DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Obzirom da Chirrhia acicola ranije nije utvrđena u našoj zemlji vršena su znatnija istraživanja u vezi s ovom gljivom u nas i proučeni podaci iz američke literature gdje je ona široko rasprostranjena i vrlo štetna na nekim vrstama borova. Na osnovu, na taj način, stečenih saznanja pristupilo se njenom suzbijanju. PROVEDBA SUZBIJANJA Navedena kultura alepskog bora u Crvenoj Luci, u kojoj je utvrđeno žarište S. acicola nalazi se u blagoj uvali uz samo more. Kultura je bila veoma gusta, onečišćenih donjih grana i s mnogo mediteranskih grmova u podstojnoj etaži. Visoka vlaga zraka u tako gustoj kulturi povoljno je utjecala na razvoj gljive i ona se agresivno razvijala uzrokujući masovno otpadanje iglica zbog čega s borova stabla trpila velike štete. Radovi koji su u navedenom žarištu prethodili suzbijanju S. acicola fungicidima izvršeni su 1976. i djelomično u proljeće 1977. godine. Najprije je izvršena intenzivna proreda kulture s tim da su posječena sva kržljava i jako oboljela stabla alepskog bora. Na preostalim stablima odsječene su suhe i polusuhe donje grane, kao i grane s velikim brojem zaraženih glica. Također je posječena većina grmova u podstojnoj etaži. Manji broj preostalih grmova formiran je u stabla na taj način što su im odsječene donje grane. Cijeli teren očišćen je od travnatog pokrova i otpalih iglica. Čitav materijal dobiven sječom borova i grmova te čišćenjem terena sakupljen je i spaljen na licu mjesta. Ovim radovima borovi su dobili dobru prozraku, a gljivi su smanjeni uvjeti za njen razvoj. Nakon završetka ovih radova borovi su temeljito prskani fungicidima. Fungicidi su aplicirani terestičkim motornim prskalicama. Ukupno je izvršeno osam prskanja, tj. četiri prskanja 1977., a četiri 1978. godine. Sva su prskanja izvršena početkom svibnja i sredinom lipnja, rujna i listopada. Za prva dva prskanja upotrebljena je bordoška juha u koncentraciji 1,5% uz dodatak Sandovita 0,2´%. Za ostalih šest prskanja upotrebljen je Cuprablau u koncentraciji 0,5% s dodatkom Sandovita 0,2%. USPJESI SUZBIJANJA I ZAKLJUČAK Prije provedenih mjera suzbijanja na donjim granama borova bilo je mnogo oboljelih iglica. Jedino su gornje polovice krošanja nosile zdrave iglice. Na mnogim izbojcima nalazilo se samo jedno godište kržljavih, oboljelih iglica. Na pojedinim izbojcima iglice su bile dužine samo 2 do 3 cm, a i ostale su bile znatno kraće od normalne dužine. Oboljele iglice su sadržavale plodišta.— acervula gljive i masovno su otpadale što je rezultiralo u sušenju donjih grana i slabom rastu borova. Da bi se dobila ocjena uspjeha suzbijanja vršena je stalna kontrola zdravstvenog stanja borova na licu mjesta. Osim toga 15 do 30 dana nakon drugo, trećeg, sedmog i osmog prskanja, te 6 mjeseci nakon četvrtog prskanja uzimani su uzorci iglica koji su pregledavani mikroskopski. 430 |