DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 108     <-- 108 -->        PDF

Treba inzistirati na primjeni pozitivnih zakonskih propisa koji se odnose
na zaštitu čovjekova okoliša (industrijski objekti, prostorni planovi, šume, poljoprivredne
površine, rijeke, jezera, mora), jer provođenjem takve politike primjenjuju
se novi kriteriji pri valoriziranju vrijednosti čovjekova okoliša.


Kongres je odlučio da se organizacija trećeg kongresa ekologa Jugoslavije
povjerava Društvu ekologa Bosne i Hercegovine, a sudionici kongresa i prisutni
ekolozi toga društva tu su odluku jednoglasno prihvatili.


Mr SLAVKO MATIĆ,
dipl. inž. šum.


2. ZBORNIK REFERATA
Kako je već naprijed navedeno, svi prijavljeni referati objavljeni su u dva
sveska prije samog Kongresa. Na taj način s jedne strane omogućeno je svim
učesnicima da se upoznaju s cjelokupnom materijom a s druge strane omogućena
je temeljitija rasprava (diskusija) u toku samog Kongresa. Prethodnim objavljivanjem
referata skraćuje se i vrijeme samog Kongresa, jer ih nije nužno
usmeno izlagati (a to je bilo i naglašeno i u Uvodnoj riječi glavnog urednika
Zbornika Prof. Dr Đure Rauša) s izuzetkom »plenarnih referata«. Konačno, na
taj način i najšira javnost dobila je mogućnost, da se upozna s materijalima
Kongresa paralelno sa samim Kongresom uz napomenu, da u protivnom slučaju
nije rijetkost, da veći ili manji broj referata nikada i ne bude objavljen (jer
nedostaju financijska sredstva).


Zbornik Drugog kongresa ekologa Jugoslavije sastoji se od dva sveska, svaki
s blizu tisuću stranica teksta.
Zbornik sadrži 150 referata s 265 autorskih imena, a 212 autora (jer su pojedine
referate radili dva i više autora).


Plenarni referati 9, autora 10, str. 13 — 145


Primjenjena ekologija i ekologija čovjeka,


23 referata, 47 autora, str. 149 — 384
Biocenologija, fitocenologija i biogeografija,
48 referata, 100 autora str. 387 — 1194


Fiziološka ekologija biljaka i idioekologija biljaka,
18 referata, 32 autora str. 1197 — 1389


Fiziološka ekologija životinja i ekologija populacija,
27 referata, 36 autora str. 1393 — 1716
Hidroekologija, 25 referata, 40 autora str. 1719 — 1998


Od referata navodimo samo plenarne te one vezano za šumarstvo.


PLENARNI REFERATI:


Rauš , Đuro: Uloga i zadaci Saveza društava ekologa Jugoslavije (str. 13—17),
J a n k o v i ć, Milorad: Savremena ekologija i njen značaj u obnovi, unapređenju
i zaštiti čovekove okoline (str. 19—53),




ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 109     <-- 109 -->        PDF

Fukarek , Pavle: Šumske biljne zajednice Jugoslavije (str. 55—69),
Meštrov , Milan: Ekološki aspekti onečišćenja površinskih i podzemnih voda u
kontinentalnom dijelu naše zemlje (str. 71—91),


Gamulin , Tomo: Za jedan bolji pristup istraživanju Jadranskog mora (str.


93—101),
Johanides , Vera: Razgradnja sintetičkih organskih spojeva s pomoću mikroorganizama
(str. 103—115),


Valić , Fedor: Zdravstveni aspekti ekologije (str. 117—134),


Separović , Zvonimir: Pravni i društveni aspekti regulacije zaštite čovjekove
okoline u Jugoslaviji i posebno u Hrvatskoj (str. 135—139) i
Lakušić , Radomir i Dizdar e v i ć, Muso: Ekološko obrazovanje u sklopu opš


teg obrazovno vaspitnog sistema u nas (str. 141—143).


