DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 107 <-- 107 --> PDF |
Otprilike za jedan mjesec nakon ispuštanja bio je procenat ulovljivosti kod 7 do 10 tjedana starih jarebica bez obzira na način ispuštanja ustanovljen na 3,7% (u granicama 2,5% — 4,9%). Kod ispuštanja iz košara dostigao je 2,9% (u granicama od 0,7% — 4,1%), kod ispuštanja iz volijera podigao se na 4,5% (u granicama 2,5% do 6,5%). Kod 15 tjedana starih jarebica ispuštenih iz košara podigao se procenat ulovljivosti na 27,6% (u granicama 18,1 — 37,1%) a njihova tjelesna težina za 14 do 19 dana od ispuštanja do ulova porasla je u prosjeku za 33 grama (+5gdo80g). Prosječna udaljenost mjesta ulova od mjesta ispuštanja iznosila je 540 ± 126 m. Ponovljeni odstrel imao je utjecaj na povećanje raspršenosti sve do udaljenosti 856 m od mjesta ispuštanja. C h a 1 u p a. V.: Vliv presazovanf sazenic smrku (Picea abies L. (Karts.) a borovice (Pinus silvestris L.) na jejich vodni provoz a vyskovy prirust. (Utjecaj presađivanja sadnica smreke i bijelog bora na njihov vodni režim i visinski prirast), str. 19 — 40. Istraživani su poremećaji u vodnom režimu sadnica kod njihovog presađivanja i utvrđivanji načini, kako spriječiti pogoršavanje fiziološkog stanja sadnica kod presadnje i postići njihovo najviše primanje. Brzina gubitka vode ovisila je o fenološkom stanju sadnica, o temperaturi zraka i bila je bitno različita kod nadzemnih i podzemnih dijelova. Visinski prirast sadnica duže vrijeme izloženih na zraku bio je u prvoj i drugoj godini nakon sadnje znatno re duciran. Znatno povećanje primanja i veći visinski prirast imale su sadnice, čije je korijenje bilo tretirano Agricolom te sadnice s korijenjem stavljenim u vlažan treset ili u vlažnu poliuretansku pjenu. Primanje sadnica, čije je korijenje bilo zaštićeno od isušivanja bilo je visoko kako onih sadnica posađenih na početku vegetacionog perioda, tako i onih posađenih tokom ljetnih mjeseci. P o 1 e n o, Z.: Prognoza dalšiho ustupu jedle (Prognoza daljnjeg uzmaka jele), str. 41 — 52. Za ocjenu buduće mogućnosti zastupljenosti u šumskim sastojinama, bila je provedena analiza relativne zastupljenosti (u %) jele u pojedinim dobnim razredima. Utvrđene vrijednosti bile su izravnane i ekstrapolirane Gomperztovom funkcijom. Za rubno područje njezine proširenosti, gdje se pred 30 do 60 godina jela počela vrlo intenzivno pomlađivati, bila je upotrebljena prva derivacija Gompertzove funkcije. Uz pretpostavku nepromijenjenih uslova za daljnji razvoj iz analize proizlazi da jela iz naših sastojina nezadrživo nestaje i da je zato nesvrsishodno gurati ju u obnovne ciljeve u većoj zastupljenosti. Chroust , L.: Vuznam ekologickeho principu vychownych seči na prikladu borovych porostu (Značaj ekološkog principa uzgojnih sječa na primjeru bodovih sastojina), str. 53— 66. Uzgojne sječe osnovane su na principu selekcije i na ekološkom principu. Primjenjivanje principa selekcije za postignuće produkcionih ciljeva je općeni to je jednoznačno. Manje je jednoznačno primjenjivanje ekološkog principa, čiji je učinak zavisan o uslovima staništa, o strukturi sastojine i sastavu vrsta drveća. U uslovima suhih pijesaka, gdje su atmosferske padavine odlučujući faktor rasta, reagiraju borove sastojine i sastavu vrsta drveća. U uslovivima suhih pijesaka, gdje su atmosferske padavine odlučujući faktor rasta, reagiraju borovih sastojina na uzgojne sječe neznatno je a debljinski prirast se nakon prekidanja sklopa povećava tek nakon više godina. P r u d i č, Z.: Vpliv lipy na rust jasanu v lužnfch lesfch jižni Moravy (Utjecaj lipe na rast jasena u nizinskim šumama južne Moravske), str 67— 80. U 30-, 35- i 65-godišnjoj sastojini brijestove šume bio je izučavan utjecaj lipe na rast jasena (većinom Fraxinus angu stifolia Vahl.). Pokazalo se, da utjecaj lipe na debljinski i visinski prirast te prirast mase jasena mije bio nikako izrazit. Iz analiza sastojinskih zaliha se ustanovilo, da je kod osnivanja sastojina jasena s lipom, lipa bila unošena u previše velikoj mjeri na štetu produkcije jasena. Obzirom na biološko djelovanje lipe preporuča se njezina zastuplejnost kod obnove u broju od 400 do 500 sadica na 1 ha. Ledinsky. J.: Hnojenf borovice a smrku ve školkach (Gnojenje bora i smreke u rasadnicima), str. 81 —106. Svrha je bila dobivanje podataka o odnosima između prehrane i rasta bora i smreke kod uzgajanja u rasadnicima 513 |