DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 5     <-- 5 -->        PDF

AKTUALNI EKONOMSKO-FINANCIJSKI I ORGANIZACIJSKI
PROBLEMI U REPRODUKCIJI ŠUMARSTVA*


- *&*F gggm


Prof. dr. BRANKO KRALJIĆ, dipl. inž. šum.
Katedra za ekonomiku šumarstva i drvne industrije
Šumarski fakultet
Zagreb, Šimunska cesta br. 25.


SAŽETAK. Autor obrađuje kalkulacije financijskih normativa
koji osiguravaju reprodukciju u šumarstvu. Zatim obraduje odvajanje
svih ekstradohodaka zajedno koji su rezultat proizvodnje
pri izuzetno povoljnim prirodnim, tržišnim i ostalim uvjetima
koji se odnose na šumarstvo — a u smislu zahtjeva Ustava i
Zakona o udruženom radu koji su na snazi u Jugoslaviji. To je
ujedno glavna pretpostavka za stimulativnu unutrašnju raspodjelu
osobnih dohodaka u šumarstvu. Na kraju obrađuje problematiku
četiri diskutirana oblika organizacije šumarstva Jugoslavije i mjesta
privrednoračunskih jedinica te osobito »osnovne organizacije
udruženog rada (OOUR)«, zakonski propisane u Jugoslaviji, u svakom
navedenom organizacijskom obliku.


UVOD


Šuma je postojala prije čovjeka. Kasnije, čovjek je smišljenom sječom
u toku stotinjak godina stvorio sisteme jednodobnih šumskih sastojina (međusobno
raznih starosti), odnosno raznodobnih šumskih sastojina (s određenom
strukturom debljinskih razreda), prikladne za trajn o šumsko gospodarenje.
On ih je nazvao šumskogospodarskim jedinicama, a kasnije — na većoj površini
— šumskogospodarskim područjima, šumsko gospodarenje
na šumskogospodarskim područjima ostvaruje se prvenstveno u znaku reprodukcij
e (ponovn e produkcije) posječene drvne mase. Početni predmet
gospodarenja ovdje je šuma , kako je to ispravno tretirala već »škola
šumske rente« (1, 24). »Reprodukcija (biološka)« stoga je ispravniji termin
od užeg — »proizvodnje« drva na panju. Potonji se faktično odnosi na biološku
produkciju drva pri kojoj je početni predmet gospodarenja šumsko
zemljište (golo), a kasniji (jednodobna) šumska sastojina (prekidnog) šumskog


*Ovaj rad predstavlja autorov referat koji je održao na Savjetovanju o reprodukcijama
u šumarstvu u Dubrovniku 2. 03. 1979. (vidi literaturu pod 23) na zamolbu
Saveza inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije,
kompletiran izvatkom iz drugog objavljenog autorovog rada (vidi literaturu
pod 16) i odnosnom literaturom.


411




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 6     <-- 6 -->        PDF

gospodarenja. Do takva slučaja faktično dolazi pri investicijskom pošumljivanju
zemljišta koja su već davno obesšumljena, odnosno koja nisu nikada
bila pod šumom (proširenje dosadašnjih površina šuma).


Početni predmet gospodarenja u šumarstvu pretpostavljala je vulgarna
kapitalistička »škola čiste zemljišne rente« (1, 24) da je (golo) šumsk o
zemljište . Zbog toga ona se bavila prekidnim gospodarenjem jednodobnim


šumskim sastojinama, a u njezinim kalkulacijama nužno je računala sa složenim
kamatama. To redovito ne odgovara stvarnosti, osim pri već navedenom
proširenju dosadašnjih površina šuma. Stvarnost šumarstva sastoji se u trajnoj
biološkoj reprodukciji posječenog drva (šumskih sastojina), kako smo
to već opisali u prvoj stavci ovog uvoda.


U Jugoslaviji već niz godina, putem odredaba koje je inicirala savezna
šumarska služba, udomaćio se pojam i termin »djelatnosti šumskokulturnih
radova«. Taj termin i pojam odgovora kao tehnološki izraz, ali nikako ne
odgovara kao zamjena »biološke reprodukcije drva (šumskih sastojina)«. To
zbog toga što on te biotehničke radove, odnosno odgovarajuće rashode, smatra
isključivo dugoročnim investicijama. On pretpostavlja dakle samo prekidna
gospodarenja pojedinačnim šumskim sastojinama, a negira »redovne troškove
« koji obuhvaćaju također čuvanje i upravljanje šumama (priključujući ih
takvim troškovima koji terete djelatnost iskorišćivanja šuma). Pri takvu
shvaćanju ipak ne upotrebljavaju se u kalkulacijama složene kamate, a potpuno
se odustalo od svakog pokušaja bilanciranja uspjeha u šumskobiološkoj
djelatnosti (novčanog praćenja tečajnog drvnog prirasta i zaliha žive drvne


mase). U osnovi to shvaćanje polazi također od nerealne pretpostavke (golog)
šumskog zemljišta kao početnog predmeta šumskog gospodarenja, dakle jednako
kako je to shvaćala vulgarna kapitalistička »škola čiste zemljišne
rente«.


Istim putem u Jugoslaviji se već niz godina udomaćio također pojam i
termin »amortizacija šuma«. On je potpuno neopravdan jer se šuma ne troši
već raste (i njezin prirast sječemo), temelji se i na rentama koje su se od


100
razile na vrijednosti šumskih sastojina, zasniva se na formuli umjesto
100 u


u za utvrđivanje postotka od vrijednosti šumskih sastojina (pri čemu


2
»u« označuje godine ophodnje), ne ovisi o količinama i asortimanu posječenog
drva, kao amortizacijski dakle i investicijski rashod sadrži i troškove
redovnog »održavanja« šuma, i dr.


Sve te kritike opetovano smo iznosili niz godina u našim objavljenim ra


dovima (2, 8, 9, 20 i dr.).


Novim ustavnim propisima društvena briga nad šumama i šumarstvom
prenijeta je na naše republike i pokrajine. Pruža se prilika da se i te greške
isprave, jer su znatno pridonijele zapostavljanju biološke reprodukcije
u šumarstvu. Kako da se to učini — prikazat ćemo ukratko u slijedećim
poglavljima.


412




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 7     <-- 7 -->        PDF

FINANCIRANJE BIOLOŠKE REPRODUKCIJE U ŠUMARSTVU


To financiranje preporučujemo da se izvrši ovako:


1. Na temelju šumskogospodarske osnove za konkretno
šumskogospodarsko područje utvrde se sumarni godišnj
i planski objektivni redovn i troškov i (neinvesticijski) biološke reprodukcije
(CK: uzgoj, zaštita i uređivanje šuma, koji se odnose na održavanje,
obnovu i unapređivanje šuma, održavanje i amortizacija tipičnih
osnovnih sredstava, opći troškovi /režije/). Njima se dodaje npr. 10% uime
redovnog godišnjeg odlijevanja u fondove biološke reprodukcije. Tako se
utvrđuje godišnja »cijena proizvodnje (CP)« koja se godišnje treba osigurati
biološkoj reprodukciji na konkretnom šumskogospodarskom području.
2. Zatim se uzme godišnjim planom sječa predviđena sječna drvna
masa, razvrstana po vrstama drveća i njihovim drvnim sortimentima —
objektivno prema važećem JUS-u. Razumljivo, i to se odnosi na isto konkretno
šumskogospodarsko područje.
3. Zatim se »cijena proizvodnje (CP)« biološke reprodukcije (iz toč.
1.) raspodijel i na jedinice sortimenata sječne drvne mase (iz toč.
2.) kalkulacijom pomoću kalkulacijskih koeficijenata. Tako
se utvrde po jedinicama sortimenata sječne drvne mase konkretnog šumskogospodarskog
područja »financijski normativi za (jednostavnu) biološku
reprodukciju drva«.


