DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 5 <-- 5 --> PDF |
AKTUALNI EKONOMSKO-FINANCIJSKI I ORGANIZACIJSKI PROBLEMI U REPRODUKCIJI ŠUMARSTVA* - *&*F gggm Prof. dr. BRANKO KRALJIĆ, dipl. inž. šum. Katedra za ekonomiku šumarstva i drvne industrije Šumarski fakultet Zagreb, Šimunska cesta br. 25. SAŽETAK. Autor obrađuje kalkulacije financijskih normativa koji osiguravaju reprodukciju u šumarstvu. Zatim obraduje odvajanje svih ekstradohodaka zajedno koji su rezultat proizvodnje pri izuzetno povoljnim prirodnim, tržišnim i ostalim uvjetima koji se odnose na šumarstvo — a u smislu zahtjeva Ustava i Zakona o udruženom radu koji su na snazi u Jugoslaviji. To je ujedno glavna pretpostavka za stimulativnu unutrašnju raspodjelu osobnih dohodaka u šumarstvu. Na kraju obrađuje problematiku četiri diskutirana oblika organizacije šumarstva Jugoslavije i mjesta privrednoračunskih jedinica te osobito »osnovne organizacije udruženog rada (OOUR)«, zakonski propisane u Jugoslaviji, u svakom navedenom organizacijskom obliku. UVOD Šuma je postojala prije čovjeka. Kasnije, čovjek je smišljenom sječom u toku stotinjak godina stvorio sisteme jednodobnih šumskih sastojina (međusobno raznih starosti), odnosno raznodobnih šumskih sastojina (s određenom strukturom debljinskih razreda), prikladne za trajn o šumsko gospodarenje. On ih je nazvao šumskogospodarskim jedinicama, a kasnije — na većoj površini — šumskogospodarskim područjima, šumsko gospodarenje na šumskogospodarskim područjima ostvaruje se prvenstveno u znaku reprodukcij e (ponovn e produkcije) posječene drvne mase. Početni predmet gospodarenja ovdje je šuma , kako je to ispravno tretirala već »škola šumske rente« (1, 24). »Reprodukcija (biološka)« stoga je ispravniji termin od užeg — »proizvodnje« drva na panju. Potonji se faktično odnosi na biološku produkciju drva pri kojoj je početni predmet gospodarenja šumsko zemljište (golo), a kasniji (jednodobna) šumska sastojina (prekidnog) šumskog *Ovaj rad predstavlja autorov referat koji je održao na Savjetovanju o reprodukcijama u šumarstvu u Dubrovniku 2. 03. 1979. (vidi literaturu pod 23) na zamolbu Saveza inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije, kompletiran izvatkom iz drugog objavljenog autorovog rada (vidi literaturu pod 16) i odnosnom literaturom. 411 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 6 <-- 6 --> PDF |
gospodarenja. Do takva slučaja faktično dolazi pri investicijskom pošumljivanju zemljišta koja su već davno obesšumljena, odnosno koja nisu nikada bila pod šumom (proširenje dosadašnjih površina šuma). Početni predmet gospodarenja u šumarstvu pretpostavljala je vulgarna kapitalistička »škola čiste zemljišne rente« (1, 24) da je (golo) šumsk o zemljište . Zbog toga ona se bavila prekidnim gospodarenjem jednodobnim šumskim sastojinama, a u njezinim kalkulacijama nužno je računala sa složenim kamatama. To redovito ne odgovara stvarnosti, osim pri već navedenom proširenju dosadašnjih površina šuma. Stvarnost šumarstva sastoji se u trajnoj biološkoj reprodukciji posječenog drva (šumskih sastojina), kako smo to već opisali u prvoj stavci ovog uvoda. U Jugoslaviji već niz godina, putem odredaba koje je inicirala savezna šumarska služba, udomaćio se pojam i termin »djelatnosti šumskokulturnih radova«. Taj termin i pojam odgovora kao tehnološki izraz, ali nikako ne odgovara kao zamjena »biološke reprodukcije drva (šumskih sastojina)«. To zbog toga što on te biotehničke radove, odnosno odgovarajuće rashode, smatra isključivo dugoročnim investicijama. On pretpostavlja dakle samo prekidna gospodarenja pojedinačnim šumskim sastojinama, a negira »redovne troškove « koji obuhvaćaju također čuvanje i upravljanje šumama (priključujući ih takvim troškovima koji terete djelatnost iskorišćivanja šuma). Pri takvu shvaćanju ipak ne upotrebljavaju se u kalkulacijama složene kamate, a potpuno se odustalo od svakog pokušaja bilanciranja uspjeha u šumskobiološkoj djelatnosti (novčanog praćenja tečajnog drvnog prirasta i zaliha žive drvne mase). U osnovi to shvaćanje polazi također od nerealne pretpostavke (golog) šumskog zemljišta kao početnog predmeta šumskog gospodarenja, dakle jednako kako je to shvaćala vulgarna kapitalistička »škola čiste zemljišne rente«. Istim putem u Jugoslaviji se već niz godina udomaćio također pojam i termin »amortizacija šuma«. On je potpuno neopravdan jer se šuma ne troši već raste (i njezin prirast sječemo), temelji se i na rentama koje su se od 100 razile na vrijednosti šumskih sastojina, zasniva se na formuli umjesto 100 u u za utvrđivanje postotka od vrijednosti šumskih sastojina (pri čemu 2 »u« označuje godine ophodnje), ne ovisi o količinama i asortimanu posječenog drva, kao amortizacijski dakle i investicijski rashod sadrži i troškove redovnog »održavanja« šuma, i dr. Sve te kritike opetovano smo iznosili niz godina u našim objavljenim ra dovima (2, 8, 9, 20 i dr.). Novim ustavnim propisima društvena briga nad šumama i šumarstvom prenijeta je na naše republike i pokrajine. Pruža se prilika da se i te greške isprave, jer su znatno pridonijele zapostavljanju biološke reprodukcije u šumarstvu. Kako da se to učini — prikazat ćemo ukratko u slijedećim poglavljima. 412 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 7 <-- 7 --> PDF |
FINANCIRANJE BIOLOŠKE REPRODUKCIJE U ŠUMARSTVU To financiranje preporučujemo da se izvrši ovako: 1. Na temelju šumskogospodarske osnove za konkretno šumskogospodarsko područje utvrde se sumarni godišnj i planski objektivni redovn i troškov i (neinvesticijski) biološke reprodukcije (CK: uzgoj, zaštita i uređivanje šuma, koji se odnose na održavanje, obnovu i unapređivanje šuma, održavanje i amortizacija tipičnih osnovnih sredstava, opći troškovi /režije/). Njima se dodaje npr. 10% uime redovnog godišnjeg odlijevanja u fondove biološke reprodukcije. Tako se utvrđuje godišnja »cijena proizvodnje (CP)« koja se godišnje treba osigurati biološkoj reprodukciji na konkretnom šumskogospodarskom području. 2. Zatim se uzme godišnjim planom sječa predviđena sječna drvna masa, razvrstana po vrstama drveća i njihovim drvnim sortimentima — objektivno prema važećem JUS-u. Razumljivo, i to se odnosi na isto konkretno šumskogospodarsko područje. 3. Zatim se »cijena proizvodnje (CP)« biološke reprodukcije (iz toč. 1.) raspodijel i na jedinice sortimenata sječne drvne mase (iz toč. 2.) kalkulacijom pomoću kalkulacijskih koeficijenata. Tako se utvrde po jedinicama sortimenata sječne drvne mase konkretnog šumskogospodarskog područja »financijski normativi za (jednostavnu) biološku reprodukciju drva«. 4. Kako napreduje godišnja sječa, tako se po drvnim sortimentima, na temelju odnosnog cjenika »financijskih normativa...