DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 98 <-- 98 --> PDF |
vom polugodištu. Bio je to prije svega manjak oborina, njihova neravnomjerna razdioba te temperature zraka iznad dugogodišnjeg prosjeka. Od početka pošumljavanja (početak travnja) do konca srpnja dostigle su oborine na području ČSR samo 67°/o od normale, a temperatura zraka bila je viša za 2,8<> C od normale. Ova iznimna situacija očitovala se negativnim povećanjem akutnih i kroničnih šteta na šumskim kulturama. Na dijelu pošumljenih površina u 1976. godini dostigli su gubitci od sušenja osobito visoke vrijednosti prema prosjeku, koji se redovno tolerira i premašivali su 50°/o. Autor dalje analizira utjecaj pojedinih ekoloških faktora kao što su: 1. oštećenja zareznicima, 2. kvaliteta sadnog materijala, 3. kompleks nedostataka tehnologije pošumljavanja, 4. vegetativni pokrivač, i 5. klimatski faktori — suša. U zaključku navodi, da kod racionalnog gospodarenja ne smije se ništa ostavljati slučaju i potrebno je realizirati takve mjere, koje bi isključile slučajnost i zavisnost o vrlo varijabilnim faktorima i onima na koje se ne može djelovati, kao što su klimatski faktori. Zato bi 1976. godina trebala biti izrazita opomena i važna pouka te poziv za dosljedno pridržavanje svih poznatih principa, aktivnom primjenjivanju racionalizacije pošumljavanja. Červinkova, H.: Trizainove herbicidy v lesnich školkach (Trizainski herbicidi u šumskim rasadnicima). Herbicidi na bazi trijazina primjenjivani su od prije mnogo godina radi njihovih dobrih svojstava, prije svega njihovog velikog djelovanja i značajne tolerancije kod drvnog rašća, te njihovog neznatnog toksiciteta prema životinjama i dalje stoga, što oni ne pokazuju nikakva djelovanja prema biocenozi tla, jer nisu niti korozivni niti zapaljivi, nemaju neugodan miris a lahko se primjenjuju i uskladištuju i nisu rastrošni itd. Većina herbicida ove vrsti pokazuje ipak prilično dugotrajno residulano djelovanje. U pojedinim slučajevima ovo je svojstvo vrlo dobro došlo ali na proizvodnim površinama rasadnika ipak je određen oprez na mjestu prije, svega kod opetovane primjene. Da se trijazini i nadalje u rasadnicima s uspjehom primjenjuju, mora se paziti prije svega na točno doziranje i pravilnu primjenu, a uslovi zemljišta moraju se respektirati i triazinska sredstva ne smiju se nikada dva puta u godini primjeniti. Šlambora , P. et Coll.: Použitelnost tecnhologie hydroosevu v lesnickem stavebnictvi (Upotrebivost tehnologije hidrosjetve u šumskom građevinarstvu). Kod gradnje šumskih cesta i skladišta drva rade se opsežni zemljišni radovi od kojih nastaju velike površine ogoljelih otkopa i nasipa iz sterilne zemlje. Protuerozivna zaštita ovih ploha izvodi se zatravljivanjem, kojemu prethodi humusiranje. Redovno manjak humusa uzrokom je, da se ovi radovi izvode u ograničenom opsegu li se potpuno izostavljaju. Posljedica je pojačana erozija, osobitou brdskim predjelima s visokim padavinama. Poteškoće s humusiranjem nagiba odstranjuje tehnologija hidrosjetve. Osnov ove metode je stvaranje tekuće smjese, koja se nanosi na padinu u debljini od oko 1 cm, a radi se mehanizirano. Smjesa sadrži: 1. asfaltnu suspenziju razređenu vodom, koja služi kao vezivo za prihvaćanje sastojaka hidrosjetve na padini, a privremeno i za protuerozivnu zaštitu, 2. sjeme pogodne travne smjese, 3. gnojiva, 4. punilo smjese (slama koja se rasprostire po površini ili se dodaje smjesi kao sjecka). Radi teškoća u nakupu slame autori se kao punilo primjenili i odležanu piljevinu četinjača, svježu piljevinu bukve te mrv- Ijenu koru i osnivaju komparativne površine sa svim svojim punilima. U članku se navode detaljni podaci o sastavima smjesa s punilima i vrednuju postignuti rezultati pokusa. Upoređenjem troškova za osiguranje 1 ha površine metodom hidrosjetve s klasičnom metodom humiziranja i sjetve pokazala se ušteda od oko 22.000,— kčs. Br. 8. Perina , V.: Vliv velikosti seče na rust kultur (Utjecaj veličine sječine na rast kulture). U članku se vrednuje eksperiment, kojim je istraživan utjecaj pomladnih sječa različitih veličina na rast smrekovih, borovih, jelovih, ariševih, duglazijinih, hrastovih i bukovih kultura. Čista sječa pruga od 200 m dužine sa širinama od 20 m, 40 m i 80 m uspoređivani su s pomlađivanjem u krugovima promjera 20 m. Poslije 17 godina od početka pokusa provedeno je vrednovanje rasta kultura i dobijeni su ovi rezultati, ariši i borovi rasli su najbrže na sječina |