4. Kako napreduje godišnja sječa, tako se po drvnim sortimentima,
na temelju odnosnog cjenika »financijskih normativa...« (iz toč. 3.), periodski
od djelatnosti iskorišćivanja šuma naplaćuje odnosna svota, dovoljna
za reprodukciju posječenog drva, u konkretnim uvjetima konkretnog
šumskogospodarskog područja. Ako se kojim slučajem posječe drvna
masa veća ili manja od one planom predviđene (po količini i asortimanu,
dakle po ukupnoj vrijednosti), takvim postupkom utvrdit će se veća ili
manja svota koju će djelatnost biološke reprodukcije zahtijevati i dobiti
od djelatnosti iskorišćivanja šuma.
Pri tome:


— »Planski objektivni troškovi« su oni jedinični troškovi koji se temelje:
na konkretnim uvjetima radilišta, odnosnim po mogućnosti tehničkim
normativima, realnim planskim (ugovorenim) cijenama i startnim
ukalkuliranim osobnim dohocima, a iz stimulativnih razloga savjetujemo
— i na oruđu za rad koje postoji u momentu kalkulacije (1, 2, 3, 7, 8, 9,
14, 15, 16, 20, i dr.).
— »Kalkulacijski koeficijenti« uzimaju se u visini jediničnih planskih
objektivnih šumskih taksa drvnih sortimenata, i to onog najudaljenijeg
razreda planskih objektivnih troškova ukupnog šumskog transporta (djelatnosti
iskorišćivanja šuma) pri kojem su one pri svima drvnim sortimentima
još uvijek pozitivne.
To objašnjavamo ovako:
Ekonomski je opravdano da i pri najvećoj udaljenosti sječine od tržišta
(potrošišta) unutar tržišne cijene drvnih sortimenata iskorišćivanja šuma budu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 8     <-- 8 -->        PDF

pokriveni troškovi (kalkulativna »cijena proizvodnje«) iskorišćivanja šuma i troškovi
(kalkulativna »cijena proizvodnje«) biološke reprodukcije. Zbog toga šumske
takse ekonomski opravdane najudaljenije sječine od tržišta — bit će najbliže
financijskim normativima za biološku reprodukciju. Stoga se opravdano trebaju
uzimati kao »kalkulacijski koeficijenti«.


Kada se pomoću tih kalkulacijskih koeficijenata utvrđenim financijskim
normativima za biološku reprodukciju dodaju troškovi (kalkulativna »cijena pro


izvodnje«) iskorišćivanja šuma — doći će se u podjednakoj mjeri kod svih drvnih
sortimenata do njihovih jediničnih tržišnih cijena. To je dokaz pravilnosti zaračunavanja
navedenih »financijskih normativa...« jedinicama mjere pojedinih
drvnih sortimenata!


Pri tom za sve drvne Sortimente treba uzeti isti »razred troškova ukupnog
šumskog transporta« pri kalkuliranju njihovih minimalnih pozitivnih šumskih
taksi. To stoga što — barem u Evropi — sa sječina ekonomski je nužno iskorišćivati
sve vrste drveća (pa i sve drvne Sortimente); a ne treba zaboraviti da
su naše šume većinom mješovite!


Kao »kalkulacijske koeficijente« nije ispravno uzimati tržišn e cijene drvnih
sortimenata. To stoga, jer se ovdje ne radi o tržištu već o sječini, tj. šumi.
A odnosi šumskih taksa pojedinih drvnih sortimenata međusobno su sve
drastičnij i što se sječina, tj. šuma, nalazi u nepovoljnijem »razredu troškova
ukupnog šumskog transporta«. Potonje nastoje s toga, što su troškovi iskorišćivanja
pojedinih drvnih sortimenata (bez troška njihovih sirovina) međusobno
podjednaki (dapače pri jeftinijim drvnim sortimentima nešto skuplji!) pa daleko
znatnije smanjuju šumske takse jeftinijih drvnih sortimenata nego li onih
skupljih (»zakon račvanja šumskih taksa«, 1)


Takvi »kalkulacijski koeficijenti« su jedini teorijski ispravni i kudikamo
opravdaniji od tržišnih cijena pojedinih drvnih sortimenata iskorišćivanja šuma.
One se premalo međusobno razlikuju pa ne opterećuju skuplje Sortimente
dovoljnim troškovima, a na štetu jeftinijih sortimenata. Prema tome, kada se
umjesto »financijskih normativa...« u apsolutnim iznosima — koje mi predlažemo
— uzme postotak od tržišnih cijena sortimenata iskorišćivanja šuma za
biološku reprodukciju, tada se dobij a ista ukupna svota za biološku reprodukciju,
ali se jeftini sortimenti njome terete premnogo a skuplji premalo. To je
protivno načelu »svakome proizvodu po zasluzi« pa dodavši odnosne cijene proizvodnje
iskorišćivanja šuma (bez troškova sirovina) neće nas jednoliko dovesti
do tržišnih cijena pojedinih proizvoda iskorišćavanja šuma. To će pak ekonomski
neopravdano zamagliti po pojedinim sortimentima odnose troškova ukupnog
šumskog gospodarenja i tržišnih cijena proizvoda iskorišćivanja šuma! Drugim
riječima, to će dovesti do toga da će djelatnost iskorišćivanja šuma pri skupim
sortimentima ostvariti visoki postotak odlijevanja u fondove (uz manje rada!), a
pri jeftinim niski (uz više rada!); to bi bilo opravdano, naprotiv, za djelatnost
biološke reprodukcije koja dugotrajno (skupo) proizvodi bolju kvalitetu, žrtvujući
zbog nje manje kvalitetne Sortimente (prorede i si.) uz znatno dodatne troškove.
(Usporedi 1, 8, 9, 12 i dr.)


— Tehnika »kalkulacije pomoću kalkulacijskih koeficijenata« općenito
je poznata i veoma jednostavna. Za biološku reprodukciju iscrpno smo
je već davno obradili — s primjerima (1, 12).
— »Redovno godišnje odlijevanje u fondove biološke reprodukcije«,
npr. u visini od 10% od troškova (CK) biološke reprodukcije, služi: za pokriće
redovnog rizika privređivanja, redovne proširene reprodukcije tipičnih
osnovnih sredstava (oprema i si. što služi biološkoj reprodukciji) i
redovne proširene biološke reprodukcije — koje se efekti u novcu
očekuju u dogledno vrijeme. Uz potonje, to redovno odlijevanje
imat će analogno stimulativnu ulogu kao u tipičnoj privredi
(npr. industrija i trgovina). Razumljivo, ono će se ostvarivati ovisno o


414




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 9     <-- 9 -->        PDF

faktičnim troškovima biološke reprodukcije. S time u vezi potrebno je
knjigovodstveno praćenje plana i ostvarivanja, te društvena kontrola putem
kolaudacije tzv. šumskokulturnih radova.


Prema šumskogospodarskoj osnovi za konkretno šumskogospodarsko
područje redovito će se analogno utvrditi godišnja kvota planskih objektivnih
cijena proizvodnje (CP) dugoročnih bioloških investicij
a za koje radni kolektiv faktično nije financijski stimuliran
a koje predstavlja tipičnu proširenu biološku reprodukciju u šumarstvu.
Ukoliko se, prema važećim propisima i uvjetima privređivanja, šumskogospodarskom
području ostavilo u tu svrhu na slobodno raspolaganje određeni
dio, potrebno je izračunati koliki postotak (p) on zauzima od sumarne
godišnje »cijene proizvodnje (CP)« jednostavne biološke reprodukcije:


»određeni dio godišnje kvote CP dugoročnih biol. invest.«
p = 100
»godišnja kvota CP jednostavne biološke reprod.«


Kada se tim postotkom pomnoži dospjela CP jednostavne biološke reprodukcije,
dobije se dospjela CP određenog dijela dugoročnih bioloških
investicija (proširene biološke reprodukcije); kad bi se tim postotkom pomnožili
jedinični »financijski normativi...«, dobili bi se analogni financijski
normativi po jedinicama drvnih sortimenata za proširenu biološku
reprodukciju u dijelu određenom da padne na teret šumarstva.. (9, 11,
12).


