DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 102     <-- 102 -->        PDF

STRUČNI SKUPOVI


DRUGI KONGRES EKOLOGA JUGOSLAVIJE


1. TOK KONGRESA I ZAKLJUČCI
U vremenu od 1—7. 10. 1979. godine u Zadru i Plitvicama održan je drugi
kongres ekologa Jugoslavije. Kongres je održan pod pokroviteljstvom Jugoslavenske
akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, koju je na kongresu predstavljao
akademik Josip R o g 1 i ć.


Od ukupno 300 sudionika kongresa iz cijele Jugoslavije koji su predstavljali
sedam struka, koje se u svom znanstvenom djelokrugu bave i ekološkom problematikom,
bilo je i 88 šumarskih stručnjaka. Za nas šumare je značajno i to
da je predsjednik organizacijskog odbora Drugog kongresa ekologa Jugoslavije
bio Đuro Rau š koji obavlja dužnost predsjednika Saveza društava ekologa
Jugoslavije i predsjednika Hrvatskog ekološkog društva. Osim njega, od ukupno
18 članova organizacijskog odbora bila su i četiri šumarska stručnjaka i to:
Branimir Prpić, Mitja Župančić, Rade Rizovski, Vitomir Stefano-
v i ć i Slavko Mat; ć.


Za vrijeme trajanja kongresa podneseno je 150 referata koji su tiskani u
dvije knjige Zbornika Drugog kongresa ekologa Jugoslavije na preko 2000
stranica.


Kongres je otvorio Đuro Rau š predsjednik Organizacijskog odbora Drugog
kongresa ekologa Jugoslavije nakon čega su uslijedili pozdravi kongresu
i to:


— akademik Josip R o g 1 i č u ime pokrovitelja,

Ivica Maštruk o predsjednik Skupštine opčine Zadar, u ime grada
domaćina,

Vera Johanide s u ime Jugoslavenskog saveza za zaštitu i unapređenje
čovjekove sredine,
— Josip Čiče k u ime Sekcije za zaštitu i unapređenje čovjekove okoline
i prostorno uređenje RK SSRN Hrvatske,
— Ivan Z i v k o u ime SIZ-a za znanstveni rad SRH,

Oto Fröhlic h u ime Odbora za zaštitu čovjekove sredine pri Privrednoj
komori SRH,

Stjepan Letini ć u ime Hortikulturnog udruženja radnika Hrvatske i
organizacije »Zrinjevac«, Zagreb,
— Branimir Prpi ć u ime Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne
industrije SR Hrvatske,


— Košta 2 u n j i ć u ime Zavoda za zaštitu prirode SR Crne Gore,
— Milan Meštro v u ime rektora Zagrebačkog sveučilišta.
620




ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 103     <-- 103 -->        PDF

Nakon otvaranja kongresa podneseno je osam plenarnih referata koji su
prikazali dostignuća, probleme i položaj ekologije kod nas. Plenarni referati su
iznešoni pod ovim naslovima:


— Rauš , Đ., Zagreb: Uloga i zadaci Saveza društava ekologa Jugoslavije.

Janković , M., Beograd: Suvremena ekologija i njen značaj u obnovi,
unapređenju i zaštiti čovjekove sredine.
— Fukar e k, P., Sarajevo: Šumske biljne zajednice Jugoslavije.

Meštrov , M., Zagreb: Ekološki aspekti onečišćenja površinskih i podzemnih
voda u kontinentalnom dijelu naše zemlje.

Gamulin , T., Dubrovnik: Pristup boljem istraživanju Jadranskog mora.

Johanides , V., Zagreb: Razgradnja sintetičkih organskih spojeva s
pomoću mikroorganizama.
— Valić , F., Zagreb: Znanstveni aspekti ekologije.

