DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 78 <-- 78 --> PDF |
IZ PRAKSE ZA PRAKSU O MOGUĆNOSTIMA BRŽE, JEFTINIJE I KVALITETNIJE IZRADE OSNOVA GOSPODARENJA Svojim višegodišnjim radom u službi za uređivanje šuma te praćenjem faza rada pojedinih poslova, kako na terenu tako i u kancelariji, ustanovio sam da bi se neki poslovi mogli znatno pojednostaviti uz uvjet da se izrade pomagala drugačije konstrukcije. Prikazat ću neka od ovih pomagala koja si može svatko izraditi. Ona se mogu koristiti ne samo u praksi uređivanja šuma nego i za druge terenske radove. Posao s njima je više puta brži, lakši, precizniji a samim tim i jeftiniji. 1. Tablice za automatsko očitavanje tarifa. Za ustanovljenje drvne mase pojedinih vrsta u odsjeku, pored ostalog, porebno je za svaku od njih, odrediti pripadajuću tarifu. Do sada se to u praksi radilo na slijedeći način: Na osnovu srednje visine u jednom ili dva debljinska stepena i širine tih stepena iz dvoulaznih drvno-gromadnih tablica dobio se podatak o drvnoj masi srednjeg stabla. Zatim se ti podaci koristili, da se u tarifi u istom debljinskom stepenu nađe podatak najbliži našem, čiji je položaj određivao tarifu. Glavni problem i teškoća u ovome poslu bila je baš faza biranja podataka u dvoulaznim drvno-gromadnim tablicama. Vrste su razbacane u više priručnika, zatim u jednom priručniku vrste su smještene u raznim dijelovima, pa se što više, i podaci za istu vrstu nalaze na više stranica. Stručnjak je morao imati pred sobom nekoliko priručnika koje je neprestano morao listati. Osim toga za neke vrste nema izrađenih drvno-gromadnih tablica po debljinskim stepenima, pa se za svaki slučaj morala vršiti interpolacija. Sve u svemu, posao je bio spor, dosadan i mukotrpan a lako se moglo i pogriješiti. Pomoću tablica za automatsko očitavanje tarifa (u daljem tekstu »Tablice«) ove konstrukcije moguće je odmah na osnovu srednje visine i debljinskog stepena odrediti pripadjuću tarifu. Posao je znatno brži, točniji i ne zamara izvršitelja. Na koji način se mogu izraditi Tablice pokazat ću na dva primjera: Prv i primje r odnosi se na vrste za koje već imamo dvoulazne tablice po debljinskim stepenima. Primjer ću demonstrirati na hrastu lužnjaku (slika 1). U dvoulaznim drvo gromadnim tablicama (ŠPIRANEC) za hrast lužnjak stoji za visinu od 8 m u debljinskom stepenu 12,5 masa srednjeg stabla 0,05 m l U jednoulaznim tarifama to je tarifa 101 ili 102. U odgovorajuću rubriku pri izradi Tablica upisat ćemo obadvije. Za visinu od 9 m u deb. step. 12,5 masa iznosi 0,056 mß (zaokružuje se na 0,06 zbog toga što su i podatci u tarifama iskazani na dvije decimale), a to je tarifa 103 ili 104; za visinu od 10 m u deb. 484 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 79 <-- 79 --> PDF |
step. 12,5 masa je 0,06 m:i, a to je tarifa 104; u deb. step. 17,5 sred. visina 9 m masa je 0,11 m:>, a to je tarifa 100. itd. Analogno tome izradi se Tablica za sve dimenzije te vrste, a i za ostale vrste koje se nalaze u odnosnoj sastojini koristeći se njihovim dvoulaznim drvno-gromadnim tablicama. Drug i primjer : odnosi se na vrste za koje nema izrađenih drvno gromadnih tablica po debljinskim stepenima. Za te vrste potrebno je najprije izvršiti interpolacije čime ćemo dobiti podatke po debljinskim stepenima. Ostalo