Preostali dio šumskogospodarskom osnovom ukupno predviđene godišnje kvote
cijene proizvodnje (CP) dugoročnih bioloških investicija, tj. proširene biološke
reprodukcije, trebala bi financirati odnosne SlZ-e i političko-teritorijalne oblasti.


lako striktno uzevši ne spada u ovo poglavlje, ovdje moramo napomenuti,
da se prema šumskogospodarskoj osnovi za konkretno šumskogospodarsko
područje treba analogno utvrditi i godišnja kvota planskih objektivnih
cijena proizvodnje (CP) redovnog otvaranja šuma
stalnim šumskim prometnicama. Za to je žestoko stimuliran
radni kolektiv jer je to redovito uvjet daljnjeg rentabilnog šumskog
gospodarenja. Budući da te prometnice ostaju vezane za šumu (koju
ujedno i valoriziraju), redovito se o tome brinuo »gospodar šume«, odnosno
djelatnost biološke reprodukcije u šumarstvu.. I za te investicije
treba analogno utvrditi postotak (p) onog određenog dijela koji će financirati
biološka reprodukcija (9, 11, 12):


»određeni dio godišnje kvote CP šumskih prometnica«
p B 100
»godišnja kvota CP jednostavne biološke reprod.«


Preostali dio trebale bi financirati zainteresirane SlZ-e i političko-teritorijalne
oblasti, jer šumske prometnice općenito služe i u izvanšumarske svrhe.


U vezi s biološkim investicijama i investicijama u šumske prometnice


— vjerojatno će često trebati prekontrolirati važeće šumskogospodarske
osnove sa stanovišta njihove financijske uravnoteženosti određenih dijelova
potrebnih investicionih sredstava unutar šumarstva.
415




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Na koncu ovog opisa napominjemo, da će biološka reprodukcija stimulativno
— ovisno o njezinim faktičnim troškovima (koji mogu biti niži,
jednaki ili viši od onih planskih objektivnih sadržanih u cijenama proizvodnje
CP/) — moći ostvariti veće, jednako ili manje faktično odlijevanje
u fondove od onog koje je planski bilo predviđeno pa i analogno odlijevanje
u faktične osobne dohotke.


Budući da se u svakoj djelatnosti može dogoditi da ne ostvari planske
objektivne troškove već ih premaši, a zakoni o šumama uz kaznene odredbe
obvezuju na 100% ostvarivanje predviđenih šumskokulturnih radova
— nužno je osigurati šumarskim organizacijama mogućnost podizanja
dugoročnih bankovskih zajmova. Ti zajmovi ne bi smjeli imati kraći rok
vraćanja od roka normalnog pojavljivanja efekata od tih investicija, niti
veću stopu složenih kamata od oko 3—4%.


Na temelju cjelokupnog prethodnog izlaganja, možemo zaključiti:


a) Utvrđivanje financijskih sredstava za jednostavnu biološku reprodukciju
drva, za proširenu biološku reprodukciju drva i za redovno otvaranje
šuma šumskih prometnica — ne smije se izvršiti zajednički već o rivo
j e n o. U protivnom radni je kolektiv stimuliran da investira u opremu
(koje će efekte u najkraćem roku užiti), u šumske prometnice (koje
su uvjet daljnjeg /rentabilnog/ iskorišćivanja šuma) i da zapostavi biološku
reprodukciju (ne samo proširenu već i jednostavnu, koja bi trebala
predstavljati imperativni prioritet!). To je iskustvo primjene dosadašnje
tzv. amortizacije šuma, koja nije lučila te dijelove potrebnog financiranja,
što je išlo na teret same biološke reprodukcije, dapače one jednostavnog
karaktera! (9,11)


b) Utvrđivanje financijskih sredstava za jednostavnu biološku reprodukciju,
za proširenu biološku reprodukciju i za redovno otvaranje šuma
šumskim prometnicama — ne smije se normirati prosječno za republiku
već posebno za svako konkretno šumskogospođarsk
o područje . U protivnom, zbog različitih uvjeta privređivanja, neko
šumskogospodarsko područje ne će biti u stanju 100% ostvariti obveze
na koje ga, uz financijske sankcije, obvezuje zakon o šumama; a drugo
će moći to ostvariti uz istodobne viškove karaktera ekstradohodaka,
odnosno šumskih renti. Uostalom, prosjek troškova nije mjerodavan za
šumarstvo (kao npr. u industriji), a pri pomanjkanju centralnog državnosocijalističkog
budžeta nije u praksi bez štete provediv. Po političkoj ekonomiji,
u uvjetima normiranja tržišnih cijena po tržišnim zakonitostima,
za šumarstvo je mjerodavna tzv. lažna socijalna vrijednost (K. Marks) koja
se temelji na najnepovoljnijim uvjetima uz koje se mora proizvoditi da
bi se pokrile društvene potrebe za drvom putem tržišta. Takva bi bila tzv.
induktivna cijena drva na panju, sastavljena za oblast Federacije ili pojedine
republike; unutar nje pojedino šumskogospodarsko područje ostvarivalo
bi nultu ili stanovitu pozitivnu šumsku rentu (koju bi trebali, po propisima
naših ustava i ZUR-ova, i onako naknadno odvojiti, pa bi preostali
dio bio ravan »financijskim normativima za jednostavnu biološku reprodukciju
drva«) (1, 9, 11).




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Tržišne cijene proizvoda iskorišćivanja šuma zapravo su tržišne cijene
proizvoda čitavog procesa šumskog gospodarenja koji se sastoji od biolološke
reprodukcije drva i iskorišćivanja tog drva (sječe, izrade i ukupnog
šumskog transporta do tržišta). One se u našem privredno-financijskom
sistemu oblikuju na temelju samoupravnog dogovaranja, odnosno
spontano na tržištu, jer administrativno normiranje, odnosno plafoniranje,
tih cijena postupno odumire, budući da u načelu ono nije imanentno sistemu
socijalističkog samoupravljanja. Ni u uvjetima kapitalizma, a nekmoli
u uvjetima socijalističkog samoupravljanja, cijene drva na glavnim ili
pomoćnim šumskim skladištima, izrađenog kod panja, na panju — nisu
se u prosjeku normirale već su se iskalkulirale tzv. normalnom (standardnom,
planskom) kalkulacijom prema konkretnim uvjetima, polazeći od navedenih
tržišnih cijena. Kada je biološka reprodukcija u šumarstvu ujedno
zadužena i brigom redovnog otvaranja šuma stalnim šumskim prometnicama
— bila organizacijski odvojena od iskorišćivanja šuma, bile
su nužne tako iskalkulirane diferencirane planske objektivne šumske takse.
Kada se pak želi (iz bilo kojeg razloga) osigurati financiranje čiste
jednostavne biološke reprodukcije u šumarstvu, nužno je iskalkulirati ekonomski
opravdane minimalne šumske takse koje osiguravaju financiranje
čiste jednostavne biološke reprodukcije; to pak biva kada te minimalne
planske objektivne šumske takse predstavljaju ujedno »financijske normative
za jednostavnu biološku reprodukciju drva». (1, 9, 11).


c) Kalkulacije navedene pod toč, a) i b) u pravilu treba obavljati za
svako čitav o šumskogospodarsko područje — a ne za pojedinu šumariju
ili neki drugi dio šumskogospodarskog područja. To stoga što se redovito
jedino za čitavo šumskogospodarsko područje može opravdano uzeti
da su u njemu svake godine podjednaki prihodi, odnosno troškovi —
kod konstantne snage novca — pa da, prema tome, u prosjeku godišnji
troškovi odgovaraju tj. uzrokuju godišnje prihode (godišnji sječni etat, tj.
godišnji planski obujam sječa)! (1, 8, 9, 11).


d) Naprijed navedene kalkulacije treba u Jugoslaviji obavljati na temelju
jedinstven e metodologije. Kontrole njezine primjene po šumskogospodarskim
područjima mogla bi obavljati šumarska služba sekretarijata
nadležnog za šumarstvo, umjesto Služba društvenog knjigovodstva
koja se u šumarske specifičnosti ne razumije (8, 9, 11).