Lakušić, R., Dizdarević, M., Sarajevo: Ekološko obrazovanje u
sklopu opšteg obrazovno-vaspitnog sistema u nas.
Rad kongresa u slijedeća dva dana odvijao se u 5 sekcija i to:



Sekcija za primjenjenu ekologiju i ekologiju čovjeka (podneseno 23 referata),

Sekcija za fiziološku ekologiju biljaka i idioekologiju biljaka (podneseseno
18 referata),
—. Sekcija za biocenologiju, fitocenologiju i biogeografiju (podneseno 48 referata),



Sekcija za fiziološku ekologiju biljaka i idioekologiju biljaka (podneseno
18 referata),

Sekcija za biocenologiju, fitocenologiju i biogeografiju (podneseno 48 rererata),

Sekcija za fiziološku ekologiju životinja i ekologiju populacije (podneseno
27 referata),
— Sekcija za hidroekologiju (podneseno 25 referata).
Veliki broj referata u svakoj sekciji posebno nam govori o širokom području
koje obuhvaća ekološka znanost te o složenosti ekologije kao znanstvene
discipline. U referatima su sadržani svi suvremeni problemi ekologije kod nas
osim problema radijacije.


Rad kongresa po sekcijama je završen 4. 10. 1979. godine time da je komisija
za zaključke podnijela svoj izvještaj istog dana na završnoj sjednici. Na
istoj sjednici je zaključeno da se tiska treća knjiga Zbornika Drugog kongresa
ekologa Jugoslavije, koja bi sadržala pozdravne govore kongresa, referat predsjednika
grada domaćina, predavanja i referate koji će biti održani na stručnim
ekskurzijama tijekom kongresa, popis sudionika i zaključke kongresa.


Sa završne sjednice Drugog kongresa ekologa Jugoslavije poslani su pozdravni
telegrami predsjedniku SFR Jugoslavije drugu JOSIPU BROZU TITU, Ju




ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 104     <-- 104 -->        PDF

goslavenskom savezu za zaštitu i unapređenje čovjekove sredine i predsjedniku
Sabora SR Hrvatske.


Za vrijeme održavanja kongresa prikazana su dva filma za sve učesnike
kongresa.


Prvi film su prikazali predstavnici radne organizacije »3 maj« iz Rijeke a
odnosi se na problematiku reciklaže gradskog smeća. Film je snimljen u Rimu,
gradu koji je na taj način vrlo racionalno riješio problem smeća. Postupak reciklaže
financijski se isplati za sve gradove veće od 50.000 stanovnika.


Drugi film je prikazao radove na vrlo uspjeloj sanaciji Palićkog jezera koji
jo prije sanacije bilo mrtvo jezero otpadnih voda Subotice.


Za vrijeme trajanja kongresa grad domaćin Zadar organizirao je više javnih
manifestacija u povodu održavanja kongresa. Tom prilikom su bile otvorene
dvije izložbe, a za vrijeme redovnih kino-predstava prikazivani su kraći
filmovi s ekološkom problematikom.


U okviru rada kongresa ISIP iz Zagreba priredio je izložbu strane i domaće
znanstvene i stručne literature s područja biološko-ekoloških znanosti.


U slijedeća dva dana rad kongresa se odvijao na stručnim ekskurzijama koje
su bile organizirane u Nacionalnom parku Paklenici a nakon toga u Nacionalnom
parku Plitvička jezera.


Predsjednik organizacijskog odbora Đuro Rauš na Plitvičkim jezerima dana


6. 10. 1979. godine proglasio je rad drugog dijela Drugog kongresa ekologa Jugoslavije
završenim.
Kao trajan trag kongresa ostaju tri tiskane knjige Zbornika Drugog kongresa
ekologa Jugoslavije i poruka s kongresa koja je formulirana u vidu zaključaka
koji glase:


ZAKLJUČCI II. KONGRESA EKOLOGA JUGOSLAVIJE


održanog u Zadru od 1. — 4. 10. 1979.


Drugi kongres ekologa Jugoslavije napravio je pregled radova u svim do-,
menima ekoloških istraživanja u našoj zemlji (republikama i pokrajinama) između
dva ekološka kongresa s ciljem da se da ocjena dosadašnjih dostignuća
i usmjere buduća ekološka istraživanja za daljnji društveno-privredni razvoj naše
socijalističke i samoupravne zajednice te zaštite i unapređenje životne okoline.


