DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 65 <-- 65 --> PDF |
za tri decenije postojanja socijalilističke Jugoslavije, izvrši pošumljavanje goleti na preko 560 hiljada hektara, da se izvrši melioracija degradiranih šuma i šikara na preko milion hektara, da se na 150 hiljada hektara unesu vrednije vrste drveća pretežno četinara (introdukcija) kao i da se raznim merama nege tretira još oko 2 miliona hektara šume. Značajno je takođe istaći da smo u periodu 1941. do 1965. godine započeli intenzivno podizanje plantaža topola i da smo u 1975. godini već imali 62 hiljade hektara, što predstavlja značajnu sirovinsku bazu (preko 300 hiljada kubnih metara godišnje), za našu drvnu industriju — naročito hemijsku. Planiranje, kao i svi drugi šumsko-kulturni radovi bili bi u znatno većem obimu izvršeni da smo imali dopunska društvena sredstva ili bar bankarska sredstva sa beneficiranom kamatom i povoljnijim uslovima vraćanja. Najveći deo sredstava za šumsko-kulturne radove izdvajale su iz vlastitih sredstava šumsko-privredne organizacije iako nam je dobro poznato da šumarstvo spada u nisko akumulativnu granu naše privrede. Izvršeni radovi na podizanju i obnovi šuma doprineli su da se stanje šuma u društvenom sektoru znatno poboljša, kako u pogledu ukupne drvne zalihe tako i u pogledu poboljšanja kvaliteta i povećanja prinosa. Melioracijom šikara i degradiranih šuma, zatravljivanjem i pošumljavanjem goleti, kao i uređenjem bujica i vodotoka, ogroman je doprinos sanaciji bujica, a time zaštiti saobraćaja, naselja i drugih privrednih objekata. Sve to što su učinili radni ljudi u šumarstvu i industriji za preradu drveta širom Jugoslavije, uz pomoć i podršku društvene zajednice, na planu obnove šuma i zaštiti zemljišta od erozije poboljšalo je životnu sredinu čoveka iako nije vršeno pod savremenim naslovom zaštita životne i radne sredine čoveka. Ti pionirski radovi na zaštiti i povećanju produktivnosti zemljišta, na zaštiti plodnih polja od poplava, ne mogu se drugačije ni kvalifikovai nego kao borba za zaštitu životne sredine. I danas, sa industrijskim razvojem naše zemlje, kada su nastali novi problemi u zaštiti životne sredine, obnova šuma i privođenje proizvodnje nekoliko m.iliona hektara zemljišta koje je u permanentnoj degradaciji, ostaje kao ključni problem naše društvene zajednice. Savremena nauka i tehnologija je dobrim delom resila problem prečišćavanja otrovnih gasova i otpadnih voda, ali bez šume, bez prirodnog filtra zagađenog vazduha, bez prirodnog filtra kvalitetne vode ne može se zamisliti život savremenog društva. Sa tempom industrijalizacije i urbanizacije naše zemlje mora se po svaku cenu održati i tempo podizanja novih zelenih površina kako bi usporili, ako ne i potpuno zaustavili dalju degradaciju životne sredine. III Dovesti u normalno stanje velike površine degradiranih i nisko produktivnih šuma, zaustaviti eroziju na velikim površinama goleti i degradiranog poljoprivrednog zemljišta su neodložni nacionalni zadaci, pa je zato neophodno potrebno resiti niz problema među kojima ističemo posebno: 1. Prvi i osnovni problem jesu investicije koje šumarstvo ne može da izdvoji iz svoje sopstvene akumulacije. Dodatna bankarska sredstva za plantažiranje topola i četinara i za izradu šumskih komunikacija potvrda su postig471 |