DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 106 <-- 106 --> PDF |
ha a na dobrim bonitetima već od 10.000 na ha, mora biti uzgojni zahvat proveden najkasnije krajem prvog decenija razvoja sastojine. Ribal, M. Toufar, J., Bernašek, V.: Racionalnejši spusob ochrany lesnich pred poškozenim zver. (Racionalniji način zaštite šumskih kultura od oštećivavanja divljači), str. 129 — 143. Suradnjom Naučnoistraživačkog instituta za šumarstvo i lovstvo s koncernom Spolana bio je razvijen novi repelent za prskanje Nivus za zimsku zaštitu šumskih kultura od ogrizanja i brš ten ja divljači. To je suspenzioni oblik na bazi prirodne smole i talovog ulja. Razređuje se vodom, ali nakon sasušenja nije više u vodi topiv. Njegova odbojnost je bila iskušana protiv jelenske divljači, srna i zečeva, a izravnava se našem najefikasnijem repelentu Morsuvinu. Štiti sadnice kroz cijelo vrijeme mirovanja vegetacije tj. 6 — 7 mjeseci. Sadnicama, koje štiti, nije škodljiv. Červinkova, H., T em m lovä, B.: Poznatky o üöincich triazinovych pripravku v lesnich školkach (Saznanja o učincima triazinovih pripravaka u šumskim rasadnicima), str. 145 — 167. Rad skuplja saznanja s upotrebom trijazinovih herbicida (Gesatop-50) Gesaprim- 50, Gardoprim-80, Topogargard- 3623, Gesapa-50, Etazin-50) za selektivno uništavanje korova kod bora i smreke starijih od jedne godine, a s upotrebom Gasagarda — 50 za preemer gentnu aplikaciju kod sjetve bora. Praćeni su bili herbicidni učinci, utjecaj pripravaka na razvoj uzgajanih vrsta drva a u ograničenom opsegu residualni učinci triazina u tlu. Za ustanovljivanje residue dobro se pokazala metoda biotesta pomoću biljke Spirodela polyrhiza. Rezultati pokusa su pokazali, da je potreban oprez kod ponovne aplikacije istih pripravaka na istoj površini, naročito kod nepovoljnih uslovatla. Ma j er, V.: Rajonizace lesu v ČSR podle vyznamu j ej ich rekreačni funkce (Rajonizacija šuma u ČSR prema značenju njihove rekreacione funkcije), str. 169 — 189. S porastom urbanizacije i pogoršavanjem životne sredine u gradovima rastu i zahtjevi i potreba stanovništva za re kreacijom u šumi. Kako bi šumsko gospodarstvo moglo dobro ispuniti svoje velike zadatke u ovoj oblasti, nužno je šume vrednovati za ovu svrhu. Zato je bilo provedeno novčano vrednovanje prikladnosti šuma za prometno kretanje (dugotrajnu rekreaciju), te s obzirom na prigradsku rekreaciju (kratkotrajnu rekreaciju). Rekreacioni potencijal u cestovnom prometu ocijenjen je prema 12 (prirodnih) faktora. Kod njegovog ocjenjivanja u prigradskoj oblasti još je u zet u obzir broj gradskih stanovnika i udaljenosti, objekata na koje posjetioci zbog rekreacije odlaze. Podloga za izračunavanje rekreacionog potencijala je broj dana, koji provode godišnje gradski i vanjski stanovnici na rekracionom zemljištu države. Jedan dan boravka rekreanta zahtijeva 10 Kčs troškova, koji opterećuju šumsko gospodarstvo i 10 Kčs putnih troškova rekreanta. Rezultati rajonizacije šuma prema značenju njihove rekreacione funkcije su izraženi u Kčs i grafički predočeni po šumskim gospodarskim cjelinama (područjima) na kartama. Jindra , J.: Rozbor nekterych üseku činosti Vyskumneho ustavu lesniho hospodärstvi a mvislivosti za obdobi 1966 — 1975 (Analiza nekojih područja djelatnosti Naučnoistraživačkog instituta za šumarstva i lovstvo za period 1966 — 1975), str. 191 — 202. Analiza djelatnosti Instituta za period 1966 — 1975. odnosi se u cijelosti na 445 zaključnih obavijesti izrađenih u ovom periodu. Prema glavnim disciplinama su od cjelokupnog broja zastupljen ja u prvom redu zadaci iz šumarske tehnike (17,4), biologije šumskih vrsta drveća (16,0 i šumarske ekonomike (15,8). Prema karakteru razriješenih zadataka razne analize i studije zastupane su s 54%, nove ili usavršavane metode biološkog karaktera 23°/». Ukupno 47% razriješenih zadataka bilo je korišteno u praksi, 48% u daljnem istraživanju a 5% je ostalo neiskorišteno. Analiza je dopunjena pregledom o razvoju radnika Instituta i pregledom njegovih glavnih područja ostalih djelatnosti. Broj 51 — 1977 Bouchner, M., Temmlovä, B.: Stupen slovitelnosti umele odchovanych koroptvi (Stupanj ulovljivosti umjetno othranjenih jarebica), str. 7 — 18. |