REFERATI S PODRUČJA ŠUMARSTVA I ŠUMARA:


Lovrić , N.: Prostorno planiranje šumskih prometnica s aspekta zaštite čovje


kove okoline (str. 253—259),
Meštrović, Šime; Filip an, Tugomir; Lei as, Zdenka i Eškinja, Ivan:
Prilog poznavanju flourida (kao industrijskog zagađivača) na vegetaciju (str.
299—306),


Dizdarević, M., Lakušić, R., Pavlović, D. i Abadžić, S.: Pregled eko


sistema planine Vraniće u Bosni (str. 471—482),
Ilijanić, Lj., Topic, J, i Š e g u 1 j a, N.: Neke fonološke karakteristike najvažnijih
vrsta drveća u Zagrebačkoj gori (str. 537—548),


M a t i ć, S.: Ekološke i strukturalne karakteristike prebornih šuma jele i bukve


u Gorskom kotaru (str. 741—765),
Marinček, L. i Zupančić, M.: Donos k problematiki acidofilnih bukovih
gozdov v Sloveniji (str. 715—730),


Matić, S., Prpić, B., Rauš, Đ., V ranko vi ć, A., i Seletković, Zv.:
Ekološko-uzgojne osobine specijalnih rezervata šumske vegetacije Prašnik i Muški
bunar u Slavoniji (str. 767—823),


Pa v 1 e t i ć, Z.: Fitocenološko-sintaksonomska analiza zimzelenih šuma otoka
Biševa (str. 853—862),


Pelcer , Z.: Lipove šume virovitičke Bilogore (str. 863—875),
Prpić, B., Vranković, A., Rauš, Đ. i Matić, S.: Ekološke značajke nizinskih
šumskih ekosistema u svjetlu regulacije rijeke Save (str. 877—898),
Pun e er, I.: Ekološke in florističke značilnosti družbe Abieti-Fagetum na Trnovskem
gozdu (str. 925—938),


Prpić , Br.: Struktura i funkcioniranje prašume bukve i jele (Abieti-Fagetum
illyricum Horv. 1938) u Dinaridima SR Hrvatske (str. 899—924),
Rauš, Đ., Matić, S., Prpić, B. i Vranković, A.: Prilog poznavanju biološko-
ekoloških svojstava kasnog hrasta lužnjaka (Quercus robur var. tardissima Sim.)
u bazenu Spačve i Česme (str. 997—1010),




ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 110     <-- 110 -->        PDF

Rauš, Đ., Ilijanić, Lj„ Seletković, Zv., Segulja, N. i Topic, J.: Komparativna
istra živanja ekosistema u Hrvatskoj (str. 1011—1018),
Regul a — Bevilacqua , Lj.: Acidofilne šume razreda Quercetea robori-petraea
Br. — BI. et Tx 1943 na području Strahinčice (str. 1019—1029),
Stefan ovi ć, K.: Karakteristike izdvajanja COa iz zemljišta u različitim šumskim
zajednicama na Avali (str. 1071—1083),


Stefan o vic, V.: Fitocenoza javora i lipa (Aceri—Tilietum mixtum, Stef., 1974)
u nekim kanjonima Dinarida (str. 1083—1102),
Šegulja , N.: Šumska vegetacija Vukomeričkih gorica (str. 1115—1132),
V r a n k o v i ć, A. i Bašič , F.: Jednogodišnja dinamika vlage tla i redoks-potenci jala
glejnog, amfiglejnog tla u šumskom stacionaru »Opeke« kod Lipovljanja (str.
1153—1166),


Vukorep , I.: Zemljišni pokrivač sjevernih padina planine Vraniće (str. 1167—


—1174),
Komlenović, N. i Nedović, V.: Uspijevanje biljaka bijelog bora (Pinus
silvestris L.) i obične smreke (Pinus abies Karst.) s obzirom na neka svojstva
supstrata (str. 1305—1314),
S t e f a n o v i ć, V. i M i 1 a n o v i ć, S.: Metodološki pristup ekotipskoj diferencijali
bijelog bora (Pinus silvesteris L..)u Bosni (str. 1365—1374).


Naslov referata R. L a k u š i ć — a i dr. »Struktura i dinamika ekosistema
planine Vraniće u Bosni« (str. 605—714) trebalo bi glasiti«... ekosistema rudin a
planine Vraniće ...« jer obrađuje samo rudine na toj planini, a ne i ekosisteme
sa šumom kao, naprijed navedeni, referat M. Dizdarevića i dr. »Pregled ekosistema
planine Vraniće u Bosni«.


