DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 49     <-- 49 -->        PDF

PRELIMINARNA ISPITIVANJA BIOLOŠKE RAZGRADNJE FENOLA
I ACETONA MIKROFLOROM KOJA RASTE NA LIŠAJEVIMA


Dr IGNAC MUNJKO i RUŽICA MIKLIČAN, dipl. inž.
Laboratorij za kontrolu voda INA-OKI,
Zagreb


Prof. dr ZLATKO PAVLETIĆ i mr MARIJA TOMAC
Botanički zavod Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu,
Marulićev trg 9a


»


SAŽETAK. U ovom radu prikazani su rezultati istraživanja biološke
razgradnje fenola 15 vrsta lišajeva i njihove mikroflore.
Ta su istraživanja pokazala, da je u toj razgradnji bakterijska
mikroflora lišajeva vrlo aktivna (op)


UVOD


Kod bioloških metoda za procjenu zagađenosti zraka lišaji imaju izvjesne
prednosti, prvenstveno zbog svoje jednostavne građe, polaganog
rasta i sposobnosti da pasivno apsorbiraju iz zraka, vode i tla skoro sve
što dođe u kontakt s njihovim talusom. Premda su otporni na nepovoljne
prilike u pogledu prehrane i temperature, te na gubitak vode, većina lišaja
je jako osjetljiva na gomilanje fototoksičnih tvari. Te činjenice su poznate
lihenolozima već od prošlog stoljeća, ali kod nas ima vrlo malo
radova koji tretiraju spomenutu problematiku. Praktična podjela lišaja također
je dovedena u vezu sa zagađivačima zraka. Tako danas imamo Ros
e-ovu skal u za čije dobivanje su korišteni lišaji Is kore drveća li
skal u Gilbert a koja je bazirana na mahovinama i lišajima s različitih
supstrata (objavljeno 1970. god.). Također imamo nepotvrđenu Rydz
a n-ovu »teoriju žeđi« koja naglašuje da je otrovni plin u zraku glavni
faktor ugibanja lišaja, ali i vlaga je važan lokalni faktor (DOBBS, 1973).
Zbog toga FARROV upozorava na opreznost, naglašavajući mnoge varijable,
između ostalog i količinu otrovnog plina (sumporni dioksid, trioksid
i dr.), koja može utjecati na rast i preživljavanje lišaja. O nekim zagađivačima,
kao što su umjetna gnojiva, razni »sprejevi«, otrovi protiv korova,
teški metali, radioaktivne tvari, automobilski ispušni plinovi, ozon,
sumporovodik i dr., postoje slabo ili nikakvo znanje o efektima na floru
lišaja (DOBBS, 1973).


Međutim o biokemijskoj aktivnosti i kemijskom sastavu lišaja imamo
mnogo podataka. KLEIN i ZELLER (1930) određuju sadržaj holina kod


455