DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Tabela 4. Biološka razgradnja acetona pomoću mikroflore lišaja kod 27« C kroz 5 dana, izražena u prosjeku kao mg./l. pH vrijednost 6,2 — 7,8. Biodecomposition of acetone (MeäCO) by the lichen microflora at 27<> C for 5 days, expressed averagely as mg/1. pH 6,2 — 7,8. Dodana količina acetona — Given pleno! quantity Vrsta lišaja l»/o 5% 10 %> Species of lichen 2 g/100 ml otopine Biološki korišteni mg Me2CO tijekom pokusa 2 g/100 ml of solution Biologicaly used mg of Me2CO during the experiment mg/1 mg/1 mg/1 Collema spp 24 95 247 Cladonia spp. 39 170 446 Parmelia spp. 194 940 3923 Physitia spp. 294 370 647 Sticta spp. 95 260 850 Xanthoria spp. 37 190 397 Ovi pokusi i zapažanja pokazali su (slika 1) da lišaji nisu osjetljivi na organska zagađenja (fenol-aceton), kao što su osjetljivi na aerozagađenja (S02, S03, HF, H2S i dr.). činjenica je da neke vrste (Leconora, Parmelia, Xanthoria i Golema) nalazimo na betonskim zidovima otvorenog gradskog kolektora, gdje je aerozagađenje osjetno jače od isparavanja industrijske i gradske otpadne vode. Također se neke vrste lišaja {Parmelia, Xanthoria) nalaze na kori drveće uz autoceste, što znači da nisu osjetljivi na ispušne plinove motora sa unutrašnjim sagorijevanjem. Da li je mikroflora lišaja zaštitni omotač talusa lišaja? Prema dobivenim rezultatima razgradnje fenola i našim zapažnjima pretpostavaljamo da jest. ZAKLJUČAK Lišaji i njihova mikroflora sposobni su da koriste aceton i fenol kao jedini izvor ugljika. Stupanj biorazgradnje fenola i acetona ovisi o njihovim koncentracijama, vremenu inkubacije, temperaturi, te o samoj vrsti lišaja, ali ne o mjestu nalazišta. Nalazišta nekih vrsta lišaja na betonskom zidu mosta, na glavnom kolektoru Zagreba dokazuje nam da neke vrste lišaja nisu indikatori čistog zraka. |