DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 6     <-- 6 -->        PDF

gospodarenja. Do takva slučaja faktično dolazi pri investicijskom pošumljivanju
zemljišta koja su već davno obesšumljena, odnosno koja nisu nikada
bila pod šumom (proširenje dosadašnjih površina šuma).


Početni predmet gospodarenja u šumarstvu pretpostavljala je vulgarna
kapitalistička »škola čiste zemljišne rente« (1, 24) da je (golo) šumsk o
zemljište . Zbog toga ona se bavila prekidnim gospodarenjem jednodobnim


šumskim sastojinama, a u njezinim kalkulacijama nužno je računala sa složenim
kamatama. To redovito ne odgovara stvarnosti, osim pri već navedenom
proširenju dosadašnjih površina šuma. Stvarnost šumarstva sastoji se u trajnoj
biološkoj reprodukciji posječenog drva (šumskih sastojina), kako smo
to već opisali u prvoj stavci ovog uvoda.


U Jugoslaviji već niz godina, putem odredaba koje je inicirala savezna
šumarska služba, udomaćio se pojam i termin »djelatnosti šumskokulturnih
radova«. Taj termin i pojam odgovora kao tehnološki izraz, ali nikako ne
odgovara kao zamjena »biološke reprodukcije drva (šumskih sastojina)«. To
zbog toga što on te biotehničke radove, odnosno odgovarajuće rashode, smatra
isključivo dugoročnim investicijama. On pretpostavlja dakle samo prekidna
gospodarenja pojedinačnim šumskim sastojinama, a negira »redovne troškove
« koji obuhvaćaju također čuvanje i upravljanje šumama (priključujući ih
takvim troškovima koji terete djelatnost iskorišćivanja šuma). Pri takvu
shvaćanju ipak ne upotrebljavaju se u kalkulacijama složene kamate, a potpuno
se odustalo od svakog pokušaja bilanciranja uspjeha u šumskobiološkoj
djelatnosti (novčanog praćenja tečajnog drvnog prirasta i zaliha žive drvne


mase). U osnovi to shvaćanje polazi također od nerealne pretpostavke (golog)
šumskog zemljišta kao početnog predmeta šumskog gospodarenja, dakle jednako
kako je to shvaćala vulgarna kapitalistička »škola čiste zemljišne
rente«.


Istim putem u Jugoslaviji se već niz godina udomaćio također pojam i
termin »amortizacija šuma«. On je potpuno neopravdan jer se šuma ne troši
već raste (i njezin prirast sječemo), temelji se i na rentama koje su se od


100
razile na vrijednosti šumskih sastojina, zasniva se na formuli umjesto
100 u


u za utvrđivanje postotka od vrijednosti šumskih sastojina (pri čemu


2
»u« označuje godine ophodnje), ne ovisi o količinama i asortimanu posječenog
drva, kao amortizacijski dakle i investicijski rashod sadrži i troškove
redovnog »održavanja« šuma, i dr.


Sve te kritike opetovano smo iznosili niz godina u našim objavljenim ra


dovima (2, 8, 9, 20 i dr.).


Novim ustavnim propisima društvena briga nad šumama i šumarstvom
prenijeta je na naše republike i pokrajine. Pruža se prilika da se i te greške
isprave, jer su znatno pridonijele zapostavljanju biološke reprodukcije
u šumarstvu. Kako da se to učini — prikazat ćemo ukratko u slijedećim
poglavljima.


412