Drugi kongres ekologa Jugoslavije na svojim plenarnim sjednicama i u radu
po sekcijama razmatrao je i analizirao probleme u fundamentalnim ekosistemskim
istraživanjima u Jugoslaviji i probleme vezane za degradaciju, zagađivanje
i unapređenje čovjekove životne okoline i biosfere naše zemlje u cijelosti.


Osobito je poklonio pažnju stanju i zadacima ekologije u nas i u svijetu i
problemima nastave ekologije na svim nivoima obrazovnog stupnja, a posebno
obrazovanju kadrova koji će se uključiti u rješavanje problema zaštite i unapređenja
čovjekove okoline.


Drugi kongres ekologa Jugoslavije konstatirao je da se većina zaključaka
Prvoga kongresa ekologa i simpozija u periodu između dva kongresa realizirao


622




ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 105     <-- 105 -->        PDF

i da se ekologija kao fundamentalna i primijenjena znanost angažirala u rješavanju
brojnih problema egzistencije ekosistema i zaštite čovjekove okoline.
One zaključke koji nisu realizirani II. kongres ekologa Jugoslavije uključit će
u zaključke kao buduće zadatke.


Na osnovi svih podnesenih referata i diskusija, a na prijedlog komisije za
zaključke II. kongres ekologa Jugoslavije na završnom plenarnom zasjedanju
jednoglasno je donio ove zaključke:


I. Ekologija je kao znanstvena disciplina doživjela punu afirmaciju, što zahtijeva
posebnu odgovornost u planiranju, programiranju i koordiniranju znanstvenoistraživačkog
rada u ovom području.
Društvo s punim pravom očekuje od ekologije da njeni rezultati daju odgovarajući
doprinos rješavanju vitalnih problema u svim oblicima čovjekove
aktivnosti koji utječu na stanje ekosistema kao prirodne čovjekove okoline.


Istraživanja u ekologiji vrlo su kompleksna i uključuju širok krug znanstvenih
radnika različitih profila pri čemu sve više dolaze do izražaja pored fundamentalnih
i primijenjena istraživanja.


Polazeći od navedenog, a imajući u vidu postignute rezultate priopćenja na
ovom kongresu, može se zaključiti da je postignut vidljiv napredak i u raznovrsnosti,
i u metodologiji istraživanja.


Sve je prisutniji timski rad u rješavanju kompleksne problematike istraživanja
biocenoza, pri čemu ekosistemski pristup dobiva dominantnu ulogu.


Dostignuća drugih znanosti znatno su proširila i otvorila mogućnost novih
metoda kvantitativne analize ekoloških procesa, što je i došlo do izražaja u jednom
dijelu znanstvenih prioćenja, posebno kada je riječ o proučavanju strukture,
dinamike i funkcije ekosistema.


Prva iskustva u primjeni teorije informacija, modeliranja i sistemske analize
čine značajan doprinos razumijevanju funkcioniranja ekosistema. Njihova
šira primjena nesumnjivo bi u mnogome pridonijela već postignutim rezultatima
pa je treba daleko više stimulirati i razvijati.


Za dalji uspješan razvoj ekološke znanosti i njen doprinos razvoju društva


potrebno je osigurati širu uzajamnu informiranost već pri planiranju istraži


vanja, čime bi se izbjeglo nepotrebno dupliranje i postigao veći stupanj koor


dinacije istraživanja, a time i njihova racionalizacija.


Punu koordinaciju posebno treba osigurati kada je u pitanju planiranje i
usklađivanje metodologije što pretpostavlja i organiziranje radnih sastanaka zainteresiranih
istraživača.


II. Drugi kongres Saveza društava ekologa Jugoslavije smatra da je ekologija
posebno važna u sistemu obrazovanja i odgoja.
Kongres je utvrdio da su u razdoblju od I. do II. kongresa postignuti značajni
rezultati u uvođenju ekoloških sadržaja u nastavu svih nivoa obrazovan´
ja. Treba i dalje razvijati taj proces i ekološke sadržaje odabiranjem i planski
unositi u odgovarajućem obujmu ne samo u okviru biologije nego i u okvirima
ostalih prirodnih, tehničko-tehnoloških i društvenih znanosti.


