DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 27 <-- 27 --> PDF |
PRVI REZULTATI KOMPARATIVNOG POKUSA UZGAJANJA NEKIH DOMAĆIH I STRANIH VRSTA ČETINJAČA Mr STEVO ORLIĆ, dipl. inž. šum. Šumarski institut Jastrebarsko JASTREBARSKO SAŽETAK. U cilju pronalaženja dobrog izbora vrsta četinjača za podizanje kultura šumarski institut u Jastrebarskom započeo je 1969. godine s od odgovarajućim istraživanjima. Ovim istraživanjima odnosno pokusnim sadnjama obuhvaćene su tri domaće i tri strane vrste. Od domaćih su obični bor (Pinus silvestris L.), crni bor (Pinus nigra Arnold) i obična smreka (Picea abies Karsten), a od stranih sudetski ariš (Larix decidua Mili.), američki borovac (Pinus strobus L.) i zelena duglazija (Pseudotsuga laxifolia var. viridis Asch, et Gr.). Dva pokusna polja (Durgutovica i Surduk) nalaze se na bivšoj šumskoj površini, jedno (Slani potok) na bivšoj poljoprivrednoj površini, a jedno (Lokve) na pašnjaku — bujadari. Prvi rezultati pokazuju, da su prirasti na šumskim tlima veći od onih na poljoprivredno-pašnjačkim. (op) 1. UVOD I PROBLEMATIKAi Kulture četinjača u nas se osnivaju u različitim stanišnim uvjetima i s različitim vrstama drveća. S obzirom na to zadatak šumarskog stručnjaka koji radi plan pošumljavanja nije jednostavan. Za uspješnu proizvodnju on u startu mora ispuniti osnovni preduvjet, a taj je dobro izražen u načelu: Prava vrsta na pravo mjesto! To je moguće postići kad su poznati osnovni pokazatelji produktivne sposobnosti staništa i biološka odnosno ekološka svojstva vrsta koje stoje na raspolaganju. Prema tome, samo u kulturama u kojima je postignuta maksimalno moguća usaglašenost zahtjeva vrste u pogledu staništa može se očekivati potpun uspjeh. U iznesenom smislu u svijetu su provedena ili su u toku intenzivna istraživanja. U nekim zemljama, kao npr. u Australiji, Novom Zelandu, Republici Irskoj, Velikoj Britaniji i dr., došli su do zaključka da su neke strane vrste produktivnije od domaćih i ekonomski unosnije. Njihovo šumarstvo se danas gotovo u potpunosti bazira na introduciranim, alothtonim vrstama drveća. i Ova istraživanja financira SIZ — IV i Zajednica šumarstva prerade drva i prometa drvnim proizvodima, Zagreb |