DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 91 <-- 91 --> PDF |
su Dražen Cestar, Vladimir Hren, Zorislav Kovačević, Jakob Martin o v ić i Zvonimir P e 1 c e r. D. Cestar obradio je opći dio i proizvodne mogućnosti, VI. Hren sastojinske oblike, Z. Kovačević »financijske posljedice iskorišćivanja šuma«, J. Martinović »prikaz tala istraživanog područja« a svi autori »ekološko-gospodarske tipove«. Fitocenološki situacija dana je po B e r t o v i ć u, koja je i objavljena u Glasniku za šumske pokuse Šumarskog fakulteta u Zagrebu, 18. knjiga.1 Rad smo nazvali elaboratom, jer on ne sadrži samo stanje šuma obrađenog područja (u ovom slučaju, prema priloženoj karti, oko 1700 ha) nego i smjernice za gospodarenje, otvaranje šuma (gradnju prometnica) i račun rentabiliteta. Dosada su u ediciji »Radova Instituta za šumarska istraživanja«, prije u Zagrebu, sada u Jastrebarskom, objavljeni ovi elaborati: Tipološke značajke šuma u gospodarskoj jedinici »Brod na Kupi«, br. 21, 1974. Ekološko-gospodarski tipovi šuma na području Nacionalnog parka Plitvička jezera, br. 28., 1976. Tipološke značajke šuma na profilu Babica — Visočica — Divo selo (u Lici), br. 32., 1977. Prema popisu literatura u ovom broju Radova, u rukopisu nalaze se obrađene i »Ekološko-gospodarske značajke i tipovi šuma na području Gorskog kolara i Hrvatskog Primorja«. Elaborat za šume Nacionalnog parka Plitvička jezera u skraćenom obliku objavljen je i u ediciji »Zbornik radova o 25-godišnjici proglašenja Plitvičkih jezera nacionalnim parkom«2 Elaborati su izrađeni po ovoj šemi: 1. Stanišne i fitocenološke karakteristike istraživanog područja (tla i fitocenoze, a u nekim i litološke te klimatske karakteristike); 2. općenito o gospodarskim značajkama; 3. sastojinski oblici (distribucija stabala po debljinskim i visinskim stepeni1) Objavljeno pod naslovom »Ekološko-vegetacijske značajke okoliša Zavižana u Sjevernom Velebitu «. Taj rad prikazan je i u Šumarskom lislu, 1976, br. 5—6. 2) Ovaj Zbornik prikazan je u šum. listu 1975. god., br. 4 — 6. ma, prostorni raspored stabala); krošnje stabala i zastrtost tla te, prirodno, pomlađivanje); 4. proizvodne mogućnosti (debljinski i visinski prirast, prirast drvne mase, sječiva zrelost i normale, etat i mogućnosti povećanja proizvodnje); 5. vrijednost šumske proizvodnje i financijske posljedice iskorišćivanja šuma; 6. ekološko-gospodarski tipovi šuma. Publiciranjem ovih elaborata, pored korišćenja rezultata istraživanja radnih organizacija kojih su šume (dio šuma), o mogućena je ne samo informiranost i najšire stručne javnosti nego su one i »banke « podataka, te su tako sačuvani za budućnost kao izvori za povijest šumarstva. Takvih podataka (o stanju sastojina, prirastima, etatima) ne samo iz dalje nego i bliže prošlosti su rijetkost (ratni vihori su ih uništili), a do sada tiskom su obavljeni jedino podaci prve uređajne osnove za šume . Križevačke imovne općine od nepotpisanog autora (vjerojatno E. Sklapničar, tadašnji procjenitelj — taksator K.I.O.) u Šumarskom listu 1890. godine.3 2. Autori drugog »Rada« — Značaj faune Macrolepidoptera u šumama SR Hrvatske s biocenološkog i biogeografskog stanovišta su Prof. Dr Željko Kovače vić i Ing. Maja Franjević-Oštrc. U ovom su radu saopćeni rezultati ulova leptira i drugih insekata od 1972. godine, kada je taj rad započeo Zavod za zaštitu šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu, a 1975. godine nastavio Šumarski institut u Jastrebarskom u kojeme je osnovan poseban odsjek za d i j a g n ostičko- prognoznu službu, do 1976. godine s koj´om godinom zaključno datiraju objavljeni podaci. »Rad« sadrži: Uvod, Geografski raspored Macrolepidoptera prema klimatogenim i vegetacijskim područjima, općenito i posebno za primorski pojas ili provinciju mediteranskih primorskih šuma i makija, kraško klimatogeno vegetacijsko područ je te za područje nizinske panonske šume; diskusiju, literaturu i sažetak na engles kom jeziku. 3) Od te gospodarske osnove sačuvan je i veći dio tekstovnog dijela, danas u posjedu Ing A. Kvaternika. 497 |