DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 66 <-- 66 --> PDF |
nutih rezultata. Svako dalje odlaganje u pronalaženju novih izvora finansiranja za rešenje problema i time saniranje 25 hiljada bujičnih tokova koji nose milione kubnih metara plodnog zemljišta, koje ugrožavaju hidro-energetske akumulacije je neprocenjiva privredna i društvena šteta. Svaki član naše društvene zajednice, bez obzira da li u gradu ili selu, mora biti zainteresovan ili treba sve učiniti da bude zainteresovan, da se problem reforestaoije brže i potpunije rešava. Za tri decenije izgradnje socijalističkog društva poraslo je bogatstvo naše zajednice, porasla je i svest o značaju životne sredine, doneti su i osnovni zakoni (Ustav i Zakon o udruženom radu) o daljoj izgradnji socijalističkog samoupravnog društva, što nam pruža mogućnost da se na svim nivonima dogovaramo i sporazumevamo, donosimo odgovarajuće odluke koje će omogućiti trajno i stabilno finansiranje obnove degradirane prirode. Problemi ništa manje nisu značajni od proizvodnje hrane (zeleni plan), pošto bez rešenja problema erozije, poplava i navodnjavanja ne možemo obezbediti visokoprinosnu i stabilnu proizvodnju hrane. 2. Dugoročnost proizvodnje, koja se odvija u slobodnom prostoru, nameće neophodnu potrebu izrade dugoročnih programa obuhvatajući tekućim planovima sve elemente neophodne za realizaciju zadatka kako bi bio obezbeđen uspeh i kvalitet proizvodnje. Rastuće društvene potrebe u zdravoj vodi sve više ističu značaj šuma kao konzervatora odnosno proizvođača kvalitetnih pijaćih voda, što nameće obavezu da se u srednjoročnim i dugoročnim programima gazdovanja šumama ugradi i ovaj važan elemenat, jer su šume i vode nerazdvojne prirodne pojave i spadaju u resurse od vitalnog značaja. Takođe se moraju uzeti u obzir i svi drugi elementi vezani za najracionalnije korišćenje prostora, odnosno zemljišta (turizam, izgradnja naselja, saobraćajnica, poljoprivreda, šume .i dr.) — »ekološko vrednovanje prostora«. Ovim programima i tekućim planovima moraju se precizirati zadaci radnih organizacija u šumarstvu odnosno OOUR-a kao i mesnih zajednica, odnosno opština, privrednih regiona i republika. 3. S obzirom na opšte-društveni značaj šuma sve više nastaju sukobi između opštih i posebnih interesa. To se ispoljava ne samo u društvenom sektoru šumarstva, već je još izrazitije u šumama sa pravom svojine, koje u našoj zemlji obuhvataju 32-Vo svih šuma (U SR Sloveniji je ovaj problem delimično rešen ali u drugim republikama i pokrajinama mora se ubrzanije rešavati problem udruživanja jer zato imamo zakonsku osnovu u Zakonu o udruženom radu. Svaka mesna zajednica, opština, privredni region, pokrajina i republika, prema svojim specifičnim uslovima, moraju doneti odgovarajuće odluke i propise koji će ubrzati rešenje problema i zaustaviti daljnju devastaciju šumskog fonda SFRJ. 4. Institucionalna stabilnost u šumarstvu predstavlja značajan faktor u kontinuitetu izvršavanja dugoročnih zadataka. Česte reorganizacije šumarske službe, odnosno radnih organizacija, nanele su znatne štete šumskoj privredi. Velike površine rasadika, formirane u posleratnom periodu, promenile su svoju namenu, visok procenat podignutih šumskih kultura su propale jer nije bilo sredstava a ni brige za njihovu zaštitu i negu, znatno je sužena proizvodnja šumskog semena, itd. Ove slabosti proteklog perioda ne smeju se više ponoviti. Nedostatak sredstava sigurno je objektivna činjenica ali subjektivni faktor 472 |