DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 36 <-- 36 --> PDF |
su razlike kod svih vrsta obzirom na različita staništa bile zhačajne. Evropski ariš npr. je postigao visinu od 245,4 cm u pokusu Lokve, a 494,3 cm pokusu Surduk. Sličan odnos je i kod zelene duglazije. Najmanja odstupanja su kod borova i smreke. U pogledu prsnog promjera razlike su znatno izrazitije kod nekih vrsta nego u pogledu totalne visine. Kod evropskog ariša npr. prosječni prsni promjer se kreće od 8,1 mm u pokusu Lokve do 47,1 mm u pokusu Surduk. Slično se ponaša i zelena duglazija samo što razlike nisu tako izražene. Najmanja odstupanja su kod obične smreke i crnog bora, a zatim bi došao običan bor pa američki borovac. Ovi podaci također ukazuju na veliku ekološku plastičnost smreka i borova. Provedena analiza varijance je pokazala da su utvrđene razlike bile visoke signifikantne u pogledu visinskog prirasta, totalne visine biljaka i prsnog promjera kod svih vrsta obzirom na stanišne uvjete i u svim pokusima obzirom na vrste drveća (nivo 1%). 4. PRETHODNI ZAKLJUČCI Na bazi rezultata o preživljenju biljaka i visinskom odnosno debljinskom rastu za proteklih pet godina mogu se izvesti slijedeće konstatacije: 1. Obična smreka, crni bor i američki borovac su imali visoki postotak preživljenja u sva četiri pokusa. Samo nešto slabiji rezultat zabilježen je je kod običnog bora. 2 Evropski ariš i zelena duglazija su imali u prosjeku nizak postotak preživljenja, a odstupanja obzirom na različite stanišne uvjete su značajna. 3. U pogledu intenziteta visinskog rasta u svim pokusima odnos među vrstama je u skladu s njihovim biološkim svojstvima. Vodeći su evropski ariš, američki borovac i običan bor, a zaostaju crni bor, zelena duglazija i obična smreka. 4. Obzirom na različite stanišne uvjete kod svih vrsta najbolji visinski rast registrirali smo u pokusu Surduk i Durgutovica, a slabiji u pokusu Slatki potok i Lokve. U prva dva slučaja se radi o bivšim šumskim tlima, a u druga dva o bivšoj poljoprivrednoj površini odnosno pašnjaku. 5. U pogledu debljinskog rasta odnosi među vrstama su približno indentični kao za totalnu visinu s tom razlikom što je umjesto američkog borovca među vodećim crni bor. 6. Da bi došli do odgovora na uvodno istaknuti cilj, koja od istraživanih vrsta najbolje odgovara za pojedine stanišne uvjete istraživanja se nastavljaju. LITERATURA 1. Dokuš, A., 1975: Izbor novih vrsta i provenijencija alohtonih četinjača, Izvještaj za razdoblje 1972. — 1975., Dokumentacija Instituta. 2. Jörgensen , S. J., 1967: The influence of Spacing on the Groth and Development of Conifers Plantatitions, International Review of Forestry Research, Vol. 2. 442 |