je sve isto kao u prvom primjeru. U daljnjem postupku izrađene tablice za sve potrebne vrste radi što bolje preglednosti i lakše upotrebe, nalijepe se s unutrašnje strane dvaju tvrdih kartona spojenih kao korice knjige. Dobro je napraviti posebno za brdske a posebno za nizinske šume jer će nam tako sve vrste uvijek stati na samo dva kartona, te prilikom upotrebe ne će biti potrebno okretati kartone. Korištenje Tablica pokazat ću na nekoliko primjera. Na pr. ako je u nekom odsjeku za hrast lužnjak u debljinskom stepnu 27,5 cm izračunata srednja visina od 17 m onda je to očitano iz Tablica tarifa 107 ili 108. Isti podatak dobivamo ako radimo na stari način koristeći se i dvoulaznim drvno gromadnim tablicama. Ako bi se srednja visina izradila na jednu decimalu onda bi se još točnije mogli opredjeliti za jednu od tarifa. No smatram da to nije potrebno više ,što se uzimaju podatci za dva debljinska stepena a i mali je broj takvih slučajeva. 2. Knjiga prirasno prihodnih tablica Poznato je da se prilikom popunjavanja fortran obrazaca za kompjutorsku obradu podataka mora popuniti i rubrika u koju se upisuje normalna temeljnica za svaki odsjek u kome se vrši obračun mase. Pri odabiranju pripadajuće temeljnice iz prirasno-prihodnih tablica, poteškoća je također bila u tome što su ove tablice za pojedine vrste i bonitete razbacane svuda po priručnicima. Knjiga prirasno prihodnih tablica izradi se tako da se fotokopiraju tablice za sve vrste koje nam dolaze. Zatim se izrežu svi nepotrebni podatci i praznine i po horizontali i po vertikali. Ovako, smanjenje tablice nalijepe se sa unutrašnje strane dvaju tvrđih kartonskih listova. Radi manje veličine i preglednosti dobro je izraditi posebno za brdske a posebno za nizinske šume. Kartonski listovi spoje se kao korice knjige. Knjiga prirasno prihodnih tablica može služiti i za očitanje drugih podataka ovisno o tome koje podatke sadrži. 3. Pomagalo za popunjavanje fortran obrazaca. Pri popunjavanju fortran obrazaca poznato je da se izvršitelj mora služiti uputama koje su u tu svrhu odštampane. Teškoća u tom poslu proizlazi iz toga što se neprekidno mora gledati u upute te pratiti što se upisuje, gdje, kad, kako. Posao je bio spor i naporan, a lako se moglo i pogriješiti. Da bi se ubrza taj dio posla konstruirao sam jedno pomagalo na slijedeći način: Uzme se jedan tvrđi karton dimenzije 37 x 30 cm. U gornjem njegovom dijelu nalijepi se dio praznog fortran obrazca odrezanog ispod kartice br. 12 (slika 2). Na zgodnim čistim mjestima nalijepljenog dijela fortran obrasca ispisu se osnovni |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 80 <-- 80 --> PDF |
podatci kako su određeni za dotičnu gospodarsku jedinicu: šifre ekološko gospodarskih tipova, uređajnih razreda, vrsta drveća, inventarizacije te dobni razredi. U rubrike koje se popunjavaju točno se upiše što se u koju unaša. 1//Ü HRAST LUlNJAK (Spirancc) fin ni promjer sktl 12.5 17,5 \nS 27,5 325 375 42,5475J52.^\5?S 625 Š?S 72,5 775 m Tar/jCci 1DO.A _g 2 9 fOM 400 40 40k 101 ioe JL 40S.I )«B»3/ < -fo-j 40o\ los:% 40S 101,1400,1 40C 7=f f&* 406 10H 102 40% 101 4DC 44 114 10? fOS.Ć 404 403 402 40-\ 4oc 4cc 45 441 108 107 405 404 402 102 401 101 4oc — AS HW ´O?« no« 40b 40S 404 103 402 401 404 AI 114,1sH4,4j 10<3 107.8 40b 405 104. 