DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Tržišne cijene proizvoda iskorišćivanja šuma zapravo su tržišne cijene proizvoda čitavog procesa šumskog gospodarenja koji se sastoji od biolološke reprodukcije drva i iskorišćivanja tog drva (sječe, izrade i ukupnog šumskog transporta do tržišta). One se u našem privredno-financijskom sistemu oblikuju na temelju samoupravnog dogovaranja, odnosno spontano na tržištu, jer administrativno normiranje, odnosno plafoniranje, tih cijena postupno odumire, budući da u načelu ono nije imanentno sistemu socijalističkog samoupravljanja. Ni u uvjetima kapitalizma, a nekmoli u uvjetima socijalističkog samoupravljanja, cijene drva na glavnim ili pomoćnim šumskim skladištima, izrađenog kod panja, na panju — nisu se u prosjeku normirale već su se iskalkulirale tzv. normalnom (standardnom, planskom) kalkulacijom prema konkretnim uvjetima, polazeći od navedenih tržišnih cijena. Kada je biološka reprodukcija u šumarstvu ujedno zadužena i brigom redovnog otvaranja šuma stalnim šumskim prometnicama — bila organizacijski odvojena od iskorišćivanja šuma, bile su nužne tako iskalkulirane diferencirane planske objektivne šumske takse. Kada se pak želi (iz bilo kojeg razloga) osigurati financiranje čiste jednostavne biološke reprodukcije u šumarstvu, nužno je iskalkulirati ekonomski opravdane minimalne šumske takse koje osiguravaju financiranje čiste jednostavne biološke reprodukcije; to pak biva kada te minimalne planske objektivne šumske takse predstavljaju ujedno »financijske normative za jednostavnu biološku reprodukciju drva». (1, 9, 11). c) Kalkulacije navedene pod toč, a) i b) u pravilu treba obavljati za svako čitav o šumskogospodarsko područje — a ne za pojedinu šumariju ili neki drugi dio šumskogospodarskog područja. To stoga što se redovito jedino za čitavo šumskogospodarsko područje može opravdano uzeti da su u njemu svake godine podjednaki prihodi, odnosno troškovi — kod konstantne snage novca — pa da, prema tome, u prosjeku godišnji troškovi odgovaraju tj. uzrokuju godišnje prihode (godišnji sječni etat, tj. godišnji planski obujam sječa)! (1, 8, 9, 11). d) Naprijed navedene kalkulacije treba u Jugoslaviji obavljati na temelju jedinstven e metodologije. Kontrole njezine primjene po šumskogospodarskim područjima mogla bi obavljati šumarska služba sekretarijata nadležnog za šumarstvo, umjesto Služba društvenog knjigovodstva koja se u šumarske specifičnosti ne razumije (8, 9, 11). Na koncu dodajmo važno teorijsko upozorenje: Pri navedenim kalkulacijama smo godišnje troškov e koji se faktično odnose na godišnji tečajni drvn i priras t (proizvodno načelo) raspodijeliti na Sortimente godišnjeg sječno g etat a (plana obujma sječe, realizaciono načelo) koji je u našim uvjetima redovito manji od drvnog prirasta. Time smo se svjesno ogriješili o »načelo usporedivosti troškova i prihoda (efekta)« prema kojem se troškovi i prihodi (efekti) moraju odnositi na ist e proizvode . Tako smo postupili stoga, što u našim uvjetima zasad inače niko ne bi biološkoj reprodukciji drva platio »financijske normative...« za neposječeni dio tečajnog godišnjeg drvnog prirasta.. iako on predstavlja dugoročnu biološku investiciju u korist društva sadašnjosti i budućih generacija.. (1, 7, 11). |