DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 90 <-- 90 --> PDF |
sađene su i kontrolne biljke. Visinski prirast cjepika bio je veći od visinskog prirasta kontrolnih biljaka (52,83 ± 1,33 cm prema 44,05 ± 1,65 cm), ali je visina stabala cjepika bila manja od kontrolnih (249,24 ± 6,03 prema 273,58 ± 4,78), što je posljedica kraćenja stabalca podloge nakon cjepljenja. Kako je cjep- Ijenje izvršeno na 4-godišnje biljke, a toliko stare su upotrebljene i kontrolne, to je 1973. godine starost plantaže (i kontrolnih) iznosila 15 godina. U toj starosti sjemenom je urodilo 81% cjepljenih jedinki, a samo 25% kontrolnih. Težina 100 sjemenki s krilašcima sa cjepljenih stabala iznosila je 0,93 ± 0,04, a s kontrolnih 0,82 ± 0,03 (g? — jedinica mjere nije naznačena). Klijavosti sjemena s cjepova iznosila je 76,00 ± 3,06%, a s kontrolnih 31,78 ± 233%. Autor je dao i podatke o dimenzijama iglica, koje su na cjepkama kraće, ali deblje i s gotovo dvostruko više smolnih kanala nego one na kontrolnim stablima. U sastojinama ass. Fagetu m montan u m na planinama Bistra, Korab, Dešat, Plačkovica i Baba osnovane su 104 pokusne površine u cilju utvrđivanja razlika u prirastu, pomlađivanju, kvaliteti drvne mase između normalnih sastojina i sastojina manje ili više degradiranih. O rezultatima dosadanjih ispitivanja u svom radu izvješćuje S. M i rč e v s k i. Isti autor saopćuje rezultate dosad poduzetih mjera za zaustavljanje degradacije u nekim tipovima šuma kitnjaka i konverzije u uzgoj visokih šuma na osnovu pokusnih ploha u planinskom masivu Jakupica. M. Goguševski i D. Ivanov proučavanju strukturu i produktivnost bukovih sastojina na planini Karaorman. Te sastojine, od kojih su neke binomske a neke preborne strukture, imaju velik broj stabala, pa je i mortalitet znatno velik (dok je broj stabala na pokusnim plohama 1964. g. iznosio od 805 do 1157, 1973. kretao se od 756 do 988); drvna masa 1964. g. iznosila je od 540,03 do 619,64 ms/ha, a 1976. od 629,51 do 761,16 m3/ha, odnosno prosječni godišnji prirast u tom razdoblju iznosi između 7,46 i 11,01 ms/ha. Anatomsku građu molikovine Ž. Georgevsk i istraživao je sa stabala iz sastojina na Pelisteru. Molika se nalazi i na Šar-planini (Bozovec) i na planini Nidže (Čemersko), ali na tim lokalite tima »ima samo botaničko-dendrološko značenje« a na Pelisteru i gospodarsko. Za rezultate rada upućujemo na izvor — sam rad, jer se iznijeti brojčani podaci ne mogu bitno sažeti. To vrijedi i za podatke o ispitivanih 9 svojstava ploča iverica makedonskih tvornica (Kavadarci, Kičevu, Prilepu i Strumici), koje je objavio J. D i m e s k i. Rad M. Kuševske i-V. Ivanova vrijedan je prilog biološkoj metodi suzbijanja šumskih štetnika, a što rezultira iz njihovih višegodišnjih istraživanja treba vidjeti u originalu objavljenog rada. Također se ne mogu u nekoliko redaka saopćiti rezultati sedmogodišnjih istraživanja A. Serafimovskog i D. Donevskog i o biocenotičkom kompleksu gubara i drugih značajnijih defolijatora u šumskim zajednicama Coccifero-carpinetu m trojan e (sinonim Carpinetum orientalis quercetosum trojane, kako navode autori). A. Gudeski i R. Drenkovski, uz ostalo, ispitivali su sposobnost rasijavanja peluda i njegovu klijavost za 11 vrsta javora (6 domaćih i 5 stranih). »Osnovni