405 105 [101 JL iikr, 443 110,11108 S 407 406 105 104 loi* 10? 402. 49 Ht,n 114 112 410 408 IC] 106 10S ´10if lok 103 40^ 402 402 20 m,zc US 411 110.11109 108 109 106 106 105 404, 104 403 403 24 AAb Uff 412 110 403 106 10-J 10b 105 105 40 ti 104 403 22 117,18 445 413 411 440 109 108 407 40b 10b 405 404 10H 23 11<) 116 im 112 444 440 403 108 407 107 40b 405 405 24 «0,21 117,16445 413 4M 110,11WSI1C 403 108 407 10b 10(, 105 25 121 116.1$416 414. 41 i 111 140 10910 -109 108 407 407 4 Ob 26 12.0 417 115 114 111 444 410 -109 400 10$ 407 40? 421 416 113 442 444 410 10910 103 408 408 J3L uz 115 28 419 447 44i> Ml\ 411 442 w 110 110 1o°>40S 29 420 118 117 44S 11H143 111 414 110 110 409 30 421 119»Vi 116 41S 444 111 111 411 440 140 31 410 113 11? 41b Wt 113 113. 441 444 110 32 421 449 418 Hb 415 411, 112 11% 414 m 33 410 11? 417 416 115 44^ 143 11i 412 34 421 119K MS 417 115 115 UH 413 412 35 410 4ig 41% 11b 176 415 41ti 143 36 414 410 118 117 416 146 445 44*f 37 411 119 118. 117 116 415 445 ^8 410 119 418 117 116 446 33 421 110 -J19 118 117 41b 4c \1Q 11? 148 118 11? E 411 Mo 410 11% 11? 42j 411 410 119 118 43 121 ilo 112 411 120 J± 4S 121 120J 1 4đ 121 SI. 1. Pomoćna glava za popunjavanje fortran obrazaca. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 81 <-- 81 --> PDF |
SI. 2. Primjer za tablice koje se nalijepe na korice. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Kad se priđe poslu samog popunjavanja fortran obrazaca jednostavno se uzme fortran obrazac, stavi se točno ispod naljepljenog dijela fortran obrasca, čitaju se pripremljeni podatci i upisuju u odgovorajuće rubrike. Posao je sad mnogo brži iz prostog razloga što je lakše kontrolirati ono što se upisuje. 4. Terenska operativna karta. Terenska operativna karta zapravo je osnovna karta u omjeru 1:10000 uvezana u obliku knjige. Izradi se tako da se na običnu kartu nanese mreža preko koje se onda isječe na listove. Dimenzija listova najbolje je da bude 30 x 22 cm, iz razloga da se može smjestiti u malo veću terensku torbu a poslije u fascikle. Što su listovi veći to bolje. Nanošenje mreže a time i samo izrezivanje listova, vrši se pravcem sjever — jug i istok — zapad tako, da nam rub svakog lista služi za orijentaciju a samim tim i za uzimanje svih potrebnih podataka i elemenata s karte te za ucrtavan ja na karti odmah na terenu. Na svaki list se ispiše šema slaganja s drugim listovima, Prije uveza u knjigu na svaki list s donje lijeve strane nalijepi se papirnata traka širine 3 — 4 cm, koja treba da viri izvan lista 1 — 2 cm; to zavisi o tome, koliko će biti debljina knjige, ako će biti deblja neka viri više. Ova traka služi za uvez u knjigu (slika 3). U ovakovoj izradi karta može da služi za sve vrste koje se od nje traže. Pruža velike mogućnosti, rekao bih čak revolucionarne, naročito u pogledu vođenja i organizacije poslova na terenu a isto tako i s čisto stručnog gledišta u svim poslovima oko izrade osnova gospodarenja. Može se koristiti i preporu- Sl. 3. Detalj pripreme lista karte za uvez. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 83 <-- 83 --> PDF |