« (iz toč. 3.), periodski od djelatnosti iskorišćivanja šuma naplaćuje odnosna svota, dovoljna za reprodukciju posječenog drva, u konkretnim uvjetima konkretnog šumskogospodarskog područja. Ako se kojim slučajem posječe drvna masa veća ili manja od one planom predviđene (po količini i asortimanu, dakle po ukupnoj vrijednosti), takvim postupkom utvrdit će se veća ili manja svota koju će djelatnost biološke reprodukcije zahtijevati i dobiti od djelatnosti iskorišćivanja šuma. Pri tome: — »Planski objektivni troškovi« su oni jedinični troškovi koji se temelje: na konkretnim uvjetima radilišta, odnosnim po mogućnosti tehničkim normativima, realnim planskim (ugovorenim) cijenama i startnim ukalkuliranim osobnim dohocima, a iz stimulativnih razloga savjetujemo — i na oruđu za rad koje postoji u momentu kalkulacije (1, 2, 3, 7, 8, 9, 14, 15, 16, 20, i dr.). — »Kalkulacijski koeficijenti« uzimaju se u visini jediničnih planskih objektivnih šumskih taksa drvnih sortimenata, i to onog najudaljenijeg razreda planskih objektivnih troškova ukupnog šumskog transporta (djelatnosti iskorišćivanja šuma) pri kojem su one pri svima drvnim sortimentima još uvijek pozitivne. To objašnjavamo ovako: Ekonomski je opravdano da i pri najvećoj udaljenosti sječine od tržišta (potrošišta) unutar tržišne cijene drvnih sortimenata iskorišćivanja šuma budu |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 8 <-- 8 --> PDF |
pokriveni troškovi (kalkulativna »cijena proizvodnje«) iskorišćivanja šuma i troškovi (kalkulativna »cijena proizvodnje«) biološke reprodukcije. Zbog toga šumske takse ekonomski opravdane najudaljenije sječine od tržišta — bit će najbliže financijskim normativima za biološku reprodukciju. Stoga se opravdano trebaju uzimati kao »kalkulacijski koeficijenti«. Kada se pomoću tih kalkulacijskih koeficijenata utvrđenim financijskim normativima za biološku reprodukciju dodaju troškovi (kalkulativna »cijena pro izvodnje«) iskorišćivanja šuma — doći će se u podjednakoj mjeri kod svih drvnih sortimenata do njihovih jediničnih tržišnih cijena. To je dokaz pravilnosti zaračunavanja navedenih »financijskih normativa...« jedinicama mjere pojedinih drvnih sortimenata! Pri tom za sve drvne Sortimente treba uzeti isti »razred troškova ukupnog šumskog transporta« pri kalkuliranju njihovih minimalnih pozitivnih šumskih taksi. To stoga što — barem u Evropi — sa sječina ekonomski je nužno iskorišćivati sve vrste drveća (pa i sve drvne Sortimente); a ne treba zaboraviti da su naše šume većinom mješovite! Kao »kalkulacijske koeficijente« nije ispravno uzimati tržišn e cijene drvnih sortimenata. To stoga, jer se ovdje ne radi o tržištu već o sječini, tj. šumi. A odnosi šumskih taksa pojedinih drvnih sortimenata međusobno su sve drastičnij i što se sječina, tj. šuma, nalazi u nepovoljnijem »razredu troškova ukupnog šumskog transporta«. Potonje nastoje s toga, što su troškovi iskorišćivanja pojedinih drvnih sortimenata (bez troška njihovih sirovina) međusobno podjednaki (dapače pri jeftinijim drvnim sortimentima nešto skuplji!) pa daleko znatnije smanjuju šumske takse jeftinijih drvnih sortimenata nego li onih skupljih (»zakon račvanja šumskih taksa«, 1) Takvi »kalkulacijski koeficijenti« su jedini teorijski ispravni i kudikamo opravdaniji od tržišnih cijena pojedinih drvnih sortimenata iskorišćivanja šuma. One se premalo međusobno razlikuju pa ne opterećuju skuplje Sortimente dovoljnim troškovima, a na štetu jeftinijih sortimenata. Prema tome, kada se umjesto »financijskih normativa...« u apsolutnim iznosima — koje mi predlažemo — uzme postotak od tržišnih cijena sortimenata iskorišćivanja šuma za biološku reprodukciju, tada se dobij a ista ukupna svota za biološku reprodukciju, ali se jeftini sortimenti njome terete premnogo a skuplji premalo. To je protivno načelu »svakome proizvodu po zasluzi« pa dodavši odnosne cijene proizvodnje iskorišćivanja šuma (bez troškova sirovina) neće nas jednoliko dovesti do tržišnih cijena pojedinih proizvoda iskorišćavanja šuma. To će pak ekonomski neopravdano zamagliti po pojedinim sortimentima odnose troškova ukupnog šumskog gospodarenja i tržišnih cijena proizvoda iskorišćivanja šuma! Drugim riječima, to će dovesti do toga da će djelatnost iskorišćivanja šuma pri skupim sortimentima ostvariti visoki postotak odlijevanja u fondove (uz manje rada!), a pri jeftinim niski (uz više rada!); to bi bilo opravdano, naprotiv, za djelatnost biološke reprodukcije koja dugotrajno (skupo) proizvodi bolju kvalitetu, žrtvujući zbog nje manje kvalitetne Sortimente (prorede i si.) uz znatno dodatne troškove. (Usporedi 1, 8, 9, 12 i dr.) — Tehnika »kalkulacije pomoću kalkulacijskih koeficijenata« općenito je poznata i veoma jednostavna. Za biološku reprodukciju iscrpno smo je već davno obradili — s primjerima (1, 12). — »Redovno godišnje odlijevanje u fondove biološke reprodukcije«, npr. u visini od 10% od troškova (CK) biološke reprodukcije, služi: za pokriće redovnog rizika privređivanja, redovne proširene reprodukcije tipičnih osnovnih sredstava (oprema i si. što služi biološkoj reprodukciji) i redovne proširene biološke reprodukcije — koje se efekti u novcu očekuju u dogledno vrijeme. Uz potonje, to redovno odlijevanje imat će analogno stimulativnu ulogu kao u tipičnoj privredi (npr. industrija i trgovina). Razumljivo, ono će se ostvarivati ovisno o 414 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 9 <-- 9 --> PDF |
faktičnim troškovima biološke reprodukcije. S time u vezi potrebno je knjigovodstveno praćenje plana i ostvarivanja, te društvena kontrola putem kolaudacije tzv. šumskokulturnih radova. Prema šumskogospodarskoj osnovi za konkretno šumskogospodarsko područje redovito će se analogno utvrditi godišnja kvota planskih objektivnih cijena proizvodnje (CP) dugoročnih bioloških investicij a za koje radni kolektiv faktično nije financijski stimuliran a koje predstavlja tipičnu proširenu biološku reprodukciju u šumarstvu. Ukoliko se, prema važećim propisima i uvjetima privređivanja, šumskogospodarskom području ostavilo u tu svrhu na slobodno raspolaganje određeni dio, potrebno je izračunati koliki postotak (p) on zauzima od sumarne godišnje »cijene proizvodnje (CP)« jednostavne biološke reprodukcije: »određeni dio godišnje kvote CP dugoročnih biol. invest.« p = 100 »godišnja kvota CP jednostavne biološke reprod.« Kada se tim postotkom pomnoži dospjela CP jednostavne biološke reprodukcije, dobije se dospjela CP određenog dijela dugoročnih bioloških investicija (proširene biološke reprodukcije); kad bi se tim postotkom pomnožili jedinični »financijski normativi...