Prikaz sadržaja pojedinih referata koji obrađuju teme iz šumarstva bit će
naknadno objavljene time, da još uvijek postoji mogućnost i nabave Zbornika
(od prof. Dra Đ. Rauša na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, Šimunska c. br. 25).


O. Piškorić


ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 115     <-- 115 -->        PDF

85-GODIŠNJICA ING. ANTE DOBRIĆA


U sklopu proslave 130. obljetnice osnivanja Hrvatsko-slavonskog šumarskog
društva (1846—1976) i 100. godišnjice neprekidnog izlaženja Šumarskog lista
(1876—1976) Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske
podijelio je zlatnu medalju i plaketu i dipl. ing. Ant i Dobrić u iz Zadra, najstarijem-
doajenu šumarskih stručnjaka Dalmacije i to za primjerne zasluge u


f /


k


» ´.´´ «-^ *


Ing. Ante Dobne na »svom« terenu Ninski Stanovi (1957. god.)
Na toj površini izvršena je podmladna (resurekciona) sječa uz ostavljanje boljih
stabalaca.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 111     <-- 111 -->        PDF

DRUŠTVENE VIJESTI


PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI SITŠDI HRVATSKE NA
NACRT ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU


Iskorišćivanje, promet i maksimum poljoprivrednog zemljišta sada su normirani
u više Zakona. Takvo pravno stanje, kao i odredbe Ustava SFRJ i Ustava
SR Hrvatske iz 1974. godine, nametnuli su potrebu donošenja zakona, koji bi
obuhvatio svu nabrojenu materiju. Nacrt »Zakona o poljoprivrednom zemljištu«
dovršen je 1979. godine i u lipnju te godine preko »Delegatskog vjesnika« (br.
118) predan na javnu diskusiju. Od šumarskih organizacija primjedbe su dostavili:
Opće udruženje šumarstva, prerade i prometa drvom u Zagrebu, Poslovna
zajednica šumarstva Dalmacije Split, Šumsko gospodarstvo Knin i Šumsko gospodarstvo
Zadar. Nacrt Zakona razmotren je i u Savezu inženjera i tehničara
šumarstva i drvne industrije Hrvatske i dao ove primjedbe i prijedloge (predložene
dopune složene su razmaknutim tekstom):


PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI


SAVEZA INŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE
HRVATSKE NA:


NACRT ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU


»Nakon razmatranja Nacrta Zakona o poljoprivrednom zemljištu, prema
tekstu objavljenom u Delegatskom vjesniku br. 118, ovaj Savez nalazi, da je
nužno izvršiti reviziju odnosno dopune u čl. 2, 11, 12, 24, 25. i 27. Nacrta ikako
slijedi:


Ad. čl. 2. st. 4.: U načelu Savez prihvaća odredbu, da se »kultura zemljišta
utvrđuje prema podacima iz katastra zemljišta« ali bi bilo potrebno dodati, eventualno
u »prelaznim odredbama«, nakon što se prethodno izvrši revizija
katastra prema današnjem stanju na terenu. Kada bi
stanje u katastrima bilo identično faktičkom stanju, tada bi predložena formulacija
bila najprihvatljivije riješenje, međutim kako opis kultura u katastru ne
odgovara stanju na terenu, to nije logično da se takvo stanje sankcionira zakonom.
Revizija katastra zemljišta obavljana je niz godina, a neke su izvršene
i prije 10 i više godina, a u međuvremenu se stanje promjenilo u korist šume.
Naime uspoređivanjem podataka o šumama o vlasništvu između 1938. i 1976.
godine (v. Šum. list, 1977. br. 11—12, str. 564) površina tih šuma povećana je
za cea 26´%». Površina šuma u vlasništvu povećana je kako u kontinentalnom
dijelu, pa i u slavonskom dijelu Posavine, tako i na Kraškom području. Kao
posebno karakteristično za Kraško područje navodimo otoke Pag i Rab na ko




ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 112     <-- 112 -->        PDF

jima je 1976. god. iskazano 3.635 ha, a 1938. god. samo 862 ha! Ako bi se uzele
u obzir površine u društvenom vlasništvu, kojima gospodare OOUR-i šumarstva,
a gdje ovih nema (Općine Hvar, Korčula i dr.), tada bi ta razlika bila i veća.


