DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 105 <-- 105 --> PDF |
F i š e r, Z. H a n u š, V.: Vyvoj stavu a opatreni ke zkvalitetnenf chovu srnči zvere v ČSR (Razvoj stanja i mjere za kvalitetniji uzgoj srneće divljači u ČSR), str. 32 — 48. Rad rješava sadanju problematiku uzgoja srneće divljači u ĆSR. Na osnovi analiza statističkih podataka o stanjima, odstrelima i prijavljenim gubit"-, a ustanovljen je nepovoljan utjecaj 5 Inog povećanja osnovnog stada na kva jt srnećih populacija. Ističe se nepovoljan utjecaj podcjenjenih podataka o stvarnim stanjima divljači i visini prirasta na sastavljanje planova uzgoja i odstrela srneće divljači. Uređenjem i kontrolom željenih stanja, odnosa spolova i zastupljenosti dobnih razreda bilo je u oba lovišta postignuto bitno poboljšanje usklađenosti stanja. Formulirani prijedlozi mjera za poboljšanje situacije u uzgoju srneće divljači. Lokvenc, T., Kriege 1, H., Temm1 o v ä, B.: Zävislost mezi morfologickou kvalitou sazenic a jejich rustem po vysadbe (Zavisnost između morfološke kvalitete sadnica i njihovim rastom nakon sadnje), str. 49 — 68. Rad se bavi rješavanjem pitanja, do koje mjere dolaze do izražaja morfološke oznake sadnica bora, smreke, ariša i duglazije u njihovom daljnjem rastu nakon sadnje u kontroliranim uslovima sredine. Pokazalo se, da su najvažnije morfološke oznake kvalitete sadnica visina nadzemnog dijela i njegova debljina. Kod većine istraživanih vrsta drva imaju optimalni rast nakon sadnje i minimalne gubitke veće sadnice i to u prosjeku 35 — 50 cm te debljine korijenovih vratova oko 10 cm. Kod svih vrsta drva pokazao se šok od presadnje, ali je njegova dužina bila različita i to kod bora, ariša i duglazije jednu godinu a kod smreke dvije godine. Jančarik, V., Temmlovä, B.: Moderni metody proti sypavce borove — Lophodermium pinastri (Schrad., Chev.) (Moderne metode protiv osipa borovih iglica), str. 69 — 93. Bile su izučavane tri metode aplikacije fungicidnih pripravaka za zaštitu bora protiv osipa borovih iglica: visokog obujma, niskog obujma i štedljiva. U nizu šumskih rasadnika bili su osnovani pokusi i fungicidi su bili aplicirani polovinom srpnja, koncem srpnja Jli početkom kolovoza i polovinom kolovoza. Na proljeće slijedeće godine su bili vrednovani rezultati tako da su dvogodišnje borove biljke izvađene, premjerene te vrednovan stupanj njihova napadnutosti osipom borovih iglica nrema razvrstavanju u četiri razreda (od 0 — zdrave do 3 — uništene). Za prskanja visokog obujma su preporučeni pripravci na bazi Dithane M-45, Poliram Combi, Dithane M-22 i Perozin 75 B. Za štedljiva prskanja moguće je preporučiti Dithane — M 45 s dodatkom adhezivnog močila Triton CS-7. Za aplikacije niskog obujma u obliku fungicidnih uljnih magli moguće je preporučiti pripravke Plantifog 16 M i Dithane M-45 u ulju, aplicirane u dozi 10—15 l/ha. Biološki učinak aplikacija niskog obujma je na razini prskanja visokog obujma. Mot ti, J., Prudič, Z.: Rust topolu v cekych chlumech (Rast topola na češkim brežuljcima), str. 95—114. U 10 šumskih oblasti čeških brežuljaka premjerene su topolove sadnje, većinom starosti oko 20 godina. Izučavan je bio rast topola u sastojinama, kod ozelenjavanja i rekultivacija. Kod posađene topole bio je utvrđen veći prosječni godišnji prirast nego kod smreke u 25 godina na I bonitetu. Produkcija topola zavisi o kultivaru, staništu i uzgojnoj brizi. Pokazalo se, da je akcija velikog zamaha sadnje topola u 50-tim godinama pored svih nedostataka izrazito označila na mnogim mjestima naše domovine stvaranje visokog zelenila u poljoprivrednim krajevima. Osnovni rezultati uključiv analize stabala kultivara topola su navedeni u trinaest tabela. Mraček , Z.: Zäpoj v kulturäch borovice (Pin´ s silvestris L-) zalozenych s ruznou počatečni houstou sazenic (Sklop u kulturama bijelog bora osnovanim s različitim početnom gustoćom sadnica), str. 115—127. Stvaranje sklopa krošanja u kulturama bijelog bora izravno je zavisno o početnom razmaku sadnica. Kod kvadratičnih razmaka dolazi do sklapanja brže nego kod primjene većih razmaka redova, kod njih sklapanja kasni razmjerno s proširivanjem udaljenosti među redovima. Rezultati istraživanja su pokazali, da u sastojinama bijelog bora osnovanima s većim brojem od 12.000 sadnica na 1 511 |