DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 88 <-- 88 --> PDF |
clon pictum Heckel et Kner 1858), (Ciprinidae, Pisces) iz Skadarskog jeze ra; Kažić, M. D. & Pulević, D. R.: Prilog poznavanju invadiranosti ukljeve (Al barnus albidus alborella Fi lipp, 1884), (Pisces, Ciprinidae) tremato dima roda Phyllodistomum u Ska darskom jezeru; Vizi, O. & Šoti, J.: Zimski aspekt di stribucije ornitofaune Skadarskog jeze ra: Karaman, S. G.: Prilog poznavanju Amphipoda 97. Tri interesantne vrste: Crangogix floridanus Bous. 1963, C. parvimanus (Hol. 1903) i Orchestia tiberiadis Lor. 1883; Knežević, B., Vuković, T. & Ražnjatović, B.: Američki somić (Ictalurus nebulosus Le Suer, 1819) i sivi tolstobik (Aristichthys nobilis Rich.) dvije nove vrste za jugoslovenski dio Skadarskog jezera; Petković, Sm & Pe tko vic, St.: Avgustovski elementi limnoflore i limnofaune jedne stalne visokoplaninske bare u Crnoj Gori u 1977; Sijarić, R. & Mihljević, B.: Uticaj aerozagađenja na pojavu nekih vrsta Rho palocera (Lep.) na planini Trebeviću kod Sarajeva; Đakonović, F.: Dendroflora priobalnog dela unutrašnjeg Bokokotorskog zaliva; Pulević, V.: Crocus Thomasii Ten. i Crocus palasii Goldb. u flori Jugoslavije; Jovičević, G.: Razvoj zakonodavstva o zaštiti prirode Crne Gore. 2. B. Knežević et al konstatiraju, da je u toku posljednjih pet godina (odnosno od 1978. god.) u Skadarskom jezeru prvi put otkriveno sedam ribljih vrsta. Pet vrsta registrirano je prije ovog saopćenja a u ovom registrirane su u naslovu navedene dvije vrste, Autori pretpostavljaju, da su se ove vrste doselile iz albanskog dijela Skadarskog jezera i to po jedan primjerak od svake. Autori zaključuju svoje saopćenje konstatacijom, da »nema nikakve sumnje da je broj unijetih vrsta u periodu od 1975. do 1978. god. suviše velik i da će biti potreban duži period da se melioracionim zahvatima stanje ihtiofaune Skadarskog jezera usmjeri u željenom pravcu. Dalje unošenje novih vrsta, čak i znatno sporijim tempom, još bi više komplikovalo i onako složenu situaciju i dovelo do nepredvidljivih i, bojati se, negativnih posljedica.« R. Sijarić i B. Mihljević dvadeset i tri godine sakupljaju i promatraju Rhopalocera na planini Trebević. Na toj planini nalazi se 113 vrsta Rhopalocera (od 177 vrsta ovih insekata registriranih na cijelom području Bosne i Hercegovine), a 35 vrsta obitavaju na području ceste Sarajevo — Trebević. Autori su utvrdili, da je nakon asfaltiran ja ove ceste nekih vrsta potpuno nestalo (Aparatura iris L., A. ilia Schiff, i Limenitis populi L.) a neke (Erebia ligea L., E. euryale Esp. i E. aethiops Esp.) »koje su se ranije javljale na tim staništima u individuama brojnim populacija, danas se mogu naći samo u pojedinačnim primjercima«. Na staništima dublje u šumi, udaljenijim od ceste, promjena nema tj. ove vrste »nalaze se kao i ranije«. Uzrok povlačenja autori vide prvenstveno u aerozagađivanju ispušnim plinovima automobila, iako i često prisustvo većeg broja ljudi onemogućuju život ovih vrsta na tim mjestima. »Aerozagađenje ima izuzetno negativno djelovanje koje se osjeća kako u kvantitativnom, tako i u kvalitativnom pogledu pojedinih vrsta« a »negativno djelovanje određenih antropogenih faktora na prirodne sastojine (odrazuje se) i tamo gdje se na prvi pogled čini da nije narušena prirodna sredina«. F. Đ a k o n i ć, asistent Instituta za pejsažnu arhitekturu Šumarskog fakulteta u Beogradu, kao temu magistarskog rada uzeo je utvrđivanje »dendroflore priobalnog dela unutrašnjeg Bokokotorskog zaliva«. Najveći dio istraživanog područja pokriva as. Rusco-Carpin e t u m Blečić et Lakušić 66, a na manjim površinama nalaze se zajednice P aliuretum adriaticum H-ić 63, Lauro castanetum sative M. Jank. 66 i Andr opogon-Neur ietum i lie is H-ić (56) As. Orno-Que r cetum ilicis H-ić (56) 58 nalazi se samo u predjelu Veriga — ulaznog tjesnaca u Bokokotorski zaljev. Na istraženom području autor je utvrdio postojanje 191 vrste drveća, džbunja i povijuša, od kojih su 84 autotohtone, a 100 stranog porijekla. Strane vrste prevladavaju u nasadima (parkovima, vrtovima, drvoredima), a od domaćih je samo 15 vrsta korišćeno za ozeljenjavanje naselja. |