DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 7 <-- 7 --> PDF |
FINANCIRANJE BIOLOŠKE REPRODUKCIJE U ŠUMARSTVU To financiranje preporučujemo da se izvrši ovako: 1. Na temelju šumskogospodarske osnove za konkretno šumskogospodarsko područje utvrde se sumarni godišnj i planski objektivni redovn i troškov i (neinvesticijski) biološke reprodukcije (CK: uzgoj, zaštita i uređivanje šuma, koji se odnose na održavanje, obnovu i unapređivanje šuma, održavanje i amortizacija tipičnih osnovnih sredstava, opći troškovi /režije/). Njima se dodaje npr. 10% uime redovnog godišnjeg odlijevanja u fondove biološke reprodukcije. Tako se utvrđuje godišnja »cijena proizvodnje (CP)« koja se godišnje treba osigurati biološkoj reprodukciji na konkretnom šumskogospodarskom području. 2. Zatim se uzme godišnjim planom sječa predviđena sječna drvna masa, razvrstana po vrstama drveća i njihovim drvnim sortimentima — objektivno prema važećem JUS-u. Razumljivo, i to se odnosi na isto konkretno šumskogospodarsko područje. 3. Zatim se »cijena proizvodnje (CP)« biološke reprodukcije (iz toč. 1.) raspodijel i na jedinice sortimenata sječne drvne mase (iz toč. 2.) kalkulacijom pomoću kalkulacijskih koeficijenata. Tako se utvrde po jedinicama sortimenata sječne drvne mase konkretnog šumskogospodarskog područja »financijski normativi za (jednostavnu) biološku reprodukciju drva«. 4. Kako napreduje godišnja sječa, tako se po drvnim sortimentima, na temelju odnosnog cjenika »financijskih normativa...« (iz toč. 3.), periodski od djelatnosti iskorišćivanja šuma naplaćuje odnosna svota, dovoljna za reprodukciju posječenog drva, u konkretnim uvjetima konkretnog šumskogospodarskog područja. Ako se kojim slučajem posječe drvna masa veća ili manja od one planom predviđene (po količini i asortimanu, dakle po ukupnoj vrijednosti), takvim postupkom utvrdit će se veća ili manja svota koju će djelatnost biološke reprodukcije zahtijevati i dobiti od djelatnosti iskorišćivanja šuma. Pri tome: — »Planski objektivni troškovi« su oni jedinični troškovi koji se temelje: na konkretnim uvjetima radilišta, odnosnim po mogućnosti tehničkim normativima, realnim planskim (ugovorenim) cijenama i startnim ukalkuliranim osobnim dohocima, a iz stimulativnih razloga savjetujemo — i na oruđu za rad koje postoji u momentu kalkulacije (1, 2, 3, 7, 8, 9, 14, 15, 16, 20, i dr.). — »Kalkulacijski koeficijenti« uzimaju se u visini jediničnih planskih objektivnih šumskih taksa drvnih sortimenata, i to onog najudaljenijeg razreda planskih objektivnih troškova ukupnog šumskog transporta (djelatnosti iskorišćivanja šuma) pri kojem su one pri svima drvnim sortimentima još uvijek pozitivne. To objašnjavamo ovako: Ekonomski je opravdano da i pri najvećoj udaljenosti sječine od tržišta (potrošišta) unutar tržišne cijene drvnih sortimenata iskorišćivanja šuma budu |