«, dobili bi se analogni financijski normativi po jedinicama drvnih sortimenata za proširenu biološku reprodukciju u dijelu određenom da padne na teret šumarstva.. (9, 11, 12). Preostali dio šumskogospodarskom osnovom ukupno predviđene godišnje kvote cijene proizvodnje (CP) dugoročnih bioloških investicija, tj. proširene biološke reprodukcije, trebala bi financirati odnosne SlZ-e i političko-teritorijalne oblasti. lako striktno uzevši ne spada u ovo poglavlje, ovdje moramo napomenuti, da se prema šumskogospodarskoj osnovi za konkretno šumskogospodarsko područje treba analogno utvrditi i godišnja kvota planskih objektivnih cijena proizvodnje (CP) redovnog otvaranja šuma stalnim šumskim prometnicama. Za to je žestoko stimuliran radni kolektiv jer je to redovito uvjet daljnjeg rentabilnog šumskog gospodarenja. Budući da te prometnice ostaju vezane za šumu (koju ujedno i valoriziraju), redovito se o tome brinuo »gospodar šume«, odnosno djelatnost biološke reprodukcije u šumarstvu.. I za te investicije treba analogno utvrditi postotak (p) onog određenog dijela koji će financirati biološka reprodukcija (9, 11, 12): »određeni dio godišnje kvote CP šumskih prometnica« p B 100 »godišnja kvota CP jednostavne biološke reprod.« Preostali dio trebale bi financirati zainteresirane SlZ-e i političko-teritorijalne oblasti, jer šumske prometnice općenito služe i u izvanšumarske svrhe. U vezi s biološkim investicijama i investicijama u šumske prometnice — vjerojatno će često trebati prekontrolirati važeće šumskogospodarske osnove sa stanovišta njihove financijske uravnoteženosti određenih dijelova potrebnih investicionih sredstava unutar šumarstva. 415 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Na koncu ovog opisa napominjemo, da će biološka reprodukcija stimulativno — ovisno o njezinim faktičnim troškovima (koji mogu biti niži, jednaki ili viši od onih planskih objektivnih sadržanih u cijenama proizvodnje CP/) — moći ostvariti veće, jednako ili manje faktično odlijevanje u fondove od onog koje je planski bilo predviđeno pa i analogno odlijevanje u faktične osobne dohotke. Budući da se u svakoj djelatnosti može dogoditi da ne ostvari planske objektivne troškove već ih premaši, a zakoni o šumama uz kaznene odredbe obvezuju na 100% ostvarivanje predviđenih šumskokulturnih radova — nužno je osigurati šumarskim organizacijama mogućnost podizanja dugoročnih bankovskih zajmova. Ti zajmovi ne bi smjeli imati kraći rok vraćanja od roka normalnog pojavljivanja efekata od tih investicija, niti veću stopu složenih kamata od oko 3—4%. Na temelju cjelokupnog prethodnog izlaganja, možemo zaključiti: a) Utvrđivanje financijskih sredstava za jednostavnu biološku reprodukciju drva, za proširenu biološku reprodukciju drva i za redovno otvaranje šuma šumskih prometnica — ne smije se izvršiti zajednički već o rivo j e n o. U protivnom radni je kolektiv stimuliran da investira u opremu (koje će efekte u najkraćem roku užiti), u šumske prometnice (koje su uvjet daljnjeg /rentabilnog/ iskorišćivanja šuma) i da zapostavi biološku reprodukciju (ne samo proširenu već i jednostavnu, koja bi trebala predstavljati imperativni prioritet!). To je iskustvo primjene dosadašnje tzv. amortizacije šuma, koja nije lučila te dijelove potrebnog financiranja, što je išlo na teret same biološke reprodukcije, dapače one jednostavnog karaktera! (9,11) b) Utvrđivanje financijskih sredstava za jednostavnu biološku reprodukciju, za proširenu biološku reprodukciju i za redovno otvaranje šuma šumskim prometnicama — ne smije se normirati prosječno za republiku već posebno za svako konkretno šumskogospođarsk o područje . U protivnom, zbog različitih uvjeta privređivanja, neko šumskogospodarsko područje ne će biti u stanju 100% ostvariti obveze na koje ga, uz financijske sankcije, obvezuje zakon o šumama; a drugo će moći to ostvariti uz istodobne viškove karaktera ekstradohodaka, odnosno šumskih renti. Uostalom, prosjek troškova nije mjerodavan za šumarstvo (kao npr. u industriji), a pri pomanjkanju centralnog državnosocijalističkog budžeta nije u praksi bez štete provediv. Po političkoj ekonomiji, u uvjetima normiranja tržišnih cijena po tržišnim zakonitostima, za šumarstvo je mjerodavna tzv. lažna socijalna vrijednost (K. Marks) koja se temelji na najnepovoljnijim uvjetima uz koje se mora proizvoditi da bi se pokrile društvene potrebe za drvom putem tržišta. Takva bi bila tzv. induktivna cijena drva na panju, sastavljena za oblast Federacije ili pojedine republike; unutar nje pojedino šumskogospodarsko područje ostvarivalo bi nultu ili stanovitu pozitivnu šumsku rentu (koju bi trebali, po propisima naših ustava i ZUR-ova, i onako naknadno odvojiti, pa bi preostali dio bio ravan »financijskim normativima za jednostavnu biološku reprodukciju drva«) (1, 9, 11). |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Tržišne cijene proizvoda iskorišćivanja šuma zapravo su tržišne cijene proizvoda čitavog procesa šumskog gospodarenja koji se sastoji od biolološke reprodukcije drva i iskorišćivanja tog drva (sječe, izrade i ukupnog šumskog transporta do tržišta). One se u našem privredno-financijskom sistemu oblikuju na temelju samoupravnog dogovaranja, odnosno spontano na tržištu, jer administrativno normiranje, odnosno plafoniranje, tih cijena postupno odumire, budući da u načelu ono nije imanentno sistemu socijalističkog samoupravljanja. Ni u uvjetima kapitalizma, a nekmoli u uvjetima socijalističkog samoupravljanja, cijene drva na glavnim ili pomoćnim šumskim skladištima, izrađenog kod panja, na panju — nisu se u prosjeku normirale već su se iskalkulirale tzv. normalnom (standardnom, planskom) kalkulacijom prema konkretnim uvjetima, polazeći od navedenih tržišnih cijena. Kada je biološka reprodukcija u šumarstvu ujedno zadužena i brigom redovnog otvaranja šuma stalnim šumskim prometnicama — bila organizacijski odvojena od iskorišćivanja šuma, bile su nužne tako iskalkulirane diferencirane planske objektivne šumske takse. Kada se pak želi (iz bilo kojeg razloga) osigurati financiranje čiste jednostavne biološke reprodukcije u šumarstvu, nužno je iskalkulirati ekonomski opravdane minimalne šumske takse koje osiguravaju financiranje čiste jednostavne biološke reprodukcije; to pak biva kada te minimalne planske objektivne šumske takse predstavljaju ujedno »financijske normative za jednostavnu biološku reprodukciju drva». (1, 9, 11). c) Kalkulacije navedene pod toč, a) i b) u pravilu treba obavljati za svako čitav o šumskogospodarsko područje — a ne za pojedinu šumariju ili neki drugi dio šumskogospodarskog područja. To stoga što se redovito jedino za čitavo šumskogospodarsko područje može opravdano uzeti da su u njemu svake godine podjednaki prihodi, odnosno troškovi — kod konstantne snage novca — pa da, prema tome, u prosjeku godišnji troškovi odgovaraju tj. uzrokuju godišnje prihode (godišnji