Na koncu dodajmo važno teorijsko upozorenje:
Pri navedenim kalkulacijama smo godišnje troškov e koji se faktično
odnose na godišnji tečajni drvn i priras t (proizvodno načelo)
raspodijeliti na Sortimente godišnjeg sječno g etat a (plana obujma
sječe, realizaciono načelo) koji je u našim uvjetima redovito manji od
drvnog prirasta. Time smo se svjesno ogriješili o »načelo usporedivosti
troškova i prihoda (efekta)« prema kojem se troškovi i prihodi (efekti)
moraju odnositi na ist e proizvode . Tako smo postupili stoga, što
u našim uvjetima zasad inače niko ne bi biološkoj reprodukciji drva platio
»financijske normative...« za neposječeni dio tečajnog godišnjeg drvnog
prirasta.. iako on predstavlja dugoročnu biološku investiciju u korist
društva sadašnjosti i budućih generacija.. (1, 7, 11).




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 12     <-- 12 -->        PDF

FINANCIRANJE ISKORIŠĆIVANJA ŠUMA


Iskorišćivanje šuma u načelu jedino eksterno realizira proizvode čitavog
procesa šumskoga gospodarenja na tržištu. Iz sredstava dobijenih
putem tržišnih cijena ono uime njegova troška sirovine treba biološkoj reprodukciji
drva koja se ujedno brine i za redovito otvaranje šuma stalnim
šumskim prometnicama — platiti odnosnu plansku objektivnu šumsku taksu.
Una pak sadrži ove dijelove plansko-objektivnog značaja: »financijski
normativ za biološku jednostavnu reprodukciju«, potrebna financijska sredstva
za biološku proširenu reprodukciju (u dijelu određenom da snosi šumarstvo),
potrebna financijska sredstva za redovito otvaranje šuma stalnim
šumskim prometnicama (u dijelu određenom da snosi šumarstvo) i
preostale šumske rente (osobito one diferencijalne). Kada biološka reprodukcija
nije organizacijski strogo odijeljena od iskorišćivanja šuma, cjelina
šumske takse se i ne utvrđuje; stoga biološka reprodukcija od iskorišćivanja
šuma treba dobijati ono što se odnosi na čistu biološku reprodukciju,
a otvaranje šuma i preostale šumske rente ostaju kao zajednička
briga odnosno ekstradohodak čitavog procesa šumskog gospodarenja.


Reprodukcija djelatnosti iskorišćivanja šuma inače financira se potpuno
analogno kao npr. industrija (osobito ekstraktivna). Tu nema nikakvih
spomena vrijednih specifičnosti!


ODVAJANJE EKSTRADOHODAKA U ŠUMARSTVU


Prema članu 18 Ustava SFRJ treba odvajati dio dohotka koji ovisi o
izuzetno povoljnim prirodnim, tržišnim i ostalim uvjetima. Ti ekstradohoci
ne mogu se koristiti za financiranje osobnih dohodaka — već samo za
razvijanje materijalnih proizvodnih snaga. Kada se ekstradohoci iskorišćivanja
šuma presele biološkoj reprodukciji oni mijenjaju naziv u šumske
rente. Dio tih ekstradijelova dohotka može šumarstvu uzeti općina, pokrajina,
republika, također zbog razvitka materijalnih proizvodnih snaga na
području gdje su ti ekstradijelovi dohotka stvoreni (1, 27, 28).


Navedeni ekstradohoci, odnosno šumske rente, po njihovu značenju su
plansko-objektivnog karaktera. Oni predstavljaju onaj dio financijskog rezultata
koji ne ovisi o subjektivni m nastojanjima radnog kolektiva
(»vještina, umješnost i zalaganje«) već o objektivni m uvjetima, na
koje u pravilu radni kolektiv uopće ne može ili može ali vrlo teško utjecati.
S time u vezi, odvajanje tih ekstradohodaka, odnosno renta, u načelu
predstavlja vrlo važan preduvjet stimulativnosti raspodjele


osobnih dohodaka (15).


Prva metoda


Odvajanje pojedinih vrsta šumskih renta vrlo je mučno pa i problematično
(8, 13, 14) iako bi bilo korisno zbog vođenja posebne politike prema
pojedinoj vrsti (eventualno uzimanje od strane općina, pokrajina, republika).
Odvajanje pak »svih vrsta šumskih renta zajedno (ŠR)« — teorijski


418




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 13     <-- 13 -->        PDF

i općenito vrlo je jednostavno: ono se izvodi tako da se od planske objektivne
šumsk e taks e (Š) realiziranih šumskih proizvoda odbij u planski
objektivni »financijski normativi za jednostavnu biološku reprodukciju
drva (CPjbr)« (13, 16):


ŠR
= š — CPjbr


Međutim, drugo je pitanje — kako ostvariti duh propisa člana 18 Ustava
i odredbi ZUR-eva u konkret ni m uvjetima našeg šumarstva
a da se omogući nužna stimulativna raspodjela osobnih dohodaka te
ostvarivanje investiranja određenog dijela proširene biološke reprodukcije
(CPpbr) i određenog dijela za redovito otvaranje šuma stalnim šumskim


prometnicama (CPP)?


Konkretne uvjete našeg šumarstva predstavljaju prije svega:


— Odredbe naših zakona o šumama (npr. 29) koje obvezuju organizacije
šumarstva da određeni dio šumskogospodarskim osnovama propisanih
šumskokulturnih radova značajna proširene biološke reprodukcije šuma —
ostvare pod prijetnjom kaznenih sankcija. Tu se radi dakle o specifičnom
ulaganju kojih efekti u pravilu premašuju radni pa i životni vijek radnih
kolektiva šumarstva, u korist budućih generacija; nešto slično u pravilu
ne postoji u tipičnoj privredi.
— Notorno preslaba otvorenost naših šuma stalnim šumskim prometnicama.
Da bi šumarstvo uzmoglo nastaviti s (barem podjednako rentabilnim)
iskorišćavanjem šuma dosadašnjeg obujma, ono mora ispravljajući
žalosno naslijeđe svake godine investirati u redovito otvaranje šuma ostalim
šumskim prometnicama. To je uvjet jednostavne reprodukcije djelatnosti
iskorišćivanja šuma, koja u pravilu predstavlja i uvjet racionalnog šumskog
gospodarenja
(koje uključuje i biološku reprodukciju).
Dakle, navedeni konkretni uvjeti našeg šumarstva diktiraju da šumarstvo
CP,,),,, i CP„, u određenim dijelovima, doživljava kao nužne rashode,
troškove. Prema tome, ne bi imalo ikakvog smisla da se ti određeni dijelovi
odvoje prema članu 18 Ustava i odredbama ZUR-eva te tako riskira da
budu oduzeti od strane općina, pokrajina, republika — pa organizacija šumarstva
dođe u stanje da bude kažnjena po propisima zakona o šumama,
odnosno da ne bude u mogućnosti uopće nastaviti sa šumskim gospodarenjem.
Ne bi imalo smisla da svojim sredstvima ekstra dopunjuje financiranje
općine, pokrajina, republika — a sama da traži odnosne kredite koji
se teško dobijaju, uglavnom uz prevelike kamatne stope i prekratke rokove
povratka kredita.
Zbog svega toga u konkretnim uvjetima našeg šumarstva »odvajanje
dijelova dohotka u smislu člana 18 Ustava i odredbi ZUR-eva (A)« mora
se prije svega temeljiti na ovoj formuli (uporedi 16):


A = š — CPbr — CP„ ... I
pri čemu:
CPhr označuje cijenu proizvodnje jednostavne i određenog dijela proširene
biološke reprodukcije zajedno;
CP,,, š i A imaju značenja koja smo naprijed objasnili u tekstu.


