DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 64     <-- 64 -->        PDF

rasta; proizvodnja rezane građe, raznih vrsta ploča, garniturnog i komadnog
nameštaja se povećala višestruko u odnosu na predratnu proizvodnju. Ostvareni
su i značajni rezultati u razvoju i proizvodnji industrije celuloze i papira.


Dostignuta je i proizvodnja vlakana od 21 hiljade tona u 1946. godini na
560 hiljada tona u 1975. godini ili 20 puta više, a u proizvodnji papira, kartona
i lepenke od 47 hiljada tona u 1946. godini na 755 hiljada tona u 1975. godini
ili 15 puta više. U proizvodnji natron vreća povećali smo proizvodnju za 17 puta,
a u proizvodnji talasaste lepenke povećana je proizvodnja za 74 puta. Proizvodnja
papira po glavi stanovnika u Jugoslaviji zauzela je 21. mesto u Evropi (1946.
god. proizvodili smo 6,5 kg, a 1975. god. 41,4 kg). Sve se više proširuje asortiman
proizvodnje drvne industrije čime se objektivno utiče na smanjenje izvoza
dragocene sirovine i pored konjukture drveta na svetskom tržištu. Iznoseći ovih
nekoliko podataka želimo da istaknemo tehnološku povezanost šumarstva i industrije
za preradu drveta koje čine neprekinuti lanac od sirovine do prerade polufinalnih
i finalnih proizvoda. To nameće imperativnu potrebu harmoničnog razvoja
šumarstva i industrije za preradu drveta kako se ne bi ugrozili proizvodni
potencijali šume i time dovele u pitanje sve druge mnogobrojne funkcije šume.


Nameće se potreba da se još nešto kaže o naporima društvene zajednice
na unapređenju i proširenju areala šuma kako se ne bi shvatilo da smo od
šume samo uzimali (trošili prirodni resurs), a nismo dali odgovarajući doprinos
za poboljšanje njenog stanja. Moramo takođe istaći da je nasleđeno stanje
bilo izvanredno teško — loše. Ogromne površine šikara, degradiranih šuma i
goleti, prekrivali su sva područja Jugoslavije. Milioni koza su svojim brstom
i dalje pogoršavali zatečeno stanje. Okupator je u drugom svetskom ratu devastirao
preko 300 hiljada hektara šuma u neposrednoj blizini komunikacija
i odvukao preko 10 miliona kubnih metara najvrednijeg drveta iz zemlje. Statistički
podaci govore da šuma i šumskog zemljišta ima nešto više od 10 miliona
hektara ili 34a/o ukupne površine Jugoslavije. Od toga je obraslo šumom oko 8,5
miliona hektara (društveni sektor 5,9 miliona ili 68°/o a privatni sektor 2,8
miliona hektara ili 32%) a preko 2 miliona hektara su goleti odnosno izrazito
šumsko neobraslo zemljište. Na žalost, i od obraslih šumskih površina (8,5 miliona
hektara) skoro 2,3 miliona hektara ili 37

Ovih nekoliko cifara rečito govore o ogromnoj privrednoj odnosno društvenoj
šteti što ove površine nisu privedene kulturi odnosno pošumljenje ili obrasle
kvalitetnim šumama. Nacionalna privreda gubi svake godine milione kubnih
metara dragocene sirovine, a sunčeva energija i dalje razara već upropašćeno
zemljište na kojem kiše i vetrovi dovršavaju proces degradacije. Bujice i poplave
zasipaju nanosima pojedina polja u rečnim dolinama. Ako je zemljište
naše najveće nacionalno bogatstvo jer na njemu sve postoji i sve se proizvodi,
onda zaista moramo obnovi šuma i pošumljavanju posvetiti posebnu pažnju
i svrstati ove zadatke u najvažije nacionalne zadatke. Naša narodna vlast,
shatajući problem kao nacionalni zadatak, još prvih godina posle rata i pod
izvanredno teškim uslovima preduzela je niz mera koje su imale za cilj da
zaustave dalju degradaciju šuma a pošumljavanjem goleti proširi njihov prirodni
areal. Među mnogim merama ističemo i niz zakonskih propisa kao što su:
Zakon o zabrani držanja koza, Zakon o zaštiti zemljišta od erozija, Zakon o
štednji drveta, Zakon o zabrani lova na visoku plemenitu divljač itd. Sve preduzete
mere su doprinele da se u periodu od 1945. god. do 1975. godine tj.


470