sječni etat, tj. godišnji planski obujam sječa)! (1, 8, 9, 11). d) Naprijed navedene kalkulacije treba u Jugoslaviji obavljati na temelju jedinstven e metodologije. Kontrole njezine primjene po šumskogospodarskim područjima mogla bi obavljati šumarska služba sekretarijata nadležnog za šumarstvo, umjesto Služba društvenog knjigovodstva koja se u šumarske specifičnosti ne razumije (8, 9, 11). Na koncu dodajmo važno teorijsko upozorenje: Pri navedenim kalkulacijama smo godišnje troškov e koji se faktično odnose na godišnji tečajni drvn i priras t (proizvodno načelo) raspodijeliti na Sortimente godišnjeg sječno g etat a (plana obujma sječe, realizaciono načelo) koji je u našim uvjetima redovito manji od drvnog prirasta. Time smo se svjesno ogriješili o »načelo usporedivosti troškova i prihoda (efekta)« prema kojem se troškovi i prihodi (efekti) moraju odnositi na ist e proizvode . Tako smo postupili stoga, što u našim uvjetima zasad inače niko ne bi biološkoj reprodukciji drva platio »financijske normative...« za neposječeni dio tečajnog godišnjeg drvnog prirasta.. iako on predstavlja dugoročnu biološku investiciju u korist društva sadašnjosti i budućih generacija.. (1, 7, 11). |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 12 <-- 12 --> PDF |
FINANCIRANJE ISKORIŠĆIVANJA ŠUMA Iskorišćivanje šuma u načelu jedino eksterno realizira proizvode čitavog procesa šumskoga gospodarenja na tržištu. Iz sredstava dobijenih putem tržišnih cijena ono uime njegova troška sirovine treba biološkoj reprodukciji drva koja se ujedno brine i za redovito otvaranje šuma stalnim šumskim prometnicama — platiti odnosnu plansku objektivnu šumsku taksu. Una pak sadrži ove dijelove plansko-objektivnog značaja: »financijski normativ za biološku jednostavnu reprodukciju«, potrebna financijska sredstva za biološku proširenu reprodukciju (u dijelu određenom da snosi šumarstvo), potrebna financijska sredstva za redovito otvaranje šuma stalnim šumskim prometnicama (u dijelu određenom da snosi šumarstvo) i preostale šumske rente (osobito one diferencijalne). Kada biološka reprodukcija nije organizacijski strogo odijeljena od iskorišćivanja šuma, cjelina šumske takse se i ne utvrđuje; stoga biološka reprodukcija od iskorišćivanja šuma treba dobijati ono što se odnosi na čistu biološku reprodukciju, a otvaranje šuma i preostale šumske rente ostaju kao zajednička briga odnosno ekstradohodak čitavog procesa šumskog gospodarenja. Reprodukcija djelatnosti iskorišćivanja šuma inače financira se potpuno analogno kao npr. industrija (osobito ekstraktivna). Tu nema nikakvih spomena vrijednih specifičnosti! ODVAJANJE EKSTRADOHODAKA U ŠUMARSTVU Prema članu 18 Ustava SFRJ treba odvajati dio dohotka koji ovisi o izuzetno povoljnim prirodnim, tržišnim i ostalim uvjetima. Ti ekstradohoci ne mogu se koristiti za financiranje osobnih dohodaka — već samo za razvijanje materijalnih proizvodnih snaga. Kada se ekstradohoci iskorišćivanja šuma presele biološkoj reprodukciji oni mijenjaju naziv u šumske rente. Dio tih ekstradijelova dohotka može šumarstvu uzeti općina, pokrajina, republika, također zbog razvitka materijalnih proizvodnih snaga na području gdje su ti ekstradijelovi dohotka stvoreni (1, 27, 28). Navedeni ekstradohoci, odnosno šumske rente, po njihovu značenju su plansko-objektivnog karaktera. Oni predstavljaju onaj dio financijskog rezultata koji ne ovisi o subjektivni m nastojanjima radnog kolektiva (»vještina, umješnost i zalaganje«) već o objektivni m uvjetima, na koje u pravilu radni kolektiv uopće ne može ili može ali vrlo teško utjecati. S time u vezi, odvajanje tih ekstradohodaka, odnosno renta, u načelu predstavlja vrlo važan preduvjet stimulativnosti raspodjele osobnih dohodaka (15). Prva metoda Odvajanje pojedinih vrsta šumskih renta vrlo je mučno pa i problematično (8, 13, 14) iako bi bilo korisno zbog vođenja posebne politike prema pojedinoj vrsti (eventualno uzimanje od strane općina, pokrajina, republika). Odvajanje pak »svih vrsta šumskih renta zajedno (ŠR)« — teorijski 418 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 13 <-- 13 --> PDF |
i općenito vrlo je jednostavno: ono se izvodi tako da se od planske objektivne šumsk e taks e (Š) realiziranih šumskih proizvoda odbij u planski objektivni »financijski normativi za jednostavnu biološku reprodukciju drva (CPjbr)« (13, 16): ŠR = š — CPjbr Međutim, drugo je pitanje — kako ostvariti duh propisa člana 18 Ustava i odredbi ZUR-eva u konkret ni m uvjetima našeg šumarstva a da se omogući nužna stimulativna raspodjela osobnih dohodaka te ostvarivanje investiranja određenog dijela proširene biološke reprodukcije (CPpbr) i određenog dijela za redovito otvaranje šuma stalnim šumskim prometnicama (CPP)? Konkretne uvjete našeg šumarstva predstavljaju prije svega: — Odredbe naših zakona o šumama (npr. 29) koje obvezuju organizacije šumarstva da određeni dio šumskogospodarskim osnovama propisanih šumskokulturnih radova značajna proširene biološke reprodukcije šuma — ostvare pod prijetnjom kaznenih sankcija. Tu se radi dakle o specifičnom ulaganju kojih efekti u pravilu premašuju radni pa i životni vijek radnih kolektiva šumarstva, u korist budućih generacija; nešto slično u pravilu ne postoji u tipičnoj privredi. — Notorno preslaba otvorenost naših šuma stalnim šumskim prometnicama. Da bi šumarstvo uzmoglo nastaviti s (barem podjednako rentabilnim) iskorišćavanjem šuma dosadašnjeg obujma, ono mora ispravljajući žalosno naslijeđe svake godine investirati u redovito otvaranje šuma ostalim šumskim prometnicama. To je uvjet jednostavne reprodukcije djelatnosti iskorišćivanja šuma, koja u pravilu predstavlja i uvjet racionalnog šumskog gospodarenja (koje uključuje i biološku reprodukciju). Dakle, navedeni konkretni uvjeti našeg šumarstva diktiraju da šumarstvo CP,,),,, i CP„, u određenim dijelovima, doživljava kao nužne rashode, troškove. Prema tome, ne bi imalo ikakvog smisla da se ti određeni dijelovi odvoje prema članu 18 Ustava i odredbama ZUR-eva te tako riskira da budu oduzeti od strane općina, pokrajina, republika — pa organizacija šumarstva dođe u stanje da bude kažnjena po propisima zakona o šumama, odnosno da ne bude u mogućnosti uopće nastaviti sa šumskim gospodarenjem. Ne bi imalo smisla da svojim sredstvima ekstra dopunjuje financiranje općine, pokrajina, republika — a sama da traži odnosne kredite koji se teško dobijaju, uglavnom uz prevelike kamatne stope i prekratke rokove povratka kredita. Zbog svega toga u konkretnim uvjetima našeg šumarstva »odvajanje dijelova dohotka u smislu člana 18 Ustava i odredbi ZUR-eva (A)« mora se prije svega temeljiti na ovoj formuli (uporedi 16): A = š — CPbr — CP„ ... I pri čemu: CPhr označuje cijenu proizvodnje jednostavne i određenog dijela proširene biološke reprodukcije zajedno; CP,,, š i A imaju značenja koja smo naprijed objasnili u tekstu. 