DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 104 <-- 104 --> PDF |
Br. 12. Šramek , O.: Ktere okolnosti rozhoduji o zdaru chemicke asanace pudy? (Koje okolnosti odlučuju o uspjehu kemijske asanacije tla?) O rezultatu kemijske asancije tla odlučuje pretežno čovjek i to izborom pogodnog sredstva, odgovarajućeg momenta i najboljeg postupka te kvalitete izvođenja ove mjere. Autor navodi osnove pravilne primjene svih u ČSSR primjenjenih sredstava za asanaciju tla i daje općenite upute koje treba respektirati kod asanacije tla. Uz članak je priložen pregled podataka o potrošnji, cijene i rokovi garancija pojedinih sredstava uz djelovanje pojedinih sredstava protiv glavnih štetnih faktora u tlu. Fencl , J.: Drcenä kura a jeji vyuziti (Usitnjena kora i njezino iskorištenje) Kompostiranje otpadaka kore kod mehaničkog koranja može se znatno pospješiti, ako se kora usitni odgovarajućim strojem. Ako se hoće unutar kraćeg vremena postići dobro primjenjivi supstrat od kore, ne može se to postići samo dodatkom umjetnih gnojiva i doziranjem potrebnih količina dušika. Do sada se pokazalo kao vrlo važno također daljnje dodavanje odgovorajuće tvari, kao na primjer treseta ili proizvoda postrojenja za čišćenie otpadnih voda itd. Hanuš , J.: Novć možnosti mechanizovaneho zalesnoväni (Nove mogućnosti mehaniziranog pošumljavanja) Članak izvješćuje o praktičnim iskustvima s korištenjem oruđa za čišćenje i njegu kod pošumljavanja pomoću adaptera, za vrtanje jama. Novi uređaj sastoji iz glave oruđa za slobodno rezanje na koju je mjesto lista pile stavljena bušilica za tlo. Postoje i dvije vrste bušilica — za sadnju sadnica sa slo bodnim korjenjem i sadnica u tubama (omotima). S ovim uređajem je moguće postići učinak od blizu 4.000 sadnica u radnoj smjeni uz poslugu od tri radnika. Stroj funkcionira kako na ravnom terenu tako i na nagibima. Novak, A.: Jaky vliv mä tvar koruny na velikost snehoveho polomu? (Kakav utjecaj ima oblik krošnje na veličinu snjegoloma?) Na školskom šumskom reviru Hurka Više šumarske škole Pisek, istraživan je u 1940. godini utjecaj oblika krošnje stabala na veličinu snjegoloma. Na os novi mjerenja i analiza 3116 stabala po kazalo se, da su kod borova, ariša i stro busa bile najotpornije paraboloidno for mirane, normalno razvijene i razmjerne krošnje s dužinskim i širinskim odno sima 1:1 do 2:1 sa slabim, okomito od debla odstojećim granama. Kod smre ka je bio jednako isti oblik krošnje: manje su izdržale krošnje oblika kugle s istim odnosom dužine i širine. Isto dobno s porastom dužine krošnje po rasla je i postotna pojava oštećenih sta bala. Najjače je trpio bor sve do 70°/o, kako u monokulturama tako i u mješovitim sastojinama. Nešto manje je zahvaćena smreka. Oštećenja borova bila su po najviše primarna, kod smreke naprotiv su protezala sekundarna oštećenja i šte te su se pojavljivale ponajviše grupi mice, mješovite vrste drva povećavale su otpornost sastojine. Bernard Hruška dipl. ing. šum. PRACE VVSKUMOĆHO ÜSTAVI LESN1 HO HOSPODARSTVi A MYSLIVOSTI JILOVIŠTĆ, STRNADY (Radovi naučnoistraživačkog instituta šu marstva i lovstva Jilovište, Strnady) Broj 50 — 1977 Mräz, K.: Vodni režim pud smrekovych porostu chlumni oblasti pri Želivce (Vodni režim tala smrekovih sastojina brežuljkastog područja Želivka), str. 7 — 