DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 99 <-- 99 --> PDF |
ma širi 80 rn, smreka nije pokazala spomena vrijedne razlike na površinama sječina širokih 80 i 40 m, jela je imala najznačajnije prosječne visine na sječini širine 20 m, duglazija i hrast na jednoj takvoj širi 40 m a bukva je bila iste visine na sve tri širine čiste sječe. Jančarik , V.: Problematika ehorob introdukovanych drevin (Problematika bolesti unošenih vrsti drva). Unošenje stranih vrsta drveća stvara ozbiljno gospodarsko pitanje, jer takvim vrstama drva mora biti posvećena velika pažnja na području zaštite šuma. Neke bolesti uzrokovane gljivama izvan prirodnog areala unošenih vrsta izrastaju u velike štete. Dalje mogu iskonski usko specijalizirani štetnici, koji su o- bično napadali samo jednu vrstu drva ili malo vrsta, poslije prenosa u druge uslove napadati i druge vrste drva prije svega domaće i, zaključno, mogu introducirane vrste drva biti napadnute štetnicima njihovog novog staništa. Članak ukazuje na temelju tipičnih i osnovnih primjera na opasnosti, koje su vezane su unošenjem novih vrsta drveća i naglašuje nužnost higijenske kontrole i šumsko zaštitne njege. Navodi dalje pojave i vrste štetnika i bolesti na duglaziji, borovcu unešenim smrekama i jelama. Temelj zaštite šuma je pravodobno poznavanje opasnosti, redovna kontrola, pridržavanje principa vanjske i unutarnje karantene i svrsihodna primjena sistema za integriranu zaštitu protiv gljivičnih bolesti, s osobitim obzirom prije svega na higijenu sastojina i na sanitarnu brižljivost. Chalup a V.: Možnosti zvyseni ujfmavosti prostokorennych saäzenic pri vysadbe (Mogućnosti povećanja primanja kod sadnje sadnica slobodnog korijenja.) Zapaženo je nestajanje vlage kod slobodno zakorijenjenih sadnica smreke i bora poslije njihovog vađenja iz tla. Kod sadnica koje su se nalazile u stadiju vegetativnog mirovanja gubitci vode bili su znatno manji nego kod sadnica u stanju rasta. Korjenje ovih sadnica izgubilo je vlagu znatno brže nego njihovi nadzemni dijelovi. Broj umrlih sadnica, koje su ležale duže vrijeme slobodno na zraku, bio je vrlo visok, a visinski prirast preživjelih sadnica reduciran. Bolje rezultate u zakorjenjivanju i prirastu su pokazale one sadnice, čije je korijenje bilo tretirano Agricolom ili takve koje su bile uskladištene u vlaž nom tresetu. Kocman , J.: Težba surove pryskyrice na LZ Trebon (Sabiranje sirove smole na Šumariji Trebon). Sirova smola i iz nje destilacijom dobiveni kolofonij i terpentin neophodne su sirovine u gotovo svim granama industrije. Mi ih dobivamo iz uvoza. Cijene ovih sirovina, deficitarnih na svjetskim tržištima stalno rastu. Stoga je bilo ocijenjeno, da se iskoriste neki izvori sirovina, pa je 1975. godine uvedeno pokusno dobivanje sirove smole na živim borovima u demonstracionom objektu Šumarije Trebon. U prvoj godini počela je produkcija na 76,25 ha borovih starih sastoiina, koje su određene za sječu poslije 5 godišnjeg smolarenja. Rezultati prvih dvaju godina ovoga pokusnog smolarenja pokazali su, da su takovim borovima dobri uslovi za smolarenje. Vyslouzil, J.: Les a drevo z hlediska vyskumu (Šuma i drvo s gledišta istraživanja.) Posljednjih godina javnost je putem brojnih članka dnevne i stručne štampe obavještena o opasnosti iscrpljivanja svjetskih zaliha neobnovljivih izvora sirovina za podmirivanje ljudskih potreba, ali se pri tome pažnja obraća također i obnovljivim izvorima sirovina, među koje spada, osim ostaloga, i drvo — glavni proizvod šumskog gospodarstva. Autor u članku obrađuje ulogu i važnost šuma u očuvanju životne sredine i potrebu razumnog iskorištavanja toga obnovljivog izvora sirovina, da ne bude dovedena u opasnost od iscrpljenja drvnih zaliha. Obrađuje zatim specifičnost ove proizvodnje, koja iskorišćuje sunčano svjetlo i toplinu u osnovnom procesu — fotosinteze i uspoređuje je s ugljenom, naftom i zemnim plinom u osnovi proizvodima rastvaranja biljnih i životinjskih organizama, koji su u davno vrijeme koristili za svoj život sunčanu energiju. Spaljivanjem ovih fosilnih izvora energije mijenja se koncentracija C02 u zraku i njezin utjecaj na fotosintezu, koja uz ostale povoljne faktore (toplina, vlaga, minerali i dr.) uvjetuje proizvodnju drva. Prikazuje dalje odnose ukupne i korištene biomase u smrekovim i bukovim šumama i ulogu nekorištenog dijela biomase (panjevina, korijenje, granjevina i otpadak) u ostva |