419 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Međutim, bilo bi nestimulativno za radni kolektiv, kada bi se time odvajale i one diferencijalne šumske rente (plodnosti i položaja) II koje ovise o ulaganju samoupravljača u šumarstvu od godine 1961. (za poboljšanje plodnosti i položaja) DŠR,. Taj dio od svih diferecijalnih šumskih renti treba kolektivu priznati i prema tome propisno odvajanje (A) izračunati ovako (uporedi 16): A = Š — CPbr — CPV — DŠRS II Kako je pak poznato, šumska taksa (Š) izračunava se tako da se od realiziranih tržišnih cijena proizvoda iskorišćavanja šuma (Q) odbij e cijena proizvodnje njihova iskorišćavanja bez troškova sirovine (CPj) (1, 2, 16): Š = Ci — CP, Ako se potonja jednadžba uvrsti u onu II, dobije se: A = C; — CP; — CPbr — CP„ — DŠRS III Ponavljamo: — Pri tome CP,, se odbija, jer se smatra redovnim nužnim i>troškom« koji je uvjet daljnjeg (rentabilnog) iskorišćivanja šuma, tj. kontinuiranosti šumskog gospodarenja. To je analogno tekućem produžavanju rovova u rudarstvu. Ako se to uzme kao proširena reprodukcija osnovnih (tehničkih) sredstava, koja se ima ostvariti na teret akumulacije (dohotka), onda se ne bi to smjelo ovdje odbijati; no, onda riskiramo da i to uzme šumarstvu političko-teritorijalna oblast, a šumarstvo da ne bude u stanju nastaviti svoju djelatnost koja je od posebnog društvenog interesa. Naime, nikad nije sigurno da će se u tu svrhu moći dobiti odnosni zajam, uz ekonomski opravdan rok vraćanja i primjerenu stopu složenih kamata. — Pri tome se CP)lr odbija, jer zakoni o šumama uz financijske sankcije obvezuju šumarstvo da izvrši jednostavnu biološku reprodukciju posječenog drva kao i određeni dio proširene biološke reprodukcije a prema odredbama od društva odobrene šumskogospodarske osnove. Proširena reprodukcija svakako se financira iz akumulacije (dohotka), ali ni tu nije nikad sigurno da će se u tu svrhu moći dobiti odgovarajući zajam. A nije ni ekonomski opravdano da radni kolektiv na svoj financijski teret ostvaruje dugoročno biološko investiranje, kojeg rezultate neće sam dočekati Pri tome DŠRS može se izračunati u ime minulog rada zasad tako da se revolarizirane odnosne investicije samoupravljača, koje utječu na stvaranje diferencijalnih šumskih renta II plodnosti i položaja u tekućoj godišnjoj realizaciji, pomnož e godišnjim »prosječnim postotkom akumulacije i rezerve u Republici« (uporedi s drugom stavkom člana 128 i s pokazateljem 6 iz člana 140 ZUR-a, 30, 27, 28). Druga metoda Drugu metodiku kalkulacije predviđaju teze, koje je za internu upotrebu predložio Republički sekretrijat za financijske SRH (25). Te smo teze prikazali i u vezi s njima predložili niz korektura koje bi po našem mišljenju trebalo uvažiti uopće pa i posebno za šumarstvo (16). 420 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Naš prikaz možemo ukratko ponoviti ovako: Po navedenim tezama, kalkulacija se također ostvaruje putem odbijanja onog što treba priznati da se ne smije odvojiti od radnog kolektiva; no, to odbijanje se vrši od zbira čistog dohotka (ČD) i amortizacije (tipičnih) osnovnih sredstava izračunate po propisima minimalnim stopama (Am). Po toj metodici priznaje se da se ne smije odvojiti od radnog kolektiva: »normirani čisti dohodak« (NČD); a taj se sastoji od: — »svih sredstava namijenjenih tekućoj potrošnji angažiranih uvjetnih radnika u obračunskom razdoblju« (TRP); izračunava se tako da se broj radnika pomnoži ´koeficijentom kvalificiranosti´ i ´koeficijentom teškoće uvjeta rada´ te ´u republici prosječnim iznosom tih sredstava po uvjetnom radniku uz prosječne uvjete rada´ (pokazatelj 2 iz člana 140 ZUR-a, 30); — »prosječne akumulacije na prosječno angažirana sredstva« (PA); izračunava se tako da se ´u republici prosječna akumulacijska stopa´ (pokazatelj iz člana 140 ZUR-a, 30) pomnoži sa konkretno angažiranim prosječnim poslovnim sredstvima; — »dijela dohotka izdvojenog za sredstva rezervi« (R); taj dio uzima se u faktičnom iznosu, ne manjem od propisanog. U vezi sa stanovištem prije potpunog otpisa osnovnih sredstava (to tvrde navedene teze) — mi smo se ogradili. Ako čitave iznose amortizacije odvojimo kao dio dohotka koji je rezultat iznimnih pogodnosti — ne samo da to nema veze s Ustavima predviđenim pogodnostima nego i... kako će radni kolektiv ostvariti obnovu rashodovnih osnovnih sredstava u slučajevima kada ta sredstva uzme nadležna općina, pokrajina, republika? Navedene teze nadalje ne priznaju da se ne smiju odvojiti od radnog kolektiva — sve razlike između faktičnih i planskih objektivnih troškova. A te su razlike subjektivnog značaja, pa iz stimulativnih razloga moraju ići u korist odnosno teretiti radni kolektiv, jer ovise o umješnosti, vještini i zalaganju radnog kolektiva. To je velika mana te metodike: ako zbog subjektivnih zasluga radni kolektiv ostvari npr. veći čisti dohodak (ČD), od njega se odbija samo normirani čisti dohodak (NČD) — pa svi subjektivno ostvareni viškovi čistog dohotka (ČD) odvajaju se kao dijelovi dohotka koji su rezultat iznimnih pogodnosti (objektivnog značenja), što je potpuno pogrešno. To se može izbjeći dopunskom korektivnom odredbom: da se čisti dohodak (CD) u toj metodici treba istaknuti na temelju »planskih objektivnih troškova« (materijala, energije, stranih usluga), tj. kao ČDpo. Konačno, po našem mišljenju, iznos »dijela dohotka izdvojenog za sred stva rezervi« (R) ne bi se smio temeljiti na faktičnom iznosu (zbog eventual nog izbjegavanja Ustavima propisanog ograničenja samostalnog raspola ganja vlastitim sredstvima) — već na propisanom minimalnom odvajanju u rezervni fond. Pod pretpostavkom, da je ta metodika ispravljena prema našim kriti kama i prijedlozima — postavlja se pitanje u kojoj mjeri bi je trebalo nadopuniti, odnosno dodatno komentirati, pa da daje rezultat podjednak |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 16 <-- 16 --> PDF |