cilj« priloga A. Andonov s k o g, kako piše u zaključku, je, »da upozori na potrebu kompleksnog proučavanja i studioznog rada na problematici introdukcije« stranih vrsta u Makedoniju, u kojoj su »velike površine goleti, neproduktivnih šikara, šibljaka i niskih šuma prisilile ne samo šumarske stručnjake nego i političke faktore o nužnosti njihove obnove, pa i po cijenu visokih ulaganja«. O. Piškorić RADOVI Šumarskog instituta Jastrebarsko, br. 34 i 35, 1978. U 1978. godini objavljena dva sveska »Radova Šumarskog instituta u Jastrebarskom «, kojih je izdavač Poslovna zajednica šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom u Zagrebu, sadrže: br. 34: Ekološko-gospodarski tipovi šuma okoliša Zavižana, a br. 35. Značaj faune Macrolepidoptera u šumama SR Hrvatske s biocenološkog i biogeografskog stanovišta. 1. Elaborat o ekološko-gospodarskim tipovima šuma okoliša Zavižana izradili |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 91 <-- 91 --> PDF |
su Dražen Cestar, Vladimir Hren, Zorislav Kovačević, Jakob Martin o v ić i Zvonimir P e 1 c e r. D. Cestar obradio je opći dio i proizvodne mogućnosti, VI. Hren sastojinske oblike, Z. Kovačević »financijske posljedice iskorišćivanja šuma«, J. Martinović »prikaz tala istraživanog područja« a svi autori »ekološko-gospodarske tipove«. Fitocenološki situacija dana je po B e r t o v i ć u, koja je i objavljena u Glasniku za šumske pokuse Šumarskog fakulteta u Zagrebu, 18. knjiga.1 Rad smo nazvali elaboratom, jer on ne sadrži samo stanje šuma obrađenog područja (u ovom slučaju, prema priloženoj karti, oko 1700 ha) nego i smjernice za gospodarenje, otvaranje šuma (gradnju prometnica) i račun rentabiliteta. Dosada su u ediciji »Radova Instituta za šumarska istraživanja«, prije u Zagrebu, sada u Jastrebarskom, objavljeni ovi elaborati: Tipološke značajke šuma u gospodarskoj jedinici »Brod na Kupi«, br. 21, 1974. Ekološko-gospodarski tipovi šuma na području Nacionalnog parka Plitvička jezera, br. 28., 1976. Tipološke značajke šuma na profilu Babica — Visočica — Divo selo (u Lici), br. 32., 1977. Prema popisu literatura u ovom broju Radova, u rukopisu nalaze se obrađene i »Ekološko-gospodarske značajke i tipovi šuma na području Gorskog kolara i Hrvatskog Primorja«. Elaborat za šume Nacionalnog parka Plitvička jezera u skraćenom obliku objavljen je i u ediciji »Zbornik radova o 25-godišnjici proglašenja Plitvičkih jezera nacionalnim parkom«2 Elaborati su izrađeni po ovoj šemi: 1. Stanišne i fitocenološke karakteristike istraživanog područja (tla i fitocenoze, a u nekim i litološke te klimatske karakteristike); 2. općenito o gospodarskim značajkama; 3. sastojinski oblici (distribucija stabala po debljinskim i visinskim stepeni1) Objavljeno pod naslovom »Ekološko-vegetacijske značajke okoliša Zavižana u Sjevernom Velebitu «. Taj rad prikazan je i u Šumarskom lislu, 1976, br. 5—6. 