DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 66     <-- 66 -->        PDF

nutih rezultata. Svako dalje odlaganje u pronalaženju novih izvora finansiranja
za rešenje problema i time saniranje 25 hiljada bujičnih tokova koji nose milione
kubnih metara plodnog zemljišta, koje ugrožavaju hidro-energetske akumulacije
je neprocenjiva privredna i društvena šteta. Svaki član naše društvene zajednice,
bez obzira da li u gradu ili selu, mora biti zainteresovan ili treba sve učiniti da
bude zainteresovan, da se problem reforestaoije brže i potpunije rešava. Za tri
decenije izgradnje socijalističkog društva poraslo je bogatstvo naše zajednice,
porasla je i svest o značaju životne sredine, doneti su i osnovni zakoni (Ustav
i Zakon o udruženom radu) o daljoj izgradnji socijalističkog samoupravnog društva,
što nam pruža mogućnost da se na svim nivonima dogovaramo i sporazumevamo,
donosimo odgovarajuće odluke koje će omogućiti trajno i stabilno
finansiranje obnove degradirane prirode. Problemi ništa manje nisu značajni
od proizvodnje hrane (zeleni plan), pošto bez rešenja problema erozije, poplava
i navodnjavanja ne možemo obezbediti visokoprinosnu i stabilnu proizvodnju
hrane.


2. Dugoročnost proizvodnje, koja se odvija u slobodnom prostoru, nameće
neophodnu potrebu izrade dugoročnih programa obuhvatajući tekućim planovima
sve elemente neophodne za realizaciju zadatka kako bi bio obezbeđen
uspeh i kvalitet proizvodnje. Rastuće društvene potrebe u zdravoj vodi sve više
ističu značaj šuma kao konzervatora odnosno proizvođača kvalitetnih pijaćih
voda, što nameće obavezu da se u srednjoročnim i dugoročnim programima
gazdovanja šumama ugradi i ovaj važan elemenat, jer su šume i vode nerazdvojne
prirodne pojave i spadaju u resurse od vitalnog značaja. Takođe se moraju
uzeti u obzir i svi drugi elementi vezani za najracionalnije korišćenje prostora,
odnosno zemljišta (turizam, izgradnja naselja, saobraćajnica, poljoprivreda,
šume .i dr.) — »ekološko vrednovanje prostora«. Ovim programima i tekućim
planovima moraju se precizirati zadaci radnih organizacija u šumarstvu odnosno
OOUR-a kao i mesnih zajednica, odnosno opština, privrednih regiona i republika.
3. S obzirom na opšte-društveni značaj šuma sve više nastaju sukobi između
opštih i posebnih interesa. To se ispoljava ne samo u društvenom sektoru šumarstva,
već je još izrazitije u šumama sa pravom svojine, koje u našoj zemlji
obuhvataju 32-Vo svih šuma (U SR Sloveniji je ovaj problem delimično rešen
ali u drugim republikama i pokrajinama mora se ubrzanije rešavati problem
udruživanja jer zato imamo zakonsku osnovu u Zakonu o udruženom radu.
Svaka mesna zajednica, opština, privredni region, pokrajina i republika, prema
svojim specifičnim uslovima, moraju doneti odgovarajuće odluke i propise koji
će ubrzati rešenje problema i zaustaviti daljnju devastaciju šumskog fonda
SFRJ.
4. Institucionalna stabilnost u šumarstvu predstavlja značajan faktor u
kontinuitetu izvršavanja dugoročnih zadataka. Česte reorganizacije šumarske
službe, odnosno radnih organizacija, nanele su znatne štete šumskoj privredi.
Velike površine rasadika, formirane u posleratnom periodu, promenile su svoju
namenu, visok procenat podignutih šumskih kultura su propale jer nije bilo
sredstava a ni brige za njihovu zaštitu i negu, znatno je sužena proizvodnja
šumskog semena, itd. Ove slabosti proteklog perioda ne smeju se više ponoviti.
Nedostatak sredstava sigurno je objektivna činjenica ali subjektivni faktor
472