Povećana površina šuma nije posljedica samo umjetnog pošumljavanja, nego
i prirodnog odnosno prirodne regeneracije šume. Nakon zabrane držanja koza
bilo je omogućeno kako poniku iz sjemena tako i izdacima iz panjeva ili obraštenih
grmova (u šikarama, makijama) da se nesmetano razvijaju formirajući
zajednicu šume. Taj proces traje i dalje, jer je u nekim slučajevima potreban i
duži niz godina, da se iz panja, pa i iz žilja, razviju jači izbojci koji, uz intervenciju
šumarskih stručnjaka, prerastaju u stabalca i stabla. Šumske vrste osvajaju
i napuštene, nekad obrađivane, površine t. j . takve površine imaju sve značajke
šuma odnosno na njima se nalaze borovi, jaseni, bjelograbići i dr. vrste od najmlađih
do već odraslih.


Kako već iz izloženog slijedi, utvrđivanje faktičkog stanja posebno je značajno
za Kraško područje. Obnova šuma na kršu najvažniji je činilac za poboljšanje
i uravnoteženje ekoloških uvjeta, a što je značajno i za biljno-voćarsku
proizvodnju, pa i stočarstvo. Uz određene uvjete radovima na obnovi šuma na
tom području moći će se koristiti i šumski proizvodi, kao listinac i tanje grančice,
prvenstveno silosirani, za krmu stoke, dakle za proizvodnju mlijeka, mesa,
vune i kože.


Smatramo, da bi za izvršavanje predložene revizije trebalo ostaviti rok od
tri godine.


Ad. čl. 2. st. 5. U ovom stavku treba brisati, da se odnosi i na »šumsko
zemljište« , a dosljedno tome i cijeli st. 5. Naprijed je izloženo, da se šuma
i na momentalno bezšumskim površinama prirodno obnavlja t. j . uz minimalna
financijska sredstva (uz sredstva potrebna za melioraciju, za nadzor i za zaštitu),
što nakon poljoprivrednog iskorišćivanja ne bi pošumljavanje tako korišćenih
površina bilo vezano uz znatna financijska sredstva (za umjetno pošumljavanje)
jer bi prirodno pošumljavanje bilo nemoguće.


Cl. 2. st. 8. Savez smatra, da sporne slučajeve, a to će bez sumnje
biti uglavnom razgraničenja poljoprivredno i šumskog zemljišta odnosno sporovi
OOUR Šumarstva s drugim radnim organizacijama, treb a rješavat i
Izvršno vijeće skupštine općine ili zajednica općine, pa i
Skupština općine — zajednica općina. To je uostalom određeno i u Zakonu o
šumama iz 1977. god.: »U slučaju sumnje ili spora da li se neko zemljište obraslo
šumskim drvećem smatra šumom odnosno da li se neko zemljište smatra šumskim
zemljištem odlučuje Izvršno vijeće skupštine općine odnosno Izvršno vijeće
skupštine zajednica općina ako se šuma ili šumsko zemljište prostire na području
više općina« (čl. 4).


Ad čl. 11. st. 1. Sredstvima rada upravljaju one društveno-pravne osobe koje
su u faktičnom posjedu tih sredstava i kojima su data na upravljanje, odnosno
gospodarenje, što predstavlja uvjet za rad i poslovanje. Prema tome ne postoji
nikakav organ ni organizacija koja bi mogla oduzeti šume i šumska zemljišta
šumskim gospodarstvima te ih ustupiti odnosno prenijeti drugom subjektu. Isto
tako više ne postoji ni mogućnost administrativnog prijenosa sredstava od stra


630




ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 113     <-- 113 -->        PDF

ne društvenopolitičke zajednice. Prema tome ne vidimo osnova da bi se moglo
davati u zakup neko šumsko zemljište bez suglasnosti šumskog gospodarstva.
Dosljedno tome u ovom članu treba izostaviti »šumsko zemljište
« i daljnji odgovarajući tekst.