Postdiplomski studiji iz ekologije imaju posebno značenje. Njima treba posvetiti
izuzetnu pažnju na odgovarajućim fakultetima gdje god to nije učinjeno
a za to postoje mogućnosti. Osobito na onima biološkoga karaktera treba organizirati
postdiplomsku nastavu iz ekologije, prilagođenu profilu stručnjaka i
specifičnim potrebama udruženog rada i društva u cjelini.


623




ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 106     <-- 106 -->        PDF

Popularizacija ekologije među široke slojeve našeg društva ima izuzetno značenje.
Kongres smatra da su u tome od I. do II. kongresa postignuti značajni
rezultati. Treba se međutim i dalje koristiti svim sredstvima masovnih komunikacija
(radio, televizija, štampa) radi razvijanja ekološke svijesti u najširim krugovima
društva.


Za popularizaciju ekologije veoma je važno izdavanje popularne ekološke
literature, pa treba apelirati na jugoslavenske ekologe da se u tome više angažiraju.


Treba ponovo istaći potrebu pojačanog angažiranja ekologa na surađivanju
u odgovarajućim znanstveno-popularnim časopisima.


III. Istraživanju mora treba dati veću važnost i u tu svrhu sjediniti sve ustanove
koje se bave istraživanjem mora u pojedinim republikama.
Potrebno je raditi na donošenju zajedničkih programa za naredno srednjoročno
razdoblje koji trebaju biti dugoročno stabilnije -financirani, jer je život
u moru i njegovo zagađivanje problem čitave naše zajednice, a i širi.


Osjeća se nedostatak mladih kadrova različitih profila koji bi s različitih
aspekata proučavali more i time zainteresirali sveučilišta i druge znanstvene institucije
radi ostvarivanja, znanstvenih programa i formiranja potrebnih kadrova.


Istraživači kontinentalnih vodnih ekosistema u razdoblju između dva ekološka
kongresa došli su do značajnih rezultata koji upozoravaju da se stupanj
onečišćenja različitim otpadnim tvarima povećava. Nestašica kvalitetne vode postaje
kočnica daljega privrednog razvoja, a ne poduzimaju se adekvatni zahvati
za njezino pročišćavanje i zaštitu. Premda se ulažu znatna sredstva i premda
su izvršena opsežna istraživanja u vodenim ekosistemima, ipak se rezultatima
tih istraživanja različite privredne grane nedovoljno koriste.


Zbog promjene vodnog režima, koji je posljedica vodoprivrednih zahvata u
srednjim i donjim tokovima naših rijeka (Sava), ozbiljno su ugroženi šumarski
i ostali prirodni ekosistemi. Budući da te šume imaju značajnu zaštitnu, socijalnu
i privrednu ulogu, nužno je da se vodoprivredni zahvati obave tako da se
u tim ekosistemima ne naruši stabilnost.


Predlažemo da se suvišne vode zadrže u gornjim tokovima rijeka pošumljavanjem
i izgradnjom odgovarajućih akumulacija.


Kongresni zadaci pokazuju da podržavanje istraživanja i zajedničke obrade
već postignutih rezultata može dati osnovicu za buduće zahvate u gospodarenju
vodama.


U novije vrijeme pokreću se šire društvene akcije, kao što je društveno dogovaranje
o zajedničkim akcijama općina i gradova na sprečavanju zagađivanja
voda u slivu rijeke Save, što ovaj kongres podržava i smatra da treba i brže
i efikasnije rješavati postojeće probleme na osnovi spomenutih društvenih dogovora.


IV. Naglim socijalnim razvitkom poslije rata došlo je do zahvata i izmjena
u prirodnim ekosistemima naše zemlje. Zbog mnogobrojnih društvenih razloga
i interesa dosta su se smanjile i osiromašile šumske površine (prekomjerna
sječa, dalekovodi, naftovodi, komunikacije, površinski rudarski kopovi i dr.).
Obnova šuma i biljnog pokrova dobiva sve veće značenje s obzirom na veliku
nestašicu ostalih organskih sirovina.