419




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Međutim, bilo bi nestimulativno za radni kolektiv, kada bi se time
odvajale i one diferencijalne šumske rente (plodnosti i položaja) II koje
ovise o ulaganju samoupravljača u šumarstvu od godine 1961. (za poboljšanje
plodnosti i položaja) DŠR,. Taj dio od svih diferecijalnih šumskih renti
treba kolektivu priznati i prema tome propisno odvajanje (A) izračunati
ovako (uporedi 16):


A = Š — CPbr — CPV — DŠRS II


Kako je pak poznato, šumska taksa (Š) izračunava se tako da se od
realiziranih tržišnih cijena proizvoda iskorišćavanja šuma (Q) odbij e cijena
proizvodnje njihova iskorišćavanja bez troškova sirovine (CPj) (1, 2, 16):


Š = Ci — CP,


Ako se potonja jednadžba uvrsti u onu II, dobije se:


A = C; — CP; — CPbr — CP„ — DŠRS III


Ponavljamo:


— Pri tome CP,, se odbija, jer se smatra redovnim nužnim i>troškom«
koji je uvjet daljnjeg (rentabilnog) iskorišćivanja šuma, tj. kontinuiranosti
šumskog gospodarenja. To je analogno tekućem produžavanju rovova u rudarstvu.
Ako se to uzme kao proširena reprodukcija osnovnih (tehničkih) sredstava,
koja se ima ostvariti na teret akumulacije (dohotka), onda se ne bi to smjelo
ovdje odbijati; no, onda riskiramo da i to uzme šumarstvu političko-teritorijalna
oblast, a šumarstvo da ne bude u stanju nastaviti svoju djelatnost koja je od
posebnog društvenog interesa. Naime, nikad nije sigurno da će se u tu svrhu
moći dobiti odnosni zajam, uz ekonomski opravdan rok vraćanja i primjerenu
stopu složenih kamata.
— Pri tome se CP)lr odbija, jer zakoni o šumama uz financijske sankcije obvezuju
šumarstvo da izvrši jednostavnu biološku reprodukciju posječenog drva
kao i određeni dio proširene biološke reprodukcije a prema odredbama od
društva odobrene šumskogospodarske osnove. Proširena reprodukcija svakako
se financira iz akumulacije (dohotka), ali ni tu nije nikad sigurno da će se u tu
svrhu moći dobiti odgovarajući zajam. A nije ni ekonomski opravdano da
radni kolektiv na svoj financijski teret ostvaruje dugoročno biološko investiranje,
kojeg rezultate neće sam dočekati


Pri tome DŠRS može se izračunati u ime minulog rada zasad tako da
se revolarizirane odnosne investicije samoupravljača, koje utječu na stvaranje
diferencijalnih šumskih renta II plodnosti i položaja u tekućoj godišnjoj
realizaciji, pomnož e godišnjim »prosječnim postotkom akumulacije
i rezerve u Republici« (uporedi s drugom stavkom člana 128 i s pokazateljem
6 iz člana 140 ZUR-a, 30, 27, 28).


Druga metoda


Drugu metodiku kalkulacije predviđaju teze, koje je za internu upotrebu
predložio Republički sekretrijat za financijske SRH (25). Te smo teze
prikazali i u vezi s njima predložili niz korektura koje bi po našem mišljenju
trebalo uvažiti uopće pa i posebno za šumarstvo (16).


420




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Naš prikaz možemo ukratko ponoviti ovako:


Po navedenim tezama, kalkulacija se također ostvaruje putem odbijanja
onog što treba priznati da se ne smije odvojiti od radnog kolektiva; no,
to odbijanje se vrši od zbira čistog dohotka (ČD) i amortizacije (tipičnih)
osnovnih sredstava izračunate po propisima minimalnim stopama (Am).


Po toj metodici priznaje se da se ne smije odvojiti od radnog kolektiva:
»normirani čisti dohodak« (NČD); a taj se sastoji od:



»svih sredstava namijenjenih tekućoj potrošnji angažiranih uvjetnih
radnika u obračunskom razdoblju« (TRP); izračunava se tako da se
broj radnika pomnoži ´koeficijentom kvalificiranosti´ i ´koeficijentom
teškoće uvjeta rada´ te ´u republici prosječnim iznosom tih
sredstava po uvjetnom radniku uz prosječne uvjete rada´ (pokazatelj
2 iz člana 140 ZUR-a, 30);

»prosječne akumulacije na prosječno angažirana sredstva« (PA); izračunava
se tako da se ´u republici prosječna akumulacijska stopa´
(pokazatelj iz člana 140 ZUR-a, 30) pomnoži sa konkretno angažiranim
prosječnim poslovnim sredstvima;

»dijela dohotka izdvojenog za sredstva rezervi« (R); taj dio uzima
se u faktičnom iznosu, ne manjem od propisanog.
U vezi sa stanovištem prije potpunog otpisa osnovnih sredstava (to
tvrde navedene teze) — mi smo se ogradili. Ako čitave iznose amortizacije
odvojimo kao dio dohotka koji je rezultat iznimnih pogodnosti — ne samo
da to nema veze s Ustavima predviđenim pogodnostima nego i... kako će
radni kolektiv ostvariti obnovu rashodovnih osnovnih sredstava u slučajevima
kada ta sredstva uzme nadležna općina, pokrajina, republika?


Navedene teze nadalje ne priznaju da se ne smiju odvojiti od radnog
kolektiva — sve razlike između faktičnih i planskih objektivnih troškova.
A te su razlike subjektivnog značaja, pa iz stimulativnih razloga moraju
ići u korist odnosno teretiti radni kolektiv, jer ovise o umješnosti, vještini
i zalaganju radnog kolektiva. To je velika mana te metodike: ako zbog
subjektivnih zasluga radni kolektiv ostvari npr. veći čisti dohodak (ČD),
od njega se odbija samo normirani čisti dohodak (NČD) — pa svi subjektivno
ostvareni viškovi čistog dohotka (ČD) odvajaju se kao dijelovi dohotka
koji su rezultat iznimnih pogodnosti (objektivnog značenja), što je potpuno
pogrešno. To se može izbjeći dopunskom korektivnom odredbom: da se
čisti dohodak (CD) u toj metodici treba istaknuti na temelju »planskih objektivnih
troškova« (materijala, energije, stranih usluga), tj. kao ČDpo.


Konačno, po našem mišljenju, iznos »dijela dohotka izdvojenog za sred


stva rezervi« (R) ne bi se smio temeljiti na faktičnom iznosu (zbog eventual


nog izbjegavanja Ustavima propisanog ograničenja samostalnog raspola


ganja vlastitim sredstvima) — već na propisanom minimalnom odvajanju


u rezervni fond.


Pod pretpostavkom, da je ta metodika ispravljena prema našim kriti


kama i prijedlozima — postavlja se pitanje u kojoj mjeri bi je trebalo


nadopuniti, odnosno dodatno komentirati, pa da daje rezultat podjednak




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 16     <-- 16 -->        PDF

onome koji bi se dobio prema formulama II i III, koje su prilagođene specifičnostima
šumarstva?


Ta metodika u njezinu općem obliku ukratko se može prikazivati
ovako:


A = CDP0 — NČD IV odnosno


A = CDpo — (TPR + PA + R). . . V


pri čemu sve oznake su već naprijed objašnjene.


Ona uvažava normirano TPR i PA za djelatnosti: iskorišćivanje šuma,
tj. TPR, i PA;; jednostavne biološke reprodukcije drva i proširene biološke
reprodukcije šuma, tj. TPRb). i PAbr; redovnog otvaranja šuma stalnim
šumskim prometnicama, tj. TPRP i PAP. To sve ona uvažava putem broja


odnosnih angažiranih radnika i putem odnosnih angažiranih sredstava!


Da li ona uvažava djelatnost biološke reprodukcije koja se odnosi na
neposječeni dio (tečajnog) drvnog prirasta? Uvažava — putem broja angažiranih
radnika i angažiranih sredstava za taj dio te djelatnosti!


Da li ona uvažava djelatnost biološke reprodukcije koja se odnosi na
realizirani obujam drva veći od (tečajnog) drvnog prirasta? Uvažava —
putem broja angažiranih radnika i angažiranih sredstava koji odgovara čitavom
realiziranom obujmu drva!