Ukoliko se ne prihvati prednji prijedlog, potrebno je st. 2 11. člana izmjeni
ti tako da glasi: »Ova sredstva vode se na posebnom računu uprave i mogu
se upotrijebiti — nakon što su osigurana sredstva za rad uprave — prvenstveno
za komasaciju i za biološku reprodukciju šuma«.


Ad. čl. 12. st. 3. Za člana savjeta treba predvidjeti i predstavnika SlZ-a za
unapređenje šuma na području krša odnosno predstavnika SlZ-a za šumarstvo
uopće. Doduše u nacrtu su predviđeni predstavnici šumarskih organizacija, ali
isto tako predviđaju se i predstavnici samoupravne vodoprivredne interesne zajednice
i SlZ-a za unapređenje poljoprivrede, pa Savez ne vidi razloga, da u savjetu
ne bude uključen i predstavnik SlZ-a za šumarstvo (za unapređenje šuma na
kršu).


Nadalje Savez smatra nužnim i dopune u slijedećim članovima:


Ad. čl. 24. stav 1. — da se dopuni:


»O prevođenju zapuštenih poljoprivrednih zemljišta koja zarašćuju vrstama drveća
u šumu, a nisu obuhvaćena šumsko gospodarskim područjem u kontinen talnom
dijelu odnosno užim područjem na kršu, kao i z temi
j išta koja se ne mogu racionalno koristiti u poljoprivredn
o svrh e odlučuje skupština općine na temelju predhodnog mišljenja
općine i šumsko-gospodarske organizacije, kojoj se to zemljište namjerava dati na
korištenje.«


Ad. čl. 25. — iza stava 1. dodati novi stav koji glasi:


»Za poljoprivredna zemljišta, koja se ne mogu koristiti u poljoprivrednoj proizvodnji
i kojima ise mijenja namjena te će se koristiti u šumskoj industriji, ne
plaća se naknada«.


Ovu dopunu predlaže se s razloga, što su takva zemljišta i pod šumom slabo
produktivna te se ne možepodići ekonomska šuma nego, a uz ulaganje određenih
financijskih sredstava, šuma koja će imati zaštitni značaj, dakle u općem društvenom
interesu.


Ad čl. 27. stav 2. da se dopuni:


»Jednokratan doprinos iz čl. 25. ne plaća se pri promjeni namjene poljoprivrednog
zemljišta potrebnog za izgradnju objekta koji služi za obranu od poplave,
za zaštitu voda od zagađivanja, za odvodnjavanje i navodnjavanje zemljišta za
uređenje bujica, te za podizanje šumskih kultura.«


Ovo dopuna predlaže se iz razloga već navedenih uz prijedlog čl. 25. t. j .
da će i ovom slučaju šuma prvenstveno služiti kao i objekti navedeni u čl. 27.


t. j . imat će općedruštvenu funkciju«.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 114     <-- 114 -->        PDF

SVJETSKI ATLAS ŠUMA
Dijelovi izašli 1979. godine


Poznata izdavačka kuća PAUL PAREY (adresa 2000 Hamburg 1, Spitalstrasze
12 — Postfach 106 304) izdaje i knjige iz oblasti šumarstva. U okviru te oblasti
u toku je i izdavanje SVJETSKOG ATLASA ŠUMA (Weltforstatlas). Ove, 1979,
jjodine izašao je dio koji obuhvaća:


blok karata 6a: Europa;


blok karata 38: Kina, Tajvan, Koreja i Mongolija;


blok karata 42: Japan, Filipini, Laos, Kambodža i Vijetnam;


blok karata 49: Maroko, Alžir, Tunis, Mauretanija, Mali, Gornja Volta, Niger,


Čad, Libija i Egipat.


Iz Europe obrađena raspodjela šumskih vrsta, kako četinjača tako i listača,
,i za ostale navedene zemlje kompletni prikaz šuma i šumske privrede kao i
drvne industrije.


Urednik Atlasa je Prof. Dr CLAUS WIEBECKE uz suradnju RICHARDA
TORUNSKY-a iz Bundes forschungsanstalt für Forst — und Holzwirtschaft,
Reinbek (Savezni institut za istraživanja u šumarstvu i drvarstvu u Reinbeku).