üsf karte Papirnato, fraka širine 34 cm naljepljcnasa donje strane //s/a SI. 4. Način izrade terenske operativne karte. čam je isto tako i terenskom osoblju na šumarijama, naročito poslovođama i lugarima, baš iz razloga što je na njoj moguće prikazati cijeli niz korisnih detalja na terenu i sačuvati ih za upotrebu na dulje vrijeme kao dokle se stiglo s doznakom čišćenjem i njegom u pojedinim odsjecima, napadi štetnika, opožareni djelovi, nove komunikacije itd. Koliko je samo na pr. važno ako taksator koji vrši rekognosciranje terena te uz opis sastojina usput skicira sve važne detalje koji inače nisu ucrtani na karti: prohodne puteve za vozilo, mostove, brvna, pješačke staze, puteve kroz |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 84 <-- 84 --> PDF |
šumu, kolibe, izvore i dr. Svi se podatci odmah mogu koristiti za tekuće radove na terenu, ali što je još vrlo važno oni ostaju sačuvani i za buduće radove (reviziji), kad se opet dolazi na isti teren. Smatram da je ova karta osnov jednog takozvanog »kontinuiranog« načina uređivanja pojedinih gospodarskih jedinica što znači da sve ono što se nije stiglo, moglo ili momentalno nije bilo potrebno uraditi ostaje na karti skicirano te se kod slijedećih revizija, kad se ukaže potreba uvijek može aktualizirati. Sve ovo izloženo nije bilo moguće ostvariti korištenjem karata na stari način iz prostornog razloga što su karte glomaznih dimenzija a njihovom svakodnevnom upotrebom, naročito savijanjem gubile na preciznosti i vrlo brzo se uništavale a time i korisni podatci na njima. 5. Ručni koroskidač To je alatka na prelazu između makije i običnog zaparača*. Vrlo ga je jednostavno i jeftino izraditi. Služi za skidanje mrtve kore sa stabala prilikom vršenja trajne i privremeno obilježbe te postavljanja bilo kakovih pisanih oznaka na stablima i slično. Rad s njime mnogo je brži i precizniji a ne oštećuju se stabla. Može da obavi posao i tamo gdje ga je klasičnim oruđem (makija i sjekirica) nije bilo moguće obaviti ili je pak bilo otežano i nekvalitetno (na pr. na tankim stablima i tanke kore, na žljebastim stablima, na debelim stablima tanke kore). Jedino nije efikasan na starim stablima debele i tvrde kore na pr. hrasta, cera, bora i si. Iz tog razloga preporučam ga kao dopunu uz ostalo oruđe pa će se kombiniranom upotrebom mnogo pridonijeti na bržem i kvalitetnijem izvršavanju ovih poslova. Ovaj koroskidač naročito preporučam taksatorima koji vrše rekognosciranje terena, izlučivanje odsjeka i za sva potrebna obilježavanja, naročito manjeg opsega jer u potpunosti može zamijeniti radnika. Sprava je zgodne konstrukcije, pa se može nositi u džepu ili torbi, te nam ne smeta pri obavljanju drugih poslava i kretanju. Zaključak Smatram da bi se racionalnim korištenjem ovih opisanih pomagala, znatno pridonijelo u pravcu podizanja jednog kvalitetnijeg, bržeg, jeftinijeg i stručnijeg nivoa poslova kako u službama za uređivanje šuma tako i u širokoj šumarskoj praksi. Upotrebom tablica za automatsko očitavanje tarifa, knjige prirasno- prihodnih tablica te pomagala za popunjavanje fortran obrazaca, stručnjak se brzo rješava onih svakodnevnih rutinskih i monotonih poslova te postaje oslobode za jedan još kreativiji rad. Korištenjem terenske operativne karte otvaraju se široke mogućnosti jednom efikasnijem načinu rada i novom pristupu poslovima osnova gospodarenja. Rafael Slijepčević, dipl. inž. šum., Šumsko gospodarstvo Sisak * Slika će biti objavljena u br. 11—12. (ur.) |