DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 90 <-- 90 --> PDF |
sađene su i kontrolne biljke. Visinski prirast cjepika bio je veći od visinskog prirasta kontrolnih biljaka (52,83 ± 1,33 cm prema 44,05 ± 1,65 cm), ali je visina stabala cjepika bila manja od kontrolnih (249,24 ± 6,03 prema 273,58 ± 4,78), što je posljedica kraćenja stabalca podloge nakon cjepljenja. Kako je cjep- Ijenje izvršeno na 4-godišnje biljke, a toliko stare su upotrebljene i kontrolne, to je 1973. godine starost plantaže (i kontrolnih) iznosila 15 godina. U toj starosti sjemenom je urodilo 81% cjepljenih jedinki, a samo 25% kontrolnih. Težina 100 sjemenki s krilašcima sa cjepljenih stabala iznosila je 0,93 ± 0,04, a s kontrolnih 0,82 ± 0,03 (g? — jedinica mjere nije naznačena). Klijavosti sjemena s cjepova iznosila je 76,00 ± 3,06%, a s kontrolnih 31,78 ± 233%. Autor je dao i podatke o dimenzijama iglica, koje su na cjepkama kraće, ali deblje i s gotovo dvostruko više smolnih kanala nego one na kontrolnim stablima. U sastojinama ass. Fagetu m montan u m na planinama Bistra, Korab, Dešat, Plačkovica i Baba osnovane su 104 pokusne površine u cilju utvrđivanja razlika u prirastu, pomlađivanju, kvaliteti drvne mase između normalnih sastojina i sastojina manje ili više degradiranih. O rezultatima dosadanjih ispitivanja u svom radu izvješćuje S. M i rč e v s k i. Isti autor saopćuje rezultate dosad poduzetih mjera za zaustavljanje degradacije u nekim tipovima šuma kitnjaka i konverzije u uzgoj visokih šuma na osnovu pokusnih ploha u planinskom masivu Jakupica. M. Goguševski i D. Ivanov proučavanju strukturu i produktivnost bukovih sastojina na planini Karaorman. Te sastojine, od kojih su neke binomske a neke preborne strukture, imaju velik broj stabala, pa je i mortalitet znatno velik (dok je broj stabala na pokusnim plohama 1964. g. iznosio od 805 do 1157, 1973. kretao se od 756 do 988); drvna masa 1964. g. iznosila je od 540,03 do 619,64 ms/ha, a 1976. od 629,51 do 761,16 m3/ha, odnosno prosječni godišnji prirast u tom razdoblju iznosi između 7,46 i 11,01 ms/ha. Anatomsku građu molikovine Ž. Georgevsk i istraživao je sa stabala iz sastojina na Pelisteru. Molika se nalazi i na Šar-planini (Bozovec) i na planini Nidže (Čemersko), ali na tim lokalite tima »ima samo botaničko-dendrološko značenje« a na Pelisteru i gospodarsko. Za rezultate rada upućujemo na izvor — sam rad, jer se iznijeti brojčani podaci ne mogu bitno sažeti. To vrijedi i za podatke o ispitivanih 9 svojstava ploča iverica makedonskih tvornica (Kavadarci, Kičevu, Prilepu i Strumici), koje je objavio J. D i m e s k i. Rad M. Kuševske i-V. Ivanova vrijedan je prilog biološkoj metodi suzbijanja šumskih štetnika, a što rezultira iz njihovih višegodišnjih istraživanja treba vidjeti u originalu objavljenog rada. Također se ne mogu u nekoliko redaka saopćiti rezultati sedmogodišnjih istraživanja A. Serafimovskog i D. Donevskog i o biocenotičkom kompleksu gubara i drugih značajnijih defolijatora u šumskim zajednicama Coccifero-carpinetu m trojan e (sinonim Carpinetum orientalis quercetosum trojane, kako navode autori). A. Gudeski i R. Drenkovski, uz ostalo, ispitivali su sposobnost rasijavanja peluda i njegovu klijavost za 11 vrsta javora (6 domaćih i 5 stranih). »Osnovni cilj« priloga A. Andonov s k o g, kako piše u zaključku, je, »da upozori na potrebu kompleksnog proučavanja i studioznog rada na problematici introdukcije« stranih vrsta u Makedoniju, u kojoj su »velike površine goleti, neproduktivnih šikara, šibljaka i niskih šuma prisilile ne samo šumarske stručnjake nego i političke faktore o nužnosti njihove obnove, pa i po cijenu visokih ulaganja«. O. Piškorić RADOVI Šumarskog instituta Jastrebarsko, br. 34 i 35, 1978. U 1978. godini objavljena dva sveska »Radova Šumarskog instituta u Jastrebarskom «, kojih je izdavač Poslovna zajednica šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom u Zagrebu, sadrže: br. 34: Ekološko-gospodarski tipovi šuma okoliša Zavižana, a br. 35. Značaj faune Macrolepidoptera u šumama SR Hrvatske s biocenološkog i biogeografskog stanovišta. 1. Elaborat o ekološko-gospodarskim tipovima šuma okoliša Zavižana izradili |