624




ŠUMARSKI LIST 11-12/1979 str. 107     <-- 107 -->        PDF

Urbana ekspanzija i disperzija širi se u najvrednije prostore te remete i
degradiraju prirodne ekosisteme. Posebno treba istaći da se taj proces urbane
ekspanzije širi i da onečišćuje prirodne ekosisteme.


Bezobzirna upotreba toksičnih kemijskih sredstava u poljoprivredi degradira
prirodne ekosisteme, a u krajnjoj liniji ugrožava ljudsko zdravlje i samu
poljoprivredu.


Osobito zabrinjavaju takvi procesi na kršu, koji zahvaća 1/3 Jugoslavije. Poslije
II. svjetskog rata naslijedili smo izuzetno degradirano krško područje. Zahvaljujući
ubrzanom razvitku koji je doveo do raseljavanja, napuštanja otvorenih
ognjišta i ekstenzivnog stočarenja (zabrana koza!), vegetacijski pokrov počeo
se obnavljati. Međutim, taj je proces dosta spor a društvo ne poduzima mjere
da se to ubrza i zaštiti.


Temeljni društveni interes traži racionalno valoriziranje prirodnih ekosistema,
a zato su potrebni odgovorno socijalno vladanje i ekološko izučavanje.


V. U primjeni ekologije jasno se uočavaju dvije grupe problema: mjesto
i značenje ekologije u prostornom planiranju i povezivanje fundamentalnih i primijenjenih
istraživanja u rješavanju značajnih problema prakse.
Važnost povezivanja fundamentalnih ekoloških istraživanja podvučen je ne
samo na ovom nego i na prošlom kongresu. Iz priopćenih referata po sekcijama
pokazalo se da postoji pozitivan trend u tom smislu. Oni su imali osim fundamentalnoga
teorijskog značenja za pojedina područja i aplikativno značenje
u čemu se upravo ispoljava prožimanje i jedinstvo primijenjenih i fundamentalnih
istraživanja uopće. To pokazuje da takva istraživanja treba i dalje nastaviti
s obzirom na njihovu potrebu i valorizaciju u pojedinim granama privrede
(šumarstvo, poljoprivreda itd.).


Primjena ekologije u rješavanju problema prostornog planiranja, bilo kod
velikih gradskih aglomeracija ili regionalno, nije u dovoljnoj mjeri našla svoj
udio. Činjenica da se i veliki izvedbeni projekti često realiziraju bez ekološke
komponente (kartografske dokumentacije, slike vegetacije, tla, analize klimatskih
uvjeta itd.), nepobitno dokazuju ovu konstataciju. Nužno je da društva ekologa
republika i pokrajina pokrenu odgovarajuće akcije kod nadležnih institucija
da se ovo stanje izmijeni. Tehnička rješenja bez uočavanja ekološke komponente
su strana i nepotpuna te imaju negativne posljedice. Dok radne organizacije
za tehnička rješenja često izdvajaju velika sredstva dotle se na žalost s
njihove strane ekološka komponenta zapostavlja ili se postupno izostavlja.


VI. U svjetlu spoznaje sve većeg prisustva patogenih, mutagenih, karcinogenih
i teratogenih činilaca u našem životnom prostoru potrebno je intenzivnije pratiti
štetne utjecaje tih faktora u patologiji čovjeka i njihove kobne posljedice na
genetsku osnovu i reprodukciju čovjeka i ostalih organizama-
S obzirom na brze promjene ekosistema potrebno je u što kraćem roku
zaštititi naše endemne biljke i životinje i njihove biotope te osigurati njihovu
prirodnu regeneraciju.


Kongres preporučuje akademijama znanosti i umjetnosti, koje to do sada
nisu učinile, da u okviru svojih prirodnih razreda osnuju radne jedinice za
ekološka istraživanja i njihovu primjenu.


VII. Potrebno je prilikom borbe protiv štetnika i bolesti koje se javljaju na
šumskim i poljoprivrednim površinama što više primjenjivati kombinirane metode
(biološke, kemijske) koje su u svakom slučaju prikladnije i korisnije za
čovjekov okoliš od isključivo kemijskih metoda.
625