onome koji bi se dobio prema formulama II i III, koje su prilagođene specifičnostima šumarstva? Ta metodika u njezinu općem obliku ukratko se može prikazivati ovako: A = CDP0 — NČD IV odnosno A = CDpo — (TPR + PA + R). . . V pri čemu sve oznake su već naprijed objašnjene. Ona uvažava normirano TPR i PA za djelatnosti: iskorišćivanje šuma, tj. TPR, i PA;; jednostavne biološke reprodukcije drva i proširene biološke reprodukcije šuma, tj. TPRb). i PAbr; redovnog otvaranja šuma stalnim šumskim prometnicama, tj. TPRP i PAP. To sve ona uvažava putem broja odnosnih angažiranih radnika i putem odnosnih angažiranih sredstava! Da li ona uvažava djelatnost biološke reprodukcije koja se odnosi na neposječeni dio (tečajnog) drvnog prirasta? Uvažava — putem broja angažiranih radnika i angažiranih sredstava za taj dio te djelatnosti! Da li ona uvažava djelatnost biološke reprodukcije koja se odnosi na realizirani obujam drva veći od (tečajnog) drvnog prirasta? Uvažava — putem broja angažiranih radnika i angažiranih sredstava koji odgovara čitavom realiziranom obujmu drva! To što smo naveli za biološku reprodukciju i redovno otvaranje šuma stalnim šumskim prometnicama — u potpunosti stoji, ali uz uvjet da se prilikom izračunavanja iznosi ČDpo odbiju svi materijalni troškovi (uklju čena amortizacija i strane usluge) u vezi s navedenim djelatnostima. To je potrebno posebno istaknuti, jer se prema formalnim pozitivnim financijskim propisima djelatnost biološke reprodukcije (u dijelu pod nazivom »djelatnosti šumskokulturnih radova«) i djelatnost redovnog otvaranja šuma stalnim šumskim prometnicama (kao dio »djelatnosti šumskog građevinarstva«) — smatraju da su investicijskog značaja. S time u vezi svaka od njih posebno evidentira svoj ukupni prihod i svoje materijalne troškove, dakle i svoj čisti dohodak! Prilikom izračunavanja iznosa dijela dohotka koji je rezultat iznimnih pogodnosti (A) — nama je, naprotiv, potrebno normalne djelatnosti koje smo naveli direktno financirati iz ukupnog prihoda djelat nosti iskorišćivanja šuma, koja jedina u šumarstvu ostvaruje eksternu realizaciju! Prema tome, po toj metodici polazna stavka pri izračunavanju traženog odvajanja (A) bit će ČDpoi, tj. planski objektivni čisti dohodak djelatnosti iskorišćivanja šuma! Sto se tiče iznosa »dijela dohotka izdvojenog za sredstva rezervi« (R) — njega treba, razumljivo, uvrstiti kao odbitnu stavku i u formule II i III, ukoliko nije obuhvaćen u navedenim npr. 10% u ime redovnog godišnjeg odlijevanja u fondove: djelatnosti iskorišćivanja šuma putem CPi; djelatnosti biološke reprodukcije putem CPbr, djelatnosti redovnog otvaranja šuma stalnim šumskim prometnicama putem CPP. Na temelju svega što smo naveli, zaključili smo da bi za šumarstvo formula, u smislu navedene druge metode, glasila: |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 17 <-- 17 --> PDF |
A = ČDpoi — (,´TPR; + TPRbr + TPR,,/ + /PA; + PA,„ + PA,,/ + R) — DŠRS VI pri čemu svi znakovi su već naprijed objašnjeni. U našim objavljenim radovima koje smo naveli u literaturi obradili smo i daljnja detaljiziranja. Ovdje smo nastojali rješenja što više pojednostaviti. Treba ipak priznati da ni ovdje opisane kalkulacije nisu baš najjednostavnije. To pak nije prikladna značajka za primjenu u našoj šumarskoj praksi. Osobito kada se radi o tako delikatnom zahvatu, pri kojem radni kolektiv može biti zainteresiran suprotno od interesa društva. (16). Već dugo se radi na sastavljanju prijedloga jedinstvenog Zakona o odvajanju ekstradohodaka u smislu ustavnog propisa. Među ostalim, takva zadaća povjerena je i Ekonomskom institutu u Zagrebu. On je u svrhu produbljivanja te problematike organizirao i Savjetovanje u Opatiji 16. i 17. VI 1977. (vidi 16). Za pojedine oblasti, pa i šumarstvo, taj zakon trebao bi sadržati posebne glave. Zbog toga smo u materijalima Savjetovanja objavili svoj završeni rad o toj problematici (16) a odnosnim komisijama u SR Hrvatskoj predložili i odnosni amandman u obliku nacrta dijela tog zakona s obrazloženjem (17). ORGANIZACIJSKI PROBLEMI ŠUMARSTVA Već dugo, u vezi s propisima ZUR-a vode se žustre diskusije, koje se najjednostavnije mogu svesti na ove dileme: a) Osnovna organizacija udruženog rada (OOUR) nalazi se na razini šumsko gospodarskog područja a bavi se biološkom reprodukcijom i iskorišćivanjem šuma. Zbog teritorijalne dimenzije, šumarijske teritorije s njihovim centralama organizirane su kao pogoni, tj. »jedinice udruženog rada (JUR)«, koje se također bave biološkom reprodukcijom i iskorišćivanjem šuma. Biološk a reprodukcij a na razini šumskogospodarskog područja tvori obračunsku je di nie u, na razini šumarije obračunsko mjesto I, na šumskokulturnom radilištu obračunsko mjesto II. Analogno i iskorišćivanj e šum a tvori na razini šumskogospodarskog područja obračunsku jedinicu, na razini šumarije obračunsko mjesto I. na sječini obračunskomjesto II. b) Osnovne organizacije udruženog rada (OOUR) nalaze se na razini šumarija koje se bave biološkom reprodukcijom i iskorišćvanjem šuma. Te dvije djelatnosti u njima tvore obračunska mjesta I, a njihova radilišta obračunska mjesta II. Na čitavom šumskogospodarskom području organizirana je organizacija udruženog rada (OUR) sa dvije obračunsk e jedinic e za navedene djelatnosti. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 18 <-- 18 --> PDF |
c)Na razini šums ko gospodarskog područja nalaze se OOUR za biološku reprodukciju i OOUR za iskorišćivanje šuma. Šumarije se bave biološkom reprodukcijom i oblikuju obračunsk a mjest a I a odnosno šumskokulturna radilišta obračunska mjesta II. Iskorištavanje šuma ima šumske manipulacije koje oblikuju obračunska mjesta I a odnosna radilišta obračunska mjesta II. d) O O U Ri za biološku reprodukciju su na šumskog ogospodarskom području a to znači da ih tvore 1-3 šumarije koje se bave samo biološkom reprodukcijom. OOURi za iskorišćivanj e šuma su također na šumskogospodarskom području, a to znači da ih tvore 1—3 šumske manipulacije koje se bave samo iskorišćivanjem šuma. Ti OOURi mogu se dalje dijeliti, prema teritorijalnoj dimenziji na obračunska mjesta I i obračunska mjesta II. Ostale djelatnosti nismo ovdje navodili, jer su od mnogo manjeg značenja. Varijacije a) i b) nazivaju se obično »teritorijalnom organizacijom«, koje OOUR odnosno OOURi s obzirom na djelatnosti su mješovitog karaktera (uporedi 3). Varijacije c) i d) nazivaju se obično »funkcionalnom organizacijom«, koje OOURi s obzirom na djelatnost su čistog karaktera (uporedi 3). »Teritorijalnoj organizaciji« prigovara se da OOUR odnosno OOURi u njoj se bave dvjema osnovnim djelatnostima, što se kosi s definicijom ZUR-a, ako se uvaži službeno proklamirani popis djelatnosti šumarstva. Prigovora se nadalje da dohodovnim odnosima ne zaoštrava dovoljno odnose dviju spojenih ali antagonističkih djelatnosti: biološke reprodukcije i iskorišćivanja šuma. Da ublažava tempo specijalizacije radnika. I dr. S druge strane ističu se njezine odlike: da pogoduje trajnom zaposlenju i stvara nju stalnog kadra šumskih radnika; da ipak omogućuje dovoljnu specijalizaciju radnika; da omogućuje putem istog radnog kolektiva automatsko optimalno usklađivanje biološke reprodukcije i iskorišćivanja šuma, koje obje djelatnosti imaju suprotne ali i međusobno povezane interese (npr. iskorišćivanje šuma je najodlučnija karika i biološke reprodukcije); i dr — Pri tome varijanta a) financijski čini se najjednostavnija, ali radni kolektiv je rasut na širokom šumskogospodarskom području (popis »na papiru«); to doduše suzbija delegatski sistem samoupravljanja; dvije obračunske jedinice dovoljno ne zaoštravaju dohodovne odnose biološke reprodukcije i iskorišćivanja šuma; i dr. — Pri tome pak varijanta b) može opstajati samo, ako se OOURi zakonom o šumama (kao npr. u SRH) obvežu da na razini šumskogospodarskog područja, tj. OURa, osiguraju financijske biološke reprodukcije, a eventualno i redovna otvaranja šuma stalnim šumskim prometnicama; prema tome, definiciju OOURa treba tako promijeniti da bude vidljivo da je dozvoljeno prelijevati sredstva OOURa unutar šumskogospodarskog područja za navedene svrhe; odnosno potrebno je usvojiti da u navedene svrhe primljene dotacije od drugih OOURa budu tretirane kao redovni prihodi koji omogućuju trajnu financijsku pozitivnost i onog OOURa (šumarije) koji ima loše uvjete privređivanja (pretežno šumske 424 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 19 <-- 19 --> PDF |
