DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 8 <-- 8 --> PDF |
pokriveni troškovi (kalkulativna »cijena proizvodnje«) iskorišćivanja šuma i troškovi (kalkulativna »cijena proizvodnje«) biološke reprodukcije. Zbog toga šumske takse ekonomski opravdane najudaljenije sječine od tržišta — bit će najbliže financijskim normativima za biološku reprodukciju. Stoga se opravdano trebaju uzimati kao »kalkulacijski koeficijenti«. Kada se pomoću tih kalkulacijskih koeficijenata utvrđenim financijskim normativima za biološku reprodukciju dodaju troškovi (kalkulativna »cijena pro izvodnje«) iskorišćivanja šuma — doći će se u podjednakoj mjeri kod svih drvnih sortimenata do njihovih jediničnih tržišnih cijena. To je dokaz pravilnosti zaračunavanja navedenih »financijskih normativa...« jedinicama mjere pojedinih drvnih sortimenata! Pri tom za sve drvne Sortimente treba uzeti isti »razred troškova ukupnog šumskog transporta« pri kalkuliranju njihovih minimalnih pozitivnih šumskih taksi. To stoga što — barem u Evropi — sa sječina ekonomski je nužno iskorišćivati sve vrste drveća (pa i sve drvne Sortimente); a ne treba zaboraviti da su naše šume većinom mješovite! Kao »kalkulacijske koeficijente« nije ispravno uzimati tržišn e cijene drvnih sortimenata. To stoga, jer se ovdje ne radi o tržištu već o sječini, tj. šumi. A odnosi šumskih taksa pojedinih drvnih sortimenata međusobno su sve drastičnij i što se sječina, tj. šuma, nalazi u nepovoljnijem »razredu troškova ukupnog šumskog transporta«. Potonje nastoje s toga, što su troškovi iskorišćivanja pojedinih drvnih sortimenata (bez troška njihovih sirovina) međusobno podjednaki (dapače pri jeftinijim drvnim sortimentima nešto skuplji!) pa daleko znatnije smanjuju šumske takse jeftinijih drvnih sortimenata nego li onih skupljih (»zakon račvanja šumskih taksa«, 1) Takvi »kalkulacijski koeficijenti« su jedini teorijski ispravni i kudikamo opravdaniji od tržišnih cijena pojedinih drvnih sortimenata iskorišćivanja šuma. One se premalo međusobno razlikuju pa ne opterećuju skuplje Sortimente dovoljnim troškovima, a na štetu jeftinijih sortimenata. Prema tome, kada se umjesto »financijskih normativa...« u apsolutnim iznosima — koje mi predlažemo — uzme postotak od tržišnih cijena sortimenata iskorišćivanja šuma za biološku reprodukciju, tada se dobij a ista ukupna svota za biološku reprodukciju, ali se jeftini sortimenti njome terete premnogo a skuplji premalo. To je protivno načelu »svakome proizvodu po zasluzi« pa dodavši odnosne cijene proizvodnje iskorišćivanja šuma (bez troškova sirovina) neće nas jednoliko dovesti do tržišnih cijena pojedinih proizvoda iskorišćavanja šuma. To će pak ekonomski neopravdano zamagliti po pojedinim sortimentima odnose troškova ukupnog šumskog gospodarenja i tržišnih cijena proizvoda iskorišćivanja šuma! Drugim riječima, to će dovesti do toga da će djelatnost iskorišćivanja šuma pri skupim sortimentima ostvariti visoki postotak odlijevanja u fondove (uz manje rada!), a pri jeftinim niski (uz više rada!); to bi bilo opravdano, naprotiv, za djelatnost biološke reprodukcije koja dugotrajno (skupo) proizvodi bolju kvalitetu, žrtvujući zbog nje manje kvalitetne Sortimente (prorede i si.) uz znatno dodatne troškove. (Usporedi 1, 8, 9, 12 i dr.) — Tehnika »kalkulacije pomoću kalkulacijskih koeficijenata« općenito je poznata i veoma jednostavna. Za biološku reprodukciju iscrpno smo je već davno obradili — s primjerima (1, 12). — »Redovno godišnje odlijevanje u fondove biološke reprodukcije«, npr. u visini od 10% od troškova (CK) biološke reprodukcije, služi: za pokriće redovnog rizika privređivanja, redovne proširene reprodukcije tipičnih osnovnih sredstava (oprema i si. što služi biološkoj reprodukciji) i redovne proširene biološke reprodukcije — koje se efekti u novcu očekuju u dogledno vrijeme. Uz potonje, to redovno odlijevanje imat će analogno stimulativnu ulogu kao u tipičnoj privredi (npr. industrija i trgovina). Razumljivo, ono će se ostvarivati ovisno o 414 |