DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 107 <-- 107 --> PDF |
Urbana ekspanzija i disperzija širi se u najvrednije prostore te remete i degradiraju prirodne ekosisteme. Posebno treba istaći da se taj proces urbane ekspanzije širi i da onečišćuje prirodne ekosisteme. Bezobzirna upotreba toksičnih kemijskih sredstava u poljoprivredi degradira prirodne ekosisteme, a u krajnjoj liniji ugrožava ljudsko zdravlje i samu poljoprivredu. Osobito zabrinjavaju takvi procesi na kršu, koji zahvaća 1/3 Jugoslavije. Poslije II. svjetskog rata naslijedili smo izuzetno degradirano krško područje. Zahvaljujući ubrzanom razvitku koji je doveo do raseljavanja, napuštanja otvorenih ognjišta i ekstenzivnog stočarenja (zabrana koza!), vegetacijski pokrov počeo se obnavljati. Međutim, taj je proces dosta spor a društvo ne poduzima mjere da se to ubrza i zaštiti. Temeljni društveni interes traži racionalno valoriziranje prirodnih ekosistema, a zato su potrebni odgovorno socijalno vladanje i ekološko izučavanje. V. U primjeni ekologije jasno se uočavaju dvije grupe problema: mjesto i značenje ekologije u prostornom planiranju i povezivanje fundamentalnih i primijenjenih istraživanja u rješavanju značajnih problema prakse. Važnost povezivanja fundamentalnih ekoloških istraživanja podvučen je ne samo na ovom nego i na prošlom kongresu. Iz priopćenih referata po sekcijama pokazalo se da postoji pozitivan trend u tom smislu. Oni su imali osim fundamentalnoga teorijskog značenja za pojedina područja i aplikativno značenje u čemu se upravo ispoljava prožimanje i jedinstvo primijenjenih i fundamentalnih istraživanja uopće. To pokazuje da takva istraživanja treba i dalje nastaviti s obzirom na njihovu potrebu i valorizaciju u pojedinim granama privrede (šumarstvo, poljoprivreda itd.). Primjena ekologije u rješavanju problema prostornog planiranja, bilo kod velikih gradskih aglomeracija ili regionalno, nije u dovoljnoj mjeri našla svoj udio. Činjenica da se i veliki izvedbeni projekti često realiziraju bez ekološke komponente (kartografske dokumentacije, slike vegetacije, tla, analize klimatskih uvjeta itd.), nepobitno dokazuju ovu konstataciju. Nužno je da društva ekologa republika i pokrajina pokrenu odgovarajuće akcije kod nadležnih institucija da se ovo stanje izmijeni. Tehnička rješenja bez uočavanja ekološke komponente su strana i nepotpuna te imaju negativne posljedice. Dok radne organizacije za tehnička rješenja često izdvajaju velika sredstva dotle se na žalost s njihove strane ekološka komponenta zapostavlja ili se postupno izostavlja. VI. U svjetlu spoznaje sve većeg prisustva patogenih, mutagenih, karcinogenih i teratogenih činilaca u našem životnom prostoru potrebno je intenzivnije pratiti štetne utjecaje tih faktora u patologiji čovjeka i njihove kobne posljedice na genetsku osnovu i reprodukciju čovjeka i ostalih organizama- S obzirom na brze promjene ekosistema potrebno je u što kraćem roku zaštititi naše endemne biljke i životinje i njihove biotope te osigurati njihovu prirodnu regeneraciju. Kongres preporučuje akademijama znanosti i umjetnosti, koje to do sada nisu učinile, da u okviru svojih prirodnih razreda osnuju radne jedinice za ekološka istraživanja i njihovu primjenu. VII. Potrebno je prilikom borbe protiv štetnika i bolesti koje se javljaju na šumskim i poljoprivrednim površinama što više primjenjivati kombinirane metode (biološke, kemijske) koje su u svakom slučaju prikladnije i korisnije za čovjekov okoliš od isključivo kemijskih metoda. 625 |