sastojine premlade za sječu, pa stoga premalene i neredovite vlastite prihode /prinose/ a relativno visoke troškove vlastite biološke reprodukcije); i dr. »Funkcionalnoj organizaciji« prigovara se da previše zaoštrava suprotnosti biološke reprodukcije i iskorišćivanja šuma, ne pogodujući uspostavljanju automatskog optimalnog sklada između tih djelatnosti. Da traži dupliranje terenskih ispostava, tj. posebne za svaku djelatnost. Da vrlo otežava trajno zaposlenje radnika i stvaranje stalnog kadra šumskih radnika. Da otežava korištenje radnika (i službenika) koji poslužuju obje djelatnosti. 1 dr. S druge strane ističu se njezine odlike: zaoštravanje dohodovnih odnosa između navedenih dviju glavnih djelatnosti šumarstva; snažno stimuliranje specijalizacije šumskih radnika; i dr. — Pri tome varijanta c) financijski čini se vrlo jednostavna, ali i ovdje je radni kolektiv rasut na širokom šumskogospodarskom području (popis »na dva papira«), iako i tu to doduše suzbija delegatski sistem samoupravljanja; i dr. — Pri tome pak varijanta d) može također opstojati uz iste uvjete koje smo naprijed bili naveli za varijantu b); pored relativno brojnih šumarija i šumskih manipula cija ta varijanta traži još i više poslovnica OOUR-a na terenu; i dr. U svima varijantama (a do d) naveli smo privredno-računske jedinice (obračunske jedinice, obračunska mjesta I, obračunska mjesta II), koje predstavljaju — po našem mišljenju — optimum organizacije, ali barem za neko vrijeme, nisu obavezne. Najprikladnija organ iz acija treba faktično objektivno djelovati, putem dohodovnih odnosa, da se proces šumskog gospodarenja i u fazi biološke reprodukcije i u fazi iskorišćivanja šuma stimulativn o obavlj a najsvrsishodnije, a uz za to minimalne troškove, tj. optima lno. Prema našim dosadašnjim istraživanjima — od navedenih, zasad nam se čini najprikladnijom organizacija navedena pod a). Međutim, dobro se može, po našem mišljenju, poslovati i uz organizacijske varijante b, c, d — ali uz više subjektivnih naprezanja! S obzirom na sve veće zahtjeve koje postavlja mehanizacija , njezin remont i transport, osobito pri organizaciji navedenoj pod a) smatra se ispravnim tu pomoćnu djelatnost organizirati kao posebn u OOUR. Pri svima navedenim varijantama (a do d) uputno je i ostale pomoćne, sporedne i nešumarske djelatnosti, kada se obavljaju u znatnijim obujmima, organizirati ka o posebn e OOU Re. B) S obzirom na to, da se — iz razloga stimulativnosti — treba, kako je to objašnjeno u prva tri poglavlja ovog napisa, utvrditi »planske objektivne troškove« — nužno je što prije istražiti i objelodaniti zemaljske sisteme diferenciranih (s više »ulaza«, za razne uvjete) tehničkih normi barem za najvažnije radove u šumarstvu. Smatramo, da je to najbolje učiniti analogno kako smo to koordinirali da se učini u regionalno m sistemu diferenciranih tehničkih normi za sječu i izradu drva (21, 26). Osobito je važno da se tako postupi i za rado 425 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 20 <-- 20 --> PDF |
ve koji se odnose na ukupni šumski transport te za šumskokulturne radove (22). Pored toga treba također istražiti normative materijala za najvažnije radove u šumarstvu. I te normative treba izraditi u obliku njihova zemaljsko g diferenciranog sistema, koji se temelji na tehničkim mje renjima. C) Pošto se šumarstvo dohodovno i organizacijski sredi, a osobito učvrsti jednostavna biološka reprodukcija šuma, potrebno je prijeći, u smislu intencija Ustava i ZUR-a, na njegovu integraciju (sredstava i rada) s preradom drva (drvna industrija, industrija celuloze i papira, drvoprerađivačko zanatstvo) i s prometom odnosnih proizvoda. Konačni cilj jest da se ostvari produkcijska cjelina, koja će unaprijediti specijalizaciju, podjelu rada, kofinanciranje i usklađivanje investicija, studij proizvoda i tehnoloških procesa te prometa, izobrazbu kadrova, kao i putem te cjeline pridonijeti uspješnijoj društvenoj reprodukciji. (Uporedi pred 26 god. 1 i novo 27, 28). Zasad je integracija najintenzivnija u drvnoj industriji (nažalost još uvijek često pretežno formalna!) a najmanje intenzivna u šumarstvu! Pored navedenih organizacijskih problema, ima još i niz drugih. Ovdje smo se zadržali samo na onim najaktualnijim. Oni su u najužoj vezi s primjenom naših USTAVA i ZUR-a. A to znači — s daljnjim razvitkom našeg privredno-financijskog sistema u specifičnoj oblasti šumarstva te s unapređenjem socijalističkog samoupravljanja. LITERATURA 1. Kralji ć B.: »Ekonomski elementi proizvodnje socijalističkog šumarstva«, Školska knjiga, Zagreb, 1952, str. 1—802 + I—XXI + džep s 11 tabličnih priloga. 2. Kralji ć B.: »Ekonomika šumarstva Jugoslavije«, udžbenik skraćenog kolegija, objavljen u knjizi »Ekonomika Jugoslavije«, posebni dio, IV izdanje, u redakciji Sirotkovića J. i Stipetića V, Informator, Zagreb, 1975, str. 121—166. 3. Kralji ć B.: »Radne jedinice u šumsko-privrednoj organizaciji«, Šum. list 9/10, 1967, Zagreb, str 374—387. 4. Kralji ć B.: »Stimulativna unutrašnja raspodjela dohotka na radne jedinice u šumsko-privrednoj organizaciji«, Šum, list 11/12, 1967, Zagreb, str. 433—451. 5. Kralji ć B.: »Stimulativna raspodjela dohotka na obračunske jedinice i ličnih dohodaka na obračunska mjesta u šumsko-privrednoj organizaciji«, Nar. šumar 5/6, 1968, Sarajevo, str. 247—264. 6. Kralji ć B.: »Stimulativna raspodjela ličnih dohodaka na pojedine radnike u šumsko-privrednoj organizaciji«, Nar. šumar 8/9, 1969, Sarajevo, str. 409—420. 7. Kralji ć B.: »Pojednostavljena stimulativna raspodjela u šumsko-privrednoj organizaciji na temelju izjednačavanja uvjeta privređivanja«, Šum. list 11/12, 1975, Zagreb, str. 421—430. 8. Kralji ć B.: »Načela raspodjele u šumarstvu«, metodološka studija, Zavod za istraživanje u šumarstvu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, I i II izdanje, Zagreb, 1971, str. 1—173 + 1—IV. Ofset-tisak 426 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 21 <-- 21 --> PDF |