31. Cilj istraživanja je izrada temelja za svrhovito gospodarenje sa šumama s usmjerenjem k poboljšanju njihovih vodnogospodarskih funkcija, ali također ograničavanje tmbitaka, koji nastaju kao posljedica klimatskih otklona time, što smreka na nepogodnim staništima odumire. Vodni režim se utvrđuje u eksperimentalnom poriječju (oko 110 ha) metodom sisajućih tlakova, mjerenih neprekidno za vrijeme cijele vegetacione periodu pomoću živinih tenziometara. Retencione (desorpcione, pF — krivulje) krivulje određuju se na pretlačnoj aparaturi. Bile su utvrđene velike razlike u vodnom režimu tla pod sastojinom i čistinom. Utvrđene količine vode, otekle u podzemne vode, slažu se dobro s oticanjem iz porječja, mjerenim na mjernom prepadu. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 105 <-- 105 --> PDF |
F i š e r, Z. H a n u š, V.: Vyvoj stavu a opatreni ke zkvalitetnenf chovu srnči zvere v ČSR (Razvoj stanja i mjere za kvalitetniji uzgoj srneće divljači u ČSR), str. 32 — 48. Rad rješava sadanju problematiku uzgoja srneće divljači u ĆSR. Na osnovi analiza statističkih podataka o stanjima, odstrelima i prijavljenim gubit"-, a ustanovljen je nepovoljan utjecaj 5 Inog povećanja osnovnog stada na kva jt srnećih populacija. Ističe se nepovoljan utjecaj podcjenjenih podataka o stvarnim stanjima divljači i visini prirasta na sastavljanje planova uzgoja i odstrela srneće divljači. Uređenjem i kontrolom željenih stanja, odnosa spolova i zastupljenosti dobnih razreda bilo je u oba lovišta postignuto bitno poboljšanje usklađenosti stanja. Formulirani prijedlozi mjera za poboljšanje situacije u uzgoju srneće divljači. Lokvenc, T., Kriege 1, H., Temm1 o v ä, B.: Zävislost mezi morfologickou kvalitou sazenic a jejich rustem po vysadbe (Zavisnost između morfološke kvalitete sadnica i njihovim rastom nakon sadnje), str. 49 — 68. Rad se bavi rješavanjem pitanja, do koje mjere dolaze do izražaja morfološke oznake sadnica bora, smreke, ariša i duglazije u njihovom daljnjem rastu nakon sadnje u kontroliranim uslovima sredine. Pokazalo se, da su najvažnije morfološke oznake kvalitete sadnica visina nadzemnog dijela i njegova debljina. Kod većine istraživanih vrsta drva imaju optimalni rast nakon sadnje i minimalne gubitke veće sadnice i to u prosjeku 35 — 50 cm te debljine korijenovih vratova oko 10 cm. Kod svih vrsta drva pokazao se šok od presadnje, ali je njegova dužina bila različita i to kod bora, ariša i duglazije jednu godinu a kod smreke dvije godine. Jančarik, V., Temmlovä, B.: Moderni metody proti sypavce borove — Lophodermium pinastri (Schrad., Chev.) (Moderne metode protiv osipa borovih iglica), str. 69 — 93. Bile su izučavane tri metode aplikacije fungicidnih pripravaka za zaštitu bora protiv osipa borovih iglica: visokog obujma, niskog obujma i štedljiva. U nizu šumskih rasadnika bili su osnovani pokusi i fungicidi su bili aplicirani polovinom srpnja, koncem srpnja Jli početkom kolovoza i polovinom kolovoza. Na proljeće slijedeće godine su bili vrednovani rezultati tako da su dvogodišnje borove biljke izvađene, premjerene te vrednovan stupanj njihova napadnutosti osipom borovih iglica nrema razvrstavanju u četiri razreda (od 0 — zdrave do 3 — uništene). Za prskanja visokog obujma su preporučeni pripravci na bazi Dithane M-45, Poliram