DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 6 <-- 6 --> PDF |
gospodarenja. Do takva slučaja faktično dolazi pri investicijskom pošumljivanju zemljišta koja su već davno obesšumljena, odnosno koja nisu nikada bila pod šumom (proširenje dosadašnjih površina šuma). Početni predmet gospodarenja u šumarstvu pretpostavljala je vulgarna kapitalistička »škola čiste zemljišne rente« (1, 24) da je (golo) šumsk o zemljište . Zbog toga ona se bavila prekidnim gospodarenjem jednodobnim šumskim sastojinama, a u njezinim kalkulacijama nužno je računala sa složenim kamatama. To redovito ne odgovara stvarnosti, osim pri već navedenom proširenju dosadašnjih površina šuma. Stvarnost šumarstva sastoji se u trajnoj biološkoj reprodukciji posječenog drva (šumskih sastojina), kako smo to već opisali u prvoj stavci ovog uvoda. U Jugoslaviji već niz godina, putem odredaba koje je inicirala savezna šumarska služba, udomaćio se pojam i termin »djelatnosti šumskokulturnih radova«. Taj termin i pojam odgovora kao tehnološki izraz, ali nikako ne odgovara kao zamjena »biološke reprodukcije drva (šumskih sastojina)«. To zbog toga što on te biotehničke radove, odnosno odgovarajuće rashode, smatra isključivo dugoročnim investicijama. On pretpostavlja dakle samo prekidna gospodarenja pojedinačnim šumskim sastojinama, a negira »redovne troškove « koji obuhvaćaju također čuvanje i upravljanje šumama (priključujući ih takvim troškovima koji terete djelatnost iskorišćivanja šuma). Pri takvu shvaćanju ipak ne upotrebljavaju se u kalkulacijama složene kamate, a potpuno se odustalo od svakog pokušaja bilanciranja uspjeha u šumskobiološkoj djelatnosti (novčanog praćenja tečajnog drvnog prirasta i zaliha žive drvne mase). U osnovi to shvaćanje polazi također od nerealne pretpostavke (golog) šumskog zemljišta kao početnog predmeta šumskog gospodarenja, dakle jednako kako je to shvaćala vulgarna kapitalistička »škola čiste zemljišne rente«. Istim putem u Jugoslaviji se već niz godina udomaćio također pojam i termin »amortizacija šuma«. On je potpuno neopravdan jer se šuma ne troši već raste (i njezin prirast sječemo), temelji se i na rentama koje su se od 100 razile na vrijednosti šumskih sastojina, zasniva se na formuli umjesto 100 u u za utvrđivanje postotka od vrijednosti šumskih sastojina (pri čemu 2 »u« označuje godine ophodnje), ne ovisi o količinama i asortimanu posječenog drva, kao amortizacijski dakle i investicijski rashod sadrži i troškove redovnog »održavanja« šuma, i dr. Sve te kritike opetovano smo iznosili niz godina u našim objavljenim ra dovima (2, 8, 9, 20 i dr.). Novim ustavnim propisima društvena briga nad šumama i šumarstvom prenijeta je na naše republike i pokrajine. Pruža se prilika da se i te greške isprave, jer su znatno pridonijele zapostavljanju biološke reprodukcije u šumarstvu. Kako da se to učini — prikazat ćemo ukratko u slijedećim poglavljima. 412 |