Pojedini listovi formata su 75 x 60 cm, a cijena pojedinog lista (karte) iznosi
30.— DM. Naprijed navedeni blokovi sadrže 71 kartu i cijena tog kompleta,
s obložnim koricama, iznosi 2 188.— DM.


O. P.


ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 116     <-- 116 -->        PDF

dugogodišnjoj i stručnoj suradnji, radu oko ostvarivanja ciljeva Saveza inžinjera
i tehničara Hrvatske, kao i za doprinos na uspješnom poslovanju i "unapređivanju
šumarstva i drvne industrije.


Budući da dobitnik nije mogao preuzeti dodjeljenu priznanje Saveza šumarskih
društava Hrvatske u Zagrebu, zlatna medalja i povelja uručeni su mu na
skromnoj svečanosti upriličenoj u tu svrhu u Šumariji Zadar. Predaji priznanja
prisustvovao je član Izvršnog vijeća Skupštine Općine Zadar inž. Valentin G r e g o v
te nekoliko šum. inženjera (iz Zadra i Šibenika) kao i šumarskih tehničara, a plaketu
i povelju predao mu je uz prigodne riječi predstavnik Saveza ITŠD Hrvatske,
član redakcijskog odbora Šumarskog lista, inž. B. Tkalčić . Dobitnik priznanja
— inž. A. Dobri ć — zahvalio se toplim govorom u kojem je rekao:


»Zahvaljujem na drugarskoj pažnji i lijepoj ocjeni mog minulog rada na
pošumljavanju krša.
Poslije ratnih razaranja instinkt čovjeka za izgradnju i poboljšanje bio je
veoma jak, a to se je očitovalo i na pošumljavanju našeg krša i goljeti.


U zanosu tog pjemenitog poziva iskrsla je ambicija da u roku od 20 godina
privedemo kulturi i produkciji te degradirane prostrane površine. Imali smo
na raspolaganju izdašna materijalna sredstva. Ovdašnji narod je također zdušno
podupirao ta naša nastojanja tako, da su radovi na realizaciji te ambicije bili
uspješni.


Ali taj zanos kratko je potrajao, u glavnom što je ta ambiciozna akcija
splasnula a materijalna baza presušila.


Štafetnu palicu pošumljavanja u toj fazi preuzima ing. Brank o Tkalčić ,
koji je nastojao da se ti započeti radovi i u tim nepogodnim uvjetima nastavo,
a naročito da se kulture sačuvaju, što je i uspješno proveo.


Sada je štafetnu palicu pošumljavanja preuzela mlađa generacija, koje su
predstavnici tehničari Duje Tu dor i Šime Baković.


Oni sa mnogo ljubavi, požrtvovanosti i upornosti nastoje na doprinesu svoj
udio u ostvarenju zavjeta šumara na kršu, da se ovi lijepi ali zapušteni predjeli
uz naše more ozelene, kultiviraju i tako postanu u doglednoj budućnosti produktivni.


Želim im potpuni uspjeh u njihovom radu, koji će biti podstrek i budućim
generacijama u tom plemenitom nastojanju od nacionalne vrijednosti«.


Na zajedničkom ručku u organizaciji Šumarije Zadar evocirane su uspomene
na protekli rad samog inž. Dobrića i ostalih stručnjaka područja u toku niza
godina i prije i poslije Oslobođenja.


Doajen šumara Dalmacije inž. Ante Dobrić navršava ove (1979) godine 85
godina života, te smatramo i zadovoljstvom i kolegijalnom obavezom da naše
cjelokupno članstvo upoznamo ukratko i o njegovom životu i plodnom, nesebičnom
i pionirskom radu na pošumljivanju našeg krša, a koji je rad uvijek vršio
sa entuzijazmom i upornošću dostojnom šumara rodne dalmatinske grude.


Nakon maturiranja na splitskoj Velikoj realci 1913. god. odlazi u vojsku u
kojoj je proveo cijeli I svjetski rat te tek 1919. godine upisuje šumarstvo na
Gospodarsko-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomira 1923. god.,
a 1924. postavljen je za šumarskog asistenta u Šumskoj upravi Vareš (Bosna).
U toj Upravi uglavnom vršila se eksploatacija s etatom od 45 000 m3, pretežno


634