Combi, Dithane M-22 i Perozin 75 B. Za štedljiva prskanja moguće je preporučiti Dithane — M 45 s dodatkom adhezivnog močila Triton CS-7. Za aplikacije niskog obujma u obliku fungicidnih uljnih magli moguće je preporučiti pripravke Plantifog 16 M i Dithane M-45 u ulju, aplicirane u dozi 10—15 l/ha. Biološki učinak aplikacija niskog obujma je na razini prskanja visokog obujma. Mot ti, J., Prudič, Z.: Rust topolu v cekych chlumech (Rast topola na češkim brežuljcima), str. 95—114. U 10 šumskih oblasti čeških brežuljaka premjerene su topolove sadnje, većinom starosti oko 20 godina. Izučavan je bio rast topola u sastojinama, kod ozelenjavanja i rekultivacija. Kod posađene topole bio je utvrđen veći prosječni godišnji prirast nego kod smreke u 25 godina na I bonitetu. Produkcija topola zavisi o kultivaru, staništu i uzgojnoj brizi. Pokazalo se, da je akcija velikog zamaha sadnje topola u 50-tim godinama pored svih nedostataka izrazito označila na mnogim mjestima naše domovine stvaranje visokog zelenila u poljoprivrednim krajevima. Osnovni rezultati uključiv analize stabala kultivara topola su navedeni u trinaest tabela. Mraček , Z.: Zäpoj v kulturäch borovice (Pin´ s silvestris L-) zalozenych s ruznou počatečni houstou sazenic (Sklop u kulturama bijelog bora osnovanim s različitim početnom gustoćom sadnica), str. 115—127. Stvaranje sklopa krošanja u kulturama bijelog bora izravno je zavisno o početnom razmaku sadnica. Kod kvadratičnih razmaka dolazi do sklapanja brže nego kod primjene većih razmaka redova, kod njih sklapanja kasni razmjerno s proširivanjem udaljenosti među redovima. Rezultati istraživanja su pokazali, da u sastojinama bijelog bora osnovanima s većim brojem od 12.000 sadnica na 1 511 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 106 <-- 106 --> PDF |
ha a na dobrim bonitetima već od 10.000 na ha, mora biti uzgojni zahvat proveden najkasnije krajem prvog decenija razvoja sastojine. Ribal, M. Toufar, J., Bernašek, V.: Racionalnejši spusob ochrany lesnich pred poškozenim zver. (Racionalniji način zaštite šumskih kultura od oštećivavanja divljači), str. 129 — 143. Suradnjom Naučnoistraživačkog instituta za šumarstvo i lovstvo s koncernom Spolana bio je razvijen novi repelent za prskanje Nivus za zimsku zaštitu šumskih kultura od ogrizanja i brš ten ja divljači. To je suspenzioni oblik na bazi prirodne smole i talovog ulja. Razređuje se vodom, ali nakon sasušenja nije više u vodi topiv. Njegova odbojnost je bila iskušana protiv jelenske divljači, srna i zečeva, a izravnava se našem najefikasnijem repelentu Morsuvinu. Štiti sadnice kroz cijelo vrijeme mirovanja vegetacije tj. 6 — 7 mjeseci. Sadnicama, koje štiti, nije škodljiv. Červinkova, H., T em m lovä, B.: Poznatky o üöincich triazinovych pripravku v lesnich školkach (Saznanja o učincima triazinovih pripravaka u šumskim rasadnicima), str. 145 — 167. Rad skuplja saznanja s upotrebom trijazinovih herbicida (Gesatop-50) Gesaprim- 50, Gardoprim-80, Topogargard- 3623, Gesapa-50, Etazin-50) za selektivno uništavanje korova kod bora i smreke starijih od jedne godine, a s upotrebom Gasagarda — 50 za preemer gentnu aplikaciju kod sjetve bora. Praćeni su bili herbicidni učinci, utjecaj pripravaka na razvoj uzgajanih vrsta drva a u ograničenom opsegu residualni učinci triazina