DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 105 <-- 105 --> PDF |
i da se ekologija kao fundamentalna i primijenjena znanost angažirala u rješavanju brojnih problema egzistencije ekosistema i zaštite čovjekove okoline. One zaključke koji nisu realizirani II. kongres ekologa Jugoslavije uključit će u zaključke kao buduće zadatke. Na osnovi svih podnesenih referata i diskusija, a na prijedlog komisije za zaključke II. kongres ekologa Jugoslavije na završnom plenarnom zasjedanju jednoglasno je donio ove zaključke: I. Ekologija je kao znanstvena disciplina doživjela punu afirmaciju, što zahtijeva posebnu odgovornost u planiranju, programiranju i koordiniranju znanstvenoistraživačkog rada u ovom području. Društvo s punim pravom očekuje od ekologije da njeni rezultati daju odgovarajući doprinos rješavanju vitalnih problema u svim oblicima čovjekove aktivnosti koji utječu na stanje ekosistema kao prirodne čovjekove okoline. Istraživanja u ekologiji vrlo su kompleksna i uključuju širok krug znanstvenih radnika različitih profila pri čemu sve više dolaze do izražaja pored fundamentalnih i primijenjena istraživanja. Polazeći od navedenog, a imajući u vidu postignute rezultate priopćenja na ovom kongresu, može se zaključiti da je postignut vidljiv napredak i u raznovrsnosti, i u metodologiji istraživanja. Sve je prisutniji timski rad u rješavanju kompleksne problematike istraživanja biocenoza, pri čemu ekosistemski pristup dobiva dominantnu ulogu. Dostignuća drugih znanosti znatno su proširila i otvorila mogućnost novih metoda kvantitativne analize ekoloških procesa, što je i došlo do izražaja u jednom dijelu znanstvenih prioćenja, posebno kada je riječ o proučavanju strukture, dinamike i funkcije ekosistema. Prva iskustva u primjeni teorije informacija, modeliranja i sistemske analize čine značajan doprinos razumijevanju funkcioniranja ekosistema. Njihova šira primjena nesumnjivo bi u mnogome pridonijela već postignutim rezultatima pa je treba daleko više stimulirati i razvijati. Za dalji uspješan razvoj ekološke znanosti i njen doprinos razvoju društva potrebno je osigurati širu uzajamnu informiranost već pri planiranju istraži vanja, čime bi se izbjeglo nepotrebno dupliranje i postigao veći stupanj koor dinacije istraživanja, a time i njihova racionalizacija. Punu koordinaciju posebno treba osigurati kada je u pitanju planiranje i usklađivanje metodologije što pretpostavlja i organiziranje radnih sastanaka zainteresiranih istraživača. II. Drugi kongres Saveza društava ekologa Jugoslavije smatra da je ekologija posebno važna u sistemu obrazovanja i odgoja. Kongres je utvrdio da su u razdoblju od I. do II. kongresa postignuti značajni rezultati u uvođenju ekoloških sadržaja u nastavu svih nivoa obrazovan´ ja. Treba i dalje razvijati taj proces i ekološke sadržaje odabiranjem i planski unositi u odgovarajućem obujmu ne samo u okviru biologije nego i u okvirima ostalih prirodnih, tehničko-tehnoloških i društvenih znanosti. Postdiplomski studiji iz ekologije imaju posebno značenje. Njima treba posvetiti izuzetnu pažnju na odgovarajućim fakultetima gdje god to nije učinjeno a za to postoje mogućnosti. Osobito na onima biološkoga karaktera treba organizirati postdiplomsku nastavu iz ekologije, prilagođenu profilu stručnjaka i specifičnim potrebama udruženog rada i društva u cjelini. 623 |