To što smo naveli za biološku reprodukciju i redovno otvaranje šuma
stalnim šumskim prometnicama — u potpunosti stoji, ali uz uvjet da se
prilikom izračunavanja iznosi ČDpo odbiju svi materijalni troškovi (uklju
čena amortizacija i strane usluge) u vezi s navedenim djelatnostima. To je
potrebno posebno istaknuti, jer se prema formalnim pozitivnim financijskim
propisima djelatnost biološke reprodukcije (u dijelu pod nazivom »djelatnosti
šumskokulturnih radova«) i djelatnost redovnog otvaranja šuma stalnim
šumskim prometnicama (kao dio »djelatnosti šumskog građevinarstva«)


— smatraju da su investicijskog značaja. S time u vezi svaka od njih posebno
evidentira svoj ukupni prihod i svoje materijalne troškove, dakle i
svoj čisti dohodak! Prilikom izračunavanja iznosa dijela dohotka koji je
rezultat iznimnih pogodnosti (A) — nama je, naprotiv, potrebno normalne
djelatnosti koje smo naveli direktno financirati iz ukupnog prihoda djelat
nosti iskorišćivanja šuma, koja jedina u šumarstvu ostvaruje eksternu realizaciju!
Prema tome, po toj metodici polazna stavka pri izračunavanju
traženog odvajanja (A) bit će ČDpoi, tj. planski objektivni čisti dohodak
djelatnosti iskorišćivanja šuma!
Sto se tiče iznosa »dijela dohotka izdvojenog za sredstva rezervi« (R)


— njega treba, razumljivo, uvrstiti kao odbitnu stavku i u formule II i III,
ukoliko nije obuhvaćen u navedenim npr. 10% u ime redovnog godišnjeg
odlijevanja u fondove: djelatnosti iskorišćivanja šuma putem CPi; djelatnosti
biološke reprodukcije putem CPbr, djelatnosti redovnog otvaranja
šuma stalnim šumskim
prometnicama putem CPP.
Na temelju svega što smo naveli, zaključili smo da bi za šumarstvo
formula, u smislu navedene druge metode, glasila:




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 17     <-- 17 -->        PDF

A = ČDpoi — (,´TPR; + TPRbr + TPR,,/ + /PA; + PA,„ + PA,,/ + R)


— DŠRS VI
pri čemu svi znakovi su već naprijed objašnjeni.


U našim objavljenim radovima koje smo naveli u literaturi obradili
smo i daljnja detaljiziranja.
Ovdje smo nastojali rješenja što više pojednostaviti.


Treba ipak priznati da ni ovdje opisane kalkulacije nisu baš najjednostavnije.
To pak nije prikladna značajka za primjenu u našoj šumarskoj
praksi. Osobito kada se radi o tako delikatnom zahvatu, pri kojem radni
kolektiv može biti zainteresiran suprotno od interesa društva. (16).


Već dugo se radi na sastavljanju prijedloga jedinstvenog Zakona o
odvajanju ekstradohodaka u smislu ustavnog propisa. Među ostalim, takva
zadaća povjerena je i Ekonomskom institutu u Zagrebu. On je u svrhu
produbljivanja te problematike organizirao i Savjetovanje u Opatiji 16. i


17. VI 1977. (vidi 16). Za pojedine oblasti, pa i šumarstvo, taj zakon trebao
bi sadržati posebne glave. Zbog toga smo u materijalima Savjetovanja objavili
svoj završeni rad o toj problematici (16) a odnosnim komisijama u
SR Hrvatskoj predložili i odnosni amandman u obliku nacrta dijela tog
zakona s obrazloženjem (17).
ORGANIZACIJSKI PROBLEMI ŠUMARSTVA


Već dugo, u vezi s propisima ZUR-a vode se žustre diskusije, koje se
najjednostavnije mogu svesti na ove dileme:


a) Osnovna organizacija udruženog rada (OOUR) nalazi
se na razini šumsko gospodarskog područja a bavi se biološkom
reprodukcijom i iskorišćivanjem šuma. Zbog
teritorijalne dimenzije, šumarijske teritorije s njihovim centralama organizirane
su kao pogoni, tj. »jedinice udruženog rada (JUR)«, koje
se također bave biološkom reprodukcijom i iskorišćivanjem šuma. Biološk
a reprodukcij a na razini šumskogospodarskog područja tvori
obračunsku je di nie u, na razini šumarije obračunsko mjesto
I, na šumskokulturnom radilištu obračunsko mjesto II. Analogno
i iskorišćivanj e šum a tvori na razini šumskogospodarskog područja
obračunsku jedinicu, na razini šumarije obračunsko mjesto


I. na sječini obračunskomjesto II.
b) Osnovne organizacije udruženog rada (OOUR) nalaze
se na razini šumarija koje se bave biološkom reprodukcijom
i iskorišćvanjem šuma. Te dvije djelatnosti u njima tvore
obračunska mjesta I, a njihova radilišta obračunska mjesta


II. Na čitavom šumskogospodarskom području organizirana
je organizacija udruženog rada (OUR) sa dvije obračunsk
e jedinic e za navedene djelatnosti.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 18     <-- 18 -->        PDF

c)Na razini šums ko gospodarskog područja nalaze se
OOUR za biološku reprodukciju i OOUR za iskorišćivanje
šuma. Šumarije se bave biološkom reprodukcijom i
oblikuju obračunsk a mjest a I a odnosno šumskokulturna radilišta
obračunska mjesta II. Iskorištavanje šuma ima šumske
manipulacije koje oblikuju obračunska mjesta I a odnosna radilišta
obračunska mjesta II.


d) O O U Ri za biološku reprodukciju su na šumskog ogospodarskom
području a to znači da ih tvore 1-3 šumarije koje se
bave samo biološkom reprodukcijom. OOURi za iskorišćivanj e šuma
su također na šumskogospodarskom području, a to znači
da ih tvore 1—3 šumske manipulacije koje se bave samo iskorišćivanjem
šuma. Ti OOURi mogu se dalje dijeliti, prema teritorijalnoj dimenziji na
obračunska mjesta I i obračunska mjesta II.


Ostale djelatnosti nismo ovdje navodili, jer su od mnogo manjeg značenja.


Varijacije a) i b) nazivaju se obično »teritorijalnom organizacijom«,
koje OOUR odnosno OOURi s obzirom na djelatnosti su mješovitog karaktera
(uporedi 3).


Varijacije c) i d) nazivaju se obično »funkcionalnom organizacijom«,
koje OOURi s obzirom na djelatnost su čistog karaktera (uporedi 3).


»Teritorijalnoj organizaciji« prigovara se da OOUR odnosno OOURi u
njoj se bave dvjema osnovnim djelatnostima, što se kosi s definicijom
ZUR-a, ako se uvaži službeno proklamirani popis djelatnosti šumarstva. Prigovora
se nadalje da dohodovnim odnosima ne zaoštrava dovoljno odnose
dviju spojenih ali antagonističkih djelatnosti: biološke reprodukcije i iskorišćivanja
šuma. Da ublažava tempo specijalizacije radnika. I dr. S druge
strane ističu se njezine odlike: da pogoduje trajnom zaposlenju i stvara
nju stalnog kadra šumskih radnika; da ipak omogućuje dovoljnu specijalizaciju
radnika; da omogućuje putem istog radnog kolektiva automatsko
optimalno usklađivanje biološke reprodukcije i iskorišćivanja šuma, koje
obje djelatnosti imaju suprotne ali i međusobno povezane interese (npr.
iskorišćivanje šuma je najodlučnija karika i biološke reprodukcije); i dr


— Pri tome varijanta a) financijski čini se najjednostavnija, ali radni kolektiv
je rasut na širokom šumskogospodarskom području (popis »na papiru«);
to doduše suzbija delegatski sistem samoupravljanja; dvije obračunske jedinice
dovoljno ne zaoštravaju dohodovne odnose biološke reprodukcije i
iskorišćivanja šuma; i dr. — Pri tome pak varijanta b) može opstajati samo,
ako se OOURi zakonom o šumama (kao npr. u SRH) obvežu da na
razini šumskogospodarskog područja, tj. OURa, osiguraju financijske biološke
reprodukcije, a eventualno i redovna otvaranja šuma stalnim šumskim
prometnicama; prema tome, definiciju OOURa treba tako promijeniti
da bude vidljivo da je dozvoljeno prelijevati sredstva OOURa unutar šumskogospodarskog
područja za navedene svrhe; odnosno potrebno je usvojiti
da u navedene svrhe primljene dotacije od drugih OOURa budu tretirane
kao redovni prihodi koji omogućuju trajnu financijsku pozitivnost i onog
OOURa (šumarije) koji ima loše uvjete privređivanja (pretežno šumske
424




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 19     <-- 19 -->        PDF

sastojine premlade za sječu, pa stoga premalene i neredovite vlastite prihode
/prinose/ a relativno visoke troškove vlastite biološke reprodukcije); i
dr.


