DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Nađeno je 65 vrsta mrava, od kojm ie. 3 po prvi puta spominju za Španjolsku. To su: Myrmica gallieni, Messor maroccana i Leptothorax leviceps. Neke od njih imaju biogeografsku važnost, a ističe se prisutnost endemičkih i insektivornih vrsta kao što su Aphaenogaster iberica, Cataglyphis hispanica, C. iberica, Camponotus pilicornis, C. micans, Formica subrufa i F. gerardi. Endemičke vrste zaslužuju da budu bolje istražene u pogledu njihovih ekoloških zahtjeva i eventualne kontrole entomoloških zajednica uspostavljenih u šumskim zonama. Tako bi se mogle poduzeti odgovarajuće zaštitne mjere, koje bi pogodovale njihovu razvoju. Gutierrez Gömez, A.: Preliminarna informacija o patologiji srne (Ca preolus capreolus) u nacionalnom rezervatu Saja (Santander). Obavljena su preliminarna istraživanja o zdravstvenoj situaciji u populaciji srna u nacionalnom rezervatu Saja (Santander) na temelju analiza utrobe 15 mužjaka te vrste. Raspravlja se o patološkim nalazima na plućima i velikom broju parazitiranih životinja s većim ili manjim stupnjem zaraze. S obzirom na dobivene rezultate potrebno je nastaviti posao bar kroz godinu dana da bi se mogla odrediti važnost te parazitoze i drugi podaci u vezi s razmnožavanjem, uzgojem, ishranom i t. d. Generalna skupština O I L B Od 3. do 8. listopada 1977. god. održavale su se u Ateni sjednice Generalne skupštine Međunarodne organizacije za biološku borbu (OILB), kojoj pripada i ICONA (Španjolski institut za zaštitu prirode) od početka svog postojanja. U radu su sudjelovali brojni specijalisti iz svih zemalja i organizacija koje ju sačinjavaju. Španjolska je delegacija izvijestila o istraživačkom radu na dvije teme. Jedna je u vezi sa dinamikom šumskih sastojina četinjača napadnutih od borovog četnjaka (Cnethocampa pityocarnpa Shiff.), a druga se odnosi na važnu ulogu mnogih kralješnjaka kao što su ptice i šišmiši, te grupe crvenih šumskih mrava, koji predstavljaju efikasne pomagače u održavanju biološke ravnoteže u šumi. I. Mikloš BOLETIN DE LA ESCATIONt CEN TRAL DE ECOLOGIA, br. 13, Madrid 1978. donosi: Girbal Llado, J.; Polo A 1 b e r- t i, L.: Flora i vegetacija rta Norfeu. Proučavana je flora i vegetacija rta Norfeu, južno od rta Creus, na sjevero istoku Ibarskog poluotoka, s koordina tama UTM: EG 37. Determinirane su u kupno 272 vrste, od kojih su neke flori stički i fitocenološki posebno zanimlji ve. To područje zbog svoje divlje topo grafije i izloženosti sjevernom vjetru — tramontani i istočnom levantu, predstav lja karakteristične zajednice u kojima važno mjesto zauzima Euphorbia den droides i Astragalus massilensis. Ostale važne vrste su Iris chamaeris, Cneorum tricoccon i Brassica oleracea subsp. robertiana. Opisan je vegetacijski krajolik, sastavljen poput mozaika raznih zajednica, na kojima se mjestimice primijećuje snažan utjecaj čovjeka. Kod opisa se razmatraju sadašnje karakteristike tih zajednica kao i potencijalna vegetacija područja. Polo, A.; V e 1 a s c o, F.; Dorado, E.: Prilog proučavanju muli formacija u raznim šumskim ekosistemima Španjolske. Rastvaranje organske tvari u nekim španjolskim šumskim ekosistemima u semiaridnim klimatskim uvjetima uzrokuje stvaranje muli humusa ako se u sloju drveća nalaze hrastovi. U ovisnosti o kemijskim karakteristikama geološkog supstrata i lokalnoj klimi tla dolazi do diversifikacije procesa huminifikaoije i stvaranja podtipova. Iako u pravilu humusne kiseline prevladavaju nad fulvinskim, humus je karakteriziran nedostatkom »klimatske zrelosti«, u skladu s rezultatima dobivenim pomoću elektroforeze, koji pokazuju manji udio nepokretne frakcije humusnih kiselina u odnosu na pokretnu frakciju. Povišeni udio humina ODĆenito je u skladu s e kološkim uvjetima ekosistema, koji su dobro prozračeni i bioklimatološki aktivni i koji uzrokuju brzi razvoj od lignina do neekstraktivnih humusnih sastojaka. Kada se u sloju drveća nalaze četinjače roda Juniperus, razvoj organskih otpadaka usmjerava se — zbog uvjeta koji su manje povoljni za biološku aktivnost i rast molekula huminskih kiselina — prema stvaranju kalcijskog mull-modera na vapnencu i pješčanog modera na granitu. |