DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Na otocima, na kojima je proglašeno i više objekata zaštićenim sa različitim namjenama, do danas nije ništa učinjeno u cilju održavanja, a da se o unapređenju i nego govori. Stoga su ti objekti sve zapušteniji i prijeti opasnost da uslijed sve jačeg ekspanzije turizma postanu plijenom požara — kao što je to i slučaj jednog od najljepših šumskih kompleksa zadarske regije odnosno arhipelaga — uvale »Telaščica« na Dugom otoku, gdje je 1978. godine izgorjelo 150 ha veoma vrijedne 60-godišnje borove šume s neprocjenjivom štetom. Stoga je krajnji čas da se angažiraju sve društvene snage (društveno-političke, društvene organizacije i udruženi rad i sve službe u okviru tih organizacija) na poduzimanju mjera za održavanje, očuvanje i unapređenje a u svrhu postizanja optimalnih uvjeta za opću korist društva, a to tim više što na području užeg i šireg zadarskog područja ima još niz objekata i predjela vrijedne šumske vegetacije, i ne samo šumske (maslinjaci na otocima i dr.) koje treba zaštititi radi stvaranja što veće ekosfere. Posebnu kategoriju vegetacije predstavlja zadarski arhipelag (uključiv i otok Pašman spojen mostom s otokom Ugljanom). To je jedinstveno područje ne samo u ovom području nego i na cijelom Jadranskom moru. Skupina od desetak većih (nasljenih) i niza manjih otoka i otočića uglavnom se nalazi pod zelenim pokrovom koji predstavlja degradirana makija, vrijedna makija, šume crnike i borovih kultura i s razmjerno manjim površinama golog krša (najviše na malim otocima ili na ranijim požarištima), te s kompleksima maslinjaka (Dugi otok, Ugljan, Pašman i dr.) Provedbom potpune elektrifikacije nakon oslobođenja, uvođenjem plina u kućanstva i smanjenjem stočnog fonda, vegetacija je u povoljnim klimatskim uvjetima preuzela maha tako da danas na tim otocima postoje veliki kompleksi guste makije gotovo neprohodne, sve većih površina mladih borovih šuma nastalih prirodnim pošumljavanjem iz sjemena, a neuređenih i zaraslih, tj. neprorjeđenih, dok maslinjaci uslijed sve manjeg broja radnog stanovništva sve više propadaju. U takvom stanju otočka vegetacija ne može poslužiti osnovnoj svrsi tj. rekreaciji ili turističkoj namjeni. U cilju zaštite prirode i čovjekove okoline na tom jedinstvenom području, koje zajedno s otokom Pašmanom obuhvaća cea 20.000 ha sa šumskom i ostalom vegetacijom, pretežno (90°/o) je u privatnom-građanskom vlasništvu, poduzimane su po Oslobođenju također akcije oko proglašenje pojednih objekata ili kompleksa zaštićenim kako od strane Republike (Republičkog zavoda za zaštitu prirode) tako i od strane Općine Zadar. Do danas posebno su zaštićeni ovi objekti prirode: — rezervat prirodnih predjela: Sjevero zapadni dio Dugog otoka uključiv i plažu »Saharun« — specijalni botanički rezervat: Maslinik — Saljsko polje na Dugom otoku, — memorijalni prirodni spomenik: Partizanski logor — »Crvene rupe« na Dugom otoku. U 1978. godini Skupština općine Zadar proglasila je otočić Galovac kod Preka na otoku Ugljanu park šumom, a otok Ošljak značajnim krajolikom. 476 |