»Funkcionalnoj organizaciji« prigovara se da previše zaoštrava suprotnosti
biološke reprodukcije i iskorišćivanja šuma, ne pogodujući uspostavljanju
automatskog optimalnog sklada između tih djelatnosti. Da traži dupliranje
terenskih ispostava, tj. posebne za svaku djelatnost. Da vrlo otežava
trajno zaposlenje radnika i stvaranje stalnog kadra šumskih radnika. Da
otežava korištenje radnika (i službenika) koji poslužuju obje djelatnosti.
1 dr. S druge strane ističu se njezine odlike: zaoštravanje dohodovnih odnosa
između navedenih dviju glavnih djelatnosti šumarstva; snažno stimuliranje
specijalizacije šumskih radnika; i dr. — Pri tome varijanta c) financijski
čini se vrlo jednostavna, ali i ovdje je radni kolektiv rasut na širokom
šumskogospodarskom području (popis »na dva papira«), iako i tu to
doduše suzbija delegatski sistem samoupravljanja; i dr. — Pri tome pak varijanta
d) može također opstojati uz iste uvjete koje smo naprijed bili naveli
za varijantu b); pored relativno brojnih šumarija i šumskih manipula


cija ta varijanta traži još i više poslovnica OOUR-a na terenu; i dr.
U svima varijantama (a do d) naveli smo privredno-računske jedinice
(obračunske jedinice, obračunska mjesta I, obračunska mjesta II), koje
predstavljaju — po našem mišljenju — optimum organizacije, ali barem za
neko vrijeme, nisu obavezne.


Najprikladnija organ iz acija treba faktično objektivno
djelovati, putem dohodovnih odnosa, da se proces šumskog gospodarenja
i u fazi biološke reprodukcije i u fazi iskorišćivanja šuma stimulativn o
obavlj a najsvrsishodnije, a uz za to minimalne troškove, tj. optima lno.


Prema našim dosadašnjim istraživanjima — od navedenih, zasad nam
se čini najprikladnijom organizacija navedena pod a).
Međutim, dobro se može, po našem mišljenju, poslovati i uz organizacijske
varijante b, c, d — ali uz više subjektivnih naprezanja!


S obzirom na sve veće zahtjeve koje postavlja mehanizacija ,
njezin remont i transport, osobito pri organizaciji navedenoj pod
a) smatra se ispravnim tu pomoćnu djelatnost organizirati kao posebn u
OOUR.


Pri svima navedenim varijantama (a do d) uputno je i ostale pomoćne,
sporedne i nešumarske djelatnosti, kada se obavljaju u
znatnijim obujmima, organizirati ka o posebn e OOU Re.


B) S obzirom na to, da se — iz razloga stimulativnosti — treba, kako
je to objašnjeno u prva tri poglavlja ovog napisa, utvrditi »planske objektivne
troškove« — nužno je što prije istražiti i objelodaniti zemaljske sisteme
diferenciranih (s više »ulaza«, za razne uvjete) tehničkih normi barem
za najvažnije radove u šumarstvu. Smatramo, da je to najbolje učiniti
analogno kako smo to koordinirali da se učini u regionalno m sistemu
diferenciranih tehničkih normi za sječu i izradu
drva (21, 26). Osobito je važno da se tako postupi i za rado


425




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 20     <-- 20 -->        PDF

ve koji se odnose na ukupni šumski transport te za
šumskokulturne radove (22).


Pored toga treba također istražiti normative materijala za najvažnije
radove u šumarstvu. I te normative treba izraditi u obliku njihova zemaljsko
g diferenciranog sistema, koji se temelji na tehničkim mje
renjima.


C) Pošto se šumarstvo dohodovno i organizacijski sredi, a osobito učvrsti
jednostavna biološka reprodukcija šuma, potrebno je prijeći, u smislu
intencija Ustava i ZUR-a, na njegovu integraciju (sredstava i rada) s
preradom drva (drvna industrija, industrija celuloze i papira, drvoprerađivačko
zanatstvo) i s prometom odnosnih proizvoda. Konačni cilj jest
da se ostvari produkcijska cjelina, koja će unaprijediti specijalizaciju, podjelu
rada, kofinanciranje i usklađivanje investicija, studij proizvoda i tehnoloških
procesa te prometa, izobrazbu kadrova, kao i putem te cjeline
pridonijeti uspješnijoj društvenoj reprodukciji. (Uporedi pred 26 god. 1
i novo 27, 28).


Zasad je integracija najintenzivnija u drvnoj industriji (nažalost još
uvijek često pretežno formalna!) a najmanje intenzivna u šumarstvu!


Pored navedenih organizacijskih problema, ima još i niz drugih. Ovdje
smo se zadržali samo na onim najaktualnijim. Oni su u najužoj vezi s
primjenom naših USTAVA i ZUR-a. A to znači — s daljnjim razvitkom
našeg privredno-financijskog sistema u specifičnoj oblasti šumarstva te
s unapređenjem socijalističkog samoupravljanja.


LITERATURA


1.
Kralji ć B.: »Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva«,
Školska knjiga, Zagreb, 1952, str. 1—802 + I—XXI + džep s 11 tabličnih
priloga.
2.
Kralji ć B.: »Ekonomika šumarstva Jugoslavije«, udžbenik skraćenog kolegija,
objavljen u knjizi »Ekonomika Jugoslavije«, posebni dio, IV izdanje,
u redakciji Sirotkovića J. i Stipetića V, Informator, Zagreb, 1975, str.
121—166.
3.
Kralji ć B.: »Radne jedinice u šumsko-privrednoj organizaciji«, Šum. list
9/10, 1967, Zagreb, str 374—387.
4.
Kralji ć B.: »Stimulativna unutrašnja raspodjela dohotka na radne jedinice
u šumsko-privrednoj organizaciji«, Šum, list 11/12, 1967, Zagreb, str.
433—451.
5.
Kralji ć B.: »Stimulativna raspodjela dohotka na obračunske jedinice i
ličnih dohodaka na obračunska mjesta u šumsko-privrednoj organizaciji«,
Nar. šumar 5/6, 1968, Sarajevo, str. 247—264.
6.
Kralji ć B.: »Stimulativna raspodjela ličnih dohodaka na pojedine radnike
u šumsko-privrednoj organizaciji«, Nar. šumar 8/9, 1969, Sarajevo, str.
409—420.
7.
Kralji ć B.: »Pojednostavljena stimulativna raspodjela u šumsko-privrednoj
organizaciji na temelju izjednačavanja uvjeta privređivanja«, Šum. list
11/12, 1975, Zagreb, str. 421—430.
8.
Kralji ć B.: »Načela raspodjele u šumarstvu«, metodološka studija, Zavod
za istraživanje u šumarstvu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
I i II izdanje, Zagreb, 1971, str. 1—173 + 1—IV. Ofset-tisak
426




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 21     <-- 21 -->        PDF