9. Kralji ć B.: »Financiranje biološke reprodukcije posječenog drva«, Šum. list 3/4, 1969, Zagreb, str. 114—125. 10. Kralji ć B.: »Najprikladniji sintetski pokazatelj vrijednosti drva na panju u svrhu bilanciranja uspjeha proizvodnje drva na panju«, Šum. list 7/8, 1969, Zagreb, str. 270—280. 11. Kralji ć B.: »Skica općeg uputstva za SR Hrvatsku o kalkulaciji »financijskog normativa« za jednostavnu biološku reprodukciju drva, proširenu biološku reprodukciju šuma i redovno otvaranje šuma šumskim prometnicama — s obrazloženjem«, Zajednica šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom Zagreb, Zagreb, 1978, str. 1—9. umnoženo ciklostilom. 12. Kralji ć B.: »Tehnika kalkulacije ´pomoću ekvivalentnih brojeva´ za biološku reprodukciju u šumarstvu — s primjerom i spiskom kalkulacionih koeficijenata «, Zajednica šumarstva, prerade drva i prometa drvnim proizvodima i papirom Zagreb, Zagreb, 1978, str. 1—7. Umnoženo ciklostilom. 13. Kralji ć B.: »Šumska renta i ustavne odredbe«, Šum. list 7/10, 1975, Zagreb, str. 244—254. 14. Kralji ć B.: »Odvajanje dijela dohotka koji ovisi o izuzetno povoljnim prirodnim, tržišnim i ostalim uvjetima — u šumarstvu«, Šum. list 10/12, 1976, str. 447—456. 15. Kralji ć B.: »Problematika šumskih renti s gledišta stimulativnih osobnih dohodaka i odredaba Ustava Jugoslavije«, na njemačkom jeziku održan referat 9. 06. 1976. u Varšavi i 24. 06. 1976. u Oslu, str. 1—7. 16. Kralji ć B.: »Odvajanje renti (ekstradohodaka) u šumarstvu«, Ekon. pregled, Savjetovanje ´Problemi rente kao dohodovne kategorije u socijalizmu´, 1/3, 1978, Zagreb, str. 397—406. 17. Kralji ć B.: »Prijedlog amandmana o ekstradohotku, odnosno šumskoj renti, u šumarstvu — s obrazloženjem«, Zajednica šumarstva, prerada drva i prometa drvnim proizvodima i papirom Zagreb, Zagreb, 1978, str. 1—11. Umnoženo ciklostilom. 18. Kralji ć B.: »Optimalna organizacija šumskog gospodarenja NR Hrvatske«, Šumsko gospodarstvo Šamarica, Zagreb, 1955, str. 1—39. Umnoženo mašinom za pisanje. 19. Kralji ć B.: »Optimalna organizacija optimalno velikih šumsko-privrednih organizacija u SR Hrvatskoj«, Rep. sekretarijat za privredu SRH, Zagreb, 1967, str. 1—48. Umnoženo ciklostilom. 20. Kralji ć B.: »Ekonomsko-organizacione karakteristike i problematika šumarstva Jugoslavije«, Zavod za istraživanje u šumarstvu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1972, str. 1—141 + I—IV. Ofset-tisak. 21. Kralji ć B.: »Znanstvena organizacija rada u šumarstvu«, Zagreb, 1965, str. 1—700. Umnoženo ciklostilom. 22. Kralji ć B.: »Posebna uputstva za tehničko normiranje nekih šumskokulturnih radova«, metodološka studija, Zavod za istraživanje u šumarstvu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, I i II izdanje, Zagreb, 1971, str. 1—61. Ofset-tisak. 23. Kralji ć B.: »Aktuelni ekonomsko-financijski i organizacijski problemi u reprodukciji šumarstva«, referat sa Savjetovanja o reprodukcijama u šumarstvu, održanog 1. i 2. 03. 1979. u Dubrovniku, str. 1—21. Objavljen kao treći prilog publikacije koju su izdali Opšte udruženje šumarstva i industrije za preradu drveta, celuloze i papira Jugoslavije, Savezni komitet za poljoprivredu, Savez inženjera i tehničara šumarstva i industrije za preradu drveta Jugoslavije — pod naslovom »Stanje i razvoj šumarstva Jugoslavije u funkciji podmirenja potreba u drvetu i ostalih koristi od šuma«, Beograd, 1979. ofset-tisak. 24. Nenadi ć Đ.: »Računanje vrijednosti šuma i šumska statika«, Naklada Hrvatskog šumarskog društva, Zagreb, 1922, str. 1—423. 427 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 22 <-- 22 --> PDF |
25. Republički sekretarijat za financije SRH: »Teze za izradu prijedloga za donošenje Zakona o ustanovljavanju i usmjeravanju dijela dohotka stečenog u izuzetno povoljnim uvjetima«, Zagreb, 1977, str. 1—2 VIII. Za internu upotrebu. Umnoženo mašinom za pisanje. 26. To mani ć S., Hi tree V., Von dr a V.: »Sistem određivanja radnog vremena sječe i izrade drva«, Zavod za istraživanje u šumarstvu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1978, str. 1—443. Ofset-tisak. 27. »Ustav SFRJ«, Službeni list SFRJ broj 9/1974. 28. »Ustav SRH«, Narodne novine broj 8/1974. 29. »Zakon o šumama SR Hrvatske«, Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, Zagreb, 1977. 30. »Zakon o udruženom radu«, Narodne novine, Zagreb, 1976. ZUSAMMENFASZUNG Aktuelle ökonomisch-finanzielle und organisatorische Probleme in der Reproduktion der Forstwirtschaft In der Einleitun g hat der Verfasser die Richtigkeit des Termins »biologische Holz-bzw. Waldproduktion« und die Unrichtigkeit des neuerdings in die Forstwirtschaft Jugoslawiens eingeführten Termins und Begriffs »Amortisation der Wälder« ausgelegt. Bearbeitet sind in dem erste n Kapitel: — die Bestimmung des »finanziellen Normativs für einfache biologische Holzreproduktion«, einschliesslich die jeweilige Technik der »Kalkulation mittels Kalkulationskoeffizienten«, — die Bestimmung des »finanziellen Normativs für erweiterte biologische Waldreproduktion« (eines bestimmten Teiles des Reproduktionspreises langfristiger biologischen Investitionen), — die Bestimmung des »finanziellen Normativs für erweiterte biologische derschliessung durch die ständigen Verkehrsadern« (eines bestimmten Teiles des Produktionspreises regelmässiger Walderschliessung durch die ständigen Transportanlagen). Diese Kalkulationen sollen separat für jedes Waldwirtschaftsgebiet erzielt werden, und zwar getrennt für die drei erwähnten Normative, nach der in Jugoslawien einzigartigen Methodologie. In dem zweite m Kapitel wird festgestellt, dass die Finanzierung der Waldnutzung keine erwähnenswerten Besonderheiten hat. In dem dritte n Kapitel werden zwei Methode der Abtrennung aller Extraeinkommen zusammen behandelt, die das Resultat der Produktion bei ausserordentlich günstiger natürlicher, marktmässiger und übriger Bedingungen in Bezug auf die Forstwirtschaft darstellen — im Sinne der Ansprüche der Ver fassungen und der Gesetze über assoziierte Arbeit die in Jugoslawien in Kraft sind. Damit wird auch die Hauptvoraussetzung für eine stimulative interne Verteilung der persönlichen Einkommen in der Forstwirtschaft erreicht. In dem vierte n Kapitel wird die Problematik der vier besprochenen Organisationsformen der Forstwirtschaft Jugoslawiens behandelt, wie auch die Lage der wirtschaftlichen Berechnungseinheiten, und besonders der in Jugoslawien gesetzlich vorgeschriebenen »Grundorganisationen der assoziierten Arbeit (OOUR)« in jeder erwähnten Organisationsform. |