DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Predviđena je i predlagana zaštita uvale »Telaščica« s jezerom »Mir« na južnom dijelu Dugog otoka u sklopu Nacinalnog parka »Kornati« kojeg se formiranje uskoro očekuje. Postoje i pohvalne inicijative pa i akcije mjesnih zajednica kao na npr. otoka Silbe, da se otok Silba proglasi parkom prirode, za što postoje svi potrebni uvjeti uz istovremeno razumijevanje Republičkog zavoda za zaštitu prirode. Objekti su proglašeni zaštićenim, no do danas nije ništa učinjeno na njima, pa čak ni osnovni zahvati na održavanju. Rijetki su bili pokušaji, uglavom pojedinaca, da se nešto učini (Npr. Telaščica — čišćenje borove šume od 5 ha u 1973. godini u cilju preventive zaštite od požara) no i to je bilo kampanjskog karaktera. Današnje stanje tih objekata pa i niza divnih uvala, draga i plaža i si. na svim otocima pruža jadnu sliku. Vegetacija potpuno zarasla, mjestimično uslijed toga u sušenju latentna opasnost od požara, hrpe smeća i otpadaka po plažama, u uvalama i si. (pogotovo zaštićena plaža »Saharun«). Zadnjih par godina na tim otocima nastaju znatne promjene i to u cilju pomoći otočkom stanovništvu da se zadrži na tom području. Izgrađene su komunikacije (asfaltirana cesta Ugljan — Pašman), podizanje ili proširenje industrijskih objekata (Ugljan, Dugi otok), turističkih kapaciteta (Ugljan, Iž, pa Božava, Sali i Luka na Dugom otoku i dr.). Nadalje izgradnjom vikend naselja i kuća dolazi do sve veće urbanizacije, naročito na Ugljanu i Pašmanu, koji već čine jednu cjelinu koja će se u skoroj budućnosti — izgradnjom mosta Pašman — kopno uklopiti u kopneni dio zadarske regije. Uslijed tih i niza zahvata (komunikacije, voda i dr.) turizam sve više ekspandira na te otoke uslijed čega postojeća vegetacija dolazi u opasnost od šumskih požara (koji mogu uzrokovati ogromne i nenadoknadive štete) kao i do neodgovornih zahvata na istoj. Radi toga ukazuje se nužna potreba da se pristupi akcijama i poduzimanju mjera pune zaštite i proglašenih objekata prirode kao i ostalih čime će se još više istaći valorizacija te vegetacije za određene svrhe (turizam, odmor, rekreacija, zaštita i si.) uz stvaranje zadovoljavajuće ekosfere toga područja u interesu svih radnih ljudi odnosno društva. Iz naprijed iznešenog očito je, da zaštiti čovjekove okoline u odnosu na šume i zelenilo u cijelosti na ovom području treba posvetiti punu pažnju, a u isto vrijeme i poduzeti d provoditi niz određenih mjera da se ta zaštita što efikasnije osigura i provodi ne samo kroz neko vrijeme nego konstantno. Zaštita čovjekove okoline odnosno jednog od elemenata te zaštite — zelenila u cijelosti — nije samo i ne može biti kampanjskog značaja, već mora da bude neprestan i stalan zadatak cijelog društva, svih pojedinaca, a posebno i svih društveno-političkih struktura u području, uključiv i udruženi rad. Vrijeme je da društvena akcija zaštite čovjekove okoline, a i u isto vrijeme služba zaštite prirode kao jedna od provodilaca mjera te zaštite, dobije veći društveni značaj, društvenu podršku, sredstva i kadrove za provedbu tih dugotrajnih mjera, što će sve pomoći pravilnikom i sveopćem razvitku područja pa i šireg područja okolne regije sjeverne Dalmacije, koja se sve dinamičnije razvija. U toj regiji, u općinama Biograd na moru, Benkovac i Obrovac, postoji niz objekata prirode, koji se moraju, ako već nisu zaštićeni, uklopiti u komplekse zaštite prirode i čovjekove okoline (na pr. otok Pašman, sliv rijeke Zrmanje, područje Karinskog mora i dr.). 477 |