9.
Kralji ć B.: »Financiranje biološke reprodukcije posječenog drva«, Šum.
list 3/4, 1969, Zagreb, str. 114—125.
10.
Kralji ć B.: »Najprikladniji sintetski pokazatelj vrijednosti drva na panju
u svrhu bilanciranja uspjeha proizvodnje drva na panju«, Šum. list
7/8, 1969, Zagreb, str. 270—280.
11.
Kralji ć B.: »Skica općeg uputstva za SR Hrvatsku o kalkulaciji »financijskog
normativa« za jednostavnu biološku reprodukciju drva, proširenu
biološku reprodukciju šuma i redovno otvaranje šuma šumskim prometnicama
— s obrazloženjem«, Zajednica šumarstva, prerade drva i prometa
drvnim proizvodima i papirom Zagreb, Zagreb, 1978, str. 1—9. umnoženo
ciklostilom.
12.
Kralji ć B.: »Tehnika kalkulacije ´pomoću ekvivalentnih brojeva´ za biološku
reprodukciju u šumarstvu — s primjerom i spiskom kalkulacionih koeficijenata
«, Zajednica šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima
i papirom Zagreb, Zagreb, 1978, str. 1—7. Umnoženo ciklostilom.
13.
Kralji ć B.: »Šumska renta i ustavne odredbe«, Šum. list 7/10, 1975, Zagreb,
str. 244—254.
14.
Kralji ć B.: »Odvajanje dijela dohotka koji ovisi o izuzetno povoljnim
prirodnim, tržišnim i ostalim uvjetima — u šumarstvu«, Šum. list 10/12, 1976,
str. 447—456.
15.
Kralji ć B.: »Problematika šumskih renti s gledišta stimulativnih osobnih
dohodaka i odredaba Ustava Jugoslavije«, na njemačkom jeziku održan
referat 9. 06. 1976. u Varšavi i 24. 06. 1976. u Oslu, str. 1—7.
16.
Kralji ć B.: »Odvajanje renti (ekstradohodaka) u šumarstvu«, Ekon. pregled,
Savjetovanje ´Problemi rente kao dohodovne kategorije u socijalizmu´,
1/3, 1978, Zagreb, str. 397—406.
17.
Kralji ć B.: »Prijedlog amandmana o ekstradohotku, odnosno šumskoj
renti, u šumarstvu — s obrazloženjem«, Zajednica šumarstva, prerada drva
i prometa drvnim proizvodima i papirom Zagreb, Zagreb, 1978, str. 1—11.
Umnoženo ciklostilom.
18.
Kralji ć B.: »Optimalna organizacija šumskog gospodarenja NR Hrvatske«,
Šumsko gospodarstvo Šamarica, Zagreb, 1955, str. 1—39. Umnoženo mašinom
za pisanje.


19.
Kralji ć B.: »Optimalna organizacija optimalno velikih šumsko-privrednih
organizacija u SR Hrvatskoj«, Rep. sekretarijat za privredu SRH, Zagreb,
1967, str. 1—48. Umnoženo ciklostilom.
20.
Kralji ć B.: »Ekonomsko-organizacione karakteristike i problematika šumarstva
Jugoslavije«, Zavod za istraživanje u šumarstvu Šumarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1972, str. 1—141 + I—IV. Ofset-tisak.
21.
Kralji ć B.: »Znanstvena organizacija rada u šumarstvu«, Zagreb, 1965,
str. 1—700. Umnoženo ciklostilom.
22.
Kralji ć B.: »Posebna uputstva za tehničko normiranje nekih šumskokulturnih
radova«, metodološka studija, Zavod za istraživanje u šumarstvu Šumarskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, I i II izdanje, Zagreb, 1971, str.
1—61. Ofset-tisak.


23.
Kralji ć B.: »Aktuelni ekonomsko-financijski i organizacijski problemi u
reprodukciji šumarstva«, referat sa Savjetovanja o reprodukcijama u šumarstvu,
održanog 1. i 2. 03. 1979. u Dubrovniku, str. 1—21. Objavljen kao
treći prilog publikacije koju su izdali Opšte udruženje šumarstva i industrije
za preradu drveta, celuloze i papira Jugoslavije, Savezni komitet za
poljoprivredu, Savez inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu
drveta Jugoslavije — pod naslovom »Stanje i razvoj šumarstva Jugoslavije
u funkciji podmirenja potreba u drvetu i ostalih koristi od šuma«, Beograd,
1979. ofset-tisak.
24.
Nenadi ć Đ.: »Računanje vrijednosti šuma i šumska statika«, Naklada
Hrvatskog šumarskog društva, Zagreb, 1922, str. 1—423.
427




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 22     <-- 22 -->        PDF

25.
Republički sekretarijat za financije SRH: »Teze za izradu prijedloga za
donošenje Zakona o ustanovljavanju i usmjeravanju dijela dohotka stečenog
u izuzetno povoljnim uvjetima«, Zagreb, 1977, str. 1—2 VIII. Za internu upotrebu.
Umnoženo mašinom za pisanje.
26.
To mani ć S., Hi tree V., Von dr a V.: »Sistem određivanja radnog vremena
sječe i izrade drva«, Zavod za istraživanje u šumarstvu Šumarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1978, str. 1—443. Ofset-tisak.
27.
»Ustav SFRJ«, Službeni list SFRJ broj 9/1974.
28.
»Ustav SRH«, Narodne novine broj 8/1974.
29.
»Zakon o šumama SR Hrvatske«, Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne
industrije Hrvatske, Zagreb, 1977.
30.
»Zakon o udruženom radu«, Narodne novine, Zagreb, 1976.
ZUSAMMENFASZUNG


Aktuelle ökonomisch-finanzielle und organisatorische Probleme in der
Reproduktion der Forstwirtschaft


In der Einleitun g hat der Verfasser die Richtigkeit des Termins »biologische
Holz-bzw. Waldproduktion« und die Unrichtigkeit des neuerdings in
die Forstwirtschaft Jugoslawiens eingeführten Termins und Begriffs »Amortisation
der Wälder« ausgelegt.


Bearbeitet sind in dem erste n Kapitel:


— die Bestimmung des »finanziellen Normativs für einfache biologische
Holzreproduktion«, einschliesslich die jeweilige Technik der »Kalkulation mittels
Kalkulationskoeffizienten«,
— die Bestimmung des »finanziellen Normativs für erweiterte biologische
Waldreproduktion« (eines bestimmten Teiles des Reproduktionspreises langfristiger
biologischen Investitionen),
— die Bestimmung des »finanziellen Normativs für erweiterte biologische
derschliessung durch die ständigen Verkehrsadern« (eines bestimmten Teiles des
Produktionspreises regelmässiger Walderschliessung durch die ständigen Transportanlagen).
Diese Kalkulationen sollen separat für jedes Waldwirtschaftsgebiet erzielt
werden, und zwar getrennt für die drei erwähnten Normative, nach der in Jugoslawien
einzigartigen Methodologie.


In dem zweite m Kapitel wird festgestellt, dass die Finanzierung der
Waldnutzung keine erwähnenswerten Besonderheiten hat.


In dem dritte n Kapitel werden zwei Methode der Abtrennung aller Extraeinkommen
zusammen behandelt, die das Resultat der Produktion bei ausserordentlich
günstiger natürlicher, marktmässiger und übriger Bedingungen in
Bezug auf die Forstwirtschaft darstellen — im Sinne der Ansprüche der Ver


fassungen und der Gesetze über assoziierte Arbeit die in Jugoslawien in Kraft
sind. Damit wird auch die Hauptvoraussetzung für eine stimulative interne
Verteilung der persönlichen Einkommen in der Forstwirtschaft erreicht.


In dem vierte n Kapitel wird die Problematik der vier besprochenen
Organisationsformen der Forstwirtschaft Jugoslawiens behandelt, wie auch die
Lage der wirtschaftlichen Berechnungseinheiten, und besonders der in Jugoslawien
gesetzlich vorgeschriebenen »Grundorganisationen der assoziierten Arbeit
(OOUR)« in jeder erwähnten Organisationsform.