2) Ovaj Zbornik prikazan je u šum. listu 1975. god., br. 4 — 6. ma, prostorni raspored stabala); krošnje stabala i zastrtost tla te, prirodno, pomlađivanje); 4. proizvodne mogućnosti (debljinski i visinski prirast, prirast drvne mase, sječiva zrelost i normale, etat i mogućnosti povećanja proizvodnje); 5. vrijednost šumske proizvodnje i financijske posljedice iskorišćivanja šuma; 6. ekološko-gospodarski tipovi šuma. Publiciranjem ovih elaborata, pored korišćenja rezultata istraživanja radnih organizacija kojih su šume (dio šuma), o mogućena je ne samo informiranost i najšire stručne javnosti nego su one i »banke « podataka, te su tako sačuvani za budućnost kao izvori za povijest šumarstva. Takvih podataka (o stanju sastojina, prirastima, etatima) ne samo iz dalje nego i bliže prošlosti su rijetkost (ratni vihori su ih uništili), a do sada tiskom su obavljeni jedino podaci prve uređajne osnove za šume . Križevačke imovne općine od nepotpisanog autora (vjerojatno E. Sklapničar, tadašnji procjenitelj — taksator K.I.O.) u Šumarskom listu 1890. godine.3 2. Autori drugog »Rada« — Značaj faune Macrolepidoptera u šumama SR Hrvatske s biocenološkog i biogeografskog stanovišta su Prof. Dr Željko Kovače vić i Ing. Maja Franjević-Oštrc. U ovom su radu saopćeni rezultati ulova leptira i drugih insekata od 1972. godine, kada je taj rad započeo Zavod za zaštitu šuma Šumarskog fakulteta u Zagrebu, a 1975. godine nastavio Šumarski institut u Jastrebarskom u kojeme je osnovan poseban odsjek za d i j a g n ostičko- prognoznu službu, do 1976. godine s koj´om godinom zaključno datiraju objavljeni podaci. »Rad« sadrži: Uvod, Geografski raspored Macrolepidoptera prema klimatogenim i vegetacijskim područjima, općenito i posebno za primorski pojas ili provinciju mediteranskih primorskih šuma i makija, kraško klimatogeno vegetacijsko područ je te za područje nizinske panonske šume; diskusiju, literaturu i sažetak na engles kom jeziku. 3) Od te gospodarske osnove sačuvan je i veći dio tekstovnog dijela, danas u posjedu Ing A. Kvaternika. 497 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Sastavni dio su i tabelarni pregledi: I rasprostranjenja Macrolepidoptera, II rasprostranjenja Noctuida, III rasprostranjenja Geometrida, IV štetnih Macrolepidoptera po biljka ma hranitelj icama u šumama, V raspored Noctuida po biljkama hranitelj icama u šumama, VI raspored Geometrida po biljkama hraniteljicama u šumama, VII mediteranska vrsta Macrolepidoptera, VIII ulova leptira od 1973. do 1976. godine, IX kretanje leptira od 1973. do 1976. godine na četiri lokaliteta, i X ulova insekata 1973, 1974, 1975. i 1976. godine. Sadržaj Rada su i 4 stranice grafičkih prikaza. Opažačke stanice (lovne lampe) postavljene su u ovim mjestima (prema redo sijedu u Radu): Opeka, Žutica, Spačva, Repaš, Boljara, Bektež, Petrinja, Krapina, Jastrebarsko, Ogulin, Mrkopalj, Lividraga, Gospić, Rijeka, Krk, Rab i Muć, dakle 17 opažačkih mjesta. Na kraju autori upozoravaju, da »s obzirom na pokretljivost leptira (ne mogu) pružiti neke definitivne podatke o pripadnosti mnogih vrsta određenim biocenozama « jer je za to potreban »kontinuirani istraživački rad i opažanja«. Istraživanja, kao i ediciju, financiralo je šumarstvo neposredno odnosno preko Poslovnog udruženja šumsko-privrednih organizacija u Zagrebu odnosno, sada, Poslovnog udruženja (zajednice) šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom, ali će »ta opažanja i istraživanja ... vrlo dobro poslužiti i utvrđivanju promjena u sastavu entomofaune u vezi sa zagađivanjem okoline, što će opet koristiti stručnjacima koji rade na temi ´Čovjek i biosfera´«, kako zaključuju autori ovaj »Rad«. O. Piškorić |