čl. 27. stav 2. da se dopuni: »Jednokratan doprinos iz čl. 25. ne plaća se pri promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta potrebnog za izgradnju objekta koji služi za obranu od poplave, za zaštitu voda od zagađivanja, za odvodnjavanje i navodnjavanje zemljišta za uređenje bujica, te za podizanje šumskih kultura.« Ovo dopuna predlaže se iz razloga već navedenih uz prijedlog čl. 25. t. j . da će i ovom slučaju šuma prvenstveno služiti kao i objekti navedeni u čl. 27. t. j . imat će općedruštvenu funkciju«. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 114 <-- 114 --> PDF |
SVJETSKI ATLAS ŠUMA Dijelovi izašli 1979. godine Poznata izdavačka kuća PAUL PAREY (adresa 2000 Hamburg 1, Spitalstrasze 12 — Postfach 106 304) izdaje i knjige iz oblasti šumarstva. U okviru te oblasti u toku je i izdavanje SVJETSKOG ATLASA ŠUMA (Weltforstatlas). Ove, 1979, jjodine izašao je dio koji obuhvaća: blok karata 6a: Europa; blok karata 38: Kina, Tajvan, Koreja i Mongolija; blok karata 42: Japan, Filipini, Laos, Kambodža i Vijetnam; blok karata 49: Maroko, Alžir, Tunis, Mauretanija, Mali, Gornja Volta, Niger, Čad, Libija i Egipat. Iz Europe obrađena raspodjela šumskih vrsta, kako četinjača tako i listača, ,i za ostale navedene zemlje kompletni prikaz šuma i šumske privrede kao i drvne industrije. Urednik Atlasa je Prof. Dr CLAUS WIEBECKE uz suradnju RICHARDA TORUNSKY-a iz Bundes forschungsanstalt für Forst — und Holzwirtschaft, Reinbek (Savezni institut za istraživanja u šumarstvu i drvarstvu u Reinbeku). Pojedini listovi formata su 75 x 60 cm, a cijena pojedinog lista (karte) iznosi 30.— DM. Naprijed navedeni blokovi sadrže 71 kartu i cijena tog kompleta, s obložnim koricama, iznosi 2 188.— DM. O. P. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 116 <-- 116 --> PDF |
dugogodišnjoj i stručnoj suradnji, radu oko ostvarivanja ciljeva Saveza inžinjera i tehničara Hrvatske, kao i za doprinos na uspješnom poslovanju i "unapređivanju šumarstva i drvne industrije. Budući da dobitnik nije mogao preuzeti dodjeljenu priznanje Saveza šumarskih društava Hrvatske u Zagrebu, zlatna medalja i povelja uručeni su mu na skromnoj svečanosti upriličenoj u tu svrhu u Šumariji Zadar. Predaji priznanja prisustvovao je član Izvršnog vijeća Skupštine Općine Zadar inž. Valentin G r e g o v te nekoliko šum. inženjera (iz Zadra i Šibenika) kao i šumarskih tehničara, a plaketu i povelju predao mu je uz prigodne riječi predstavnik Saveza ITŠD Hrvatske, član redakcijskog odbora Šumarskog lista, inž. B. Tkalčić . Dobitnik priznanja — inž. A. Dobri ć — zahvalio se toplim govorom u kojem je rekao: »Zahvaljujem na drugarskoj pažnji i lijepoj ocjeni mog minulog rada na pošumljavanju krša. Poslije ratnih razaranja instinkt čovjeka za izgradnju i poboljšanje bio je veoma jak, a to se je očitovalo i na pošumljavanju našeg krša i goljeti. U zanosu tog pjemenitog poziva iskrsla je ambicija da u roku od 20 godina privedemo kulturi i produkciji te degradirane prostrane površine. Imali smo na raspolaganju izdašna materijalna sredstva. Ovdašnji narod je također zdušno podupirao ta naša nastojanja tako, da su radovi na realizaciji te ambicije bili uspješni. Ali taj zanos kratko je potrajao, u glavnom što je ta ambiciozna akcija splasnula a materijalna baza presušila. Štafetnu palicu pošumljavanja u toj fazi preuzima ing. Brank o Tkalčić , koji je nastojao da se ti započeti radovi i u tim nepogodnim uvjetima nastavo, a naročito da se kulture sačuvaju, što je i uspješno proveo. Sada je štafetnu palicu pošumljavanja preuzela mlađa generacija, koje su predstavnici tehničari Duje Tu dor i Šime Baković. Oni sa mnogo ljubavi, požrtvovanosti i upornosti nastoje na doprinesu svoj udio u ostvarenju zavjeta šumara na kršu, da se ovi lijepi ali zapušteni predjeli uz naše more ozelene, kultiviraju i tako postanu u doglednoj budućnosti produktivni. Želim im potpuni uspjeh u njihovom radu, koji će biti podstrek i budućim generacijama u tom plemenitom nastojanju od nacionalne vrijednosti«. Na zajedničkom ručku u organizaciji Šumarije Zadar evocirane su uspomene na protekli rad samog inž. Dobrića i ostalih stručnjaka područja u toku niza godina i prije i poslije Oslobođenja. Doajen šumara Dalmacije inž. Ante Dobrić navršava ove (1979) godine 85 godina života, te smatramo i zadovoljstvom i kolegijalnom obavezom da naše cjelokupno članstvo upoznamo ukratko i o njegovom životu i plodnom, nesebičnom i pionirskom radu na pošumljivanju našeg krša, a koji je rad uvijek vršio sa entuzijazmom i upornošću dostojnom šumara rodne dalmatinske grude. Nakon maturiranja na splitskoj Velikoj realci 1913. god. odlazi u vojsku u kojoj je proveo cijeli I svjetski rat te tek 1919. godine upisuje šumarstvo na Gospodarsko-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomira 1923. god., a 1924. postavljen je za šumarskog asistenta u Šumskoj upravi Vareš (Bosna). U toj Upravi uglavnom vršila se eksploatacija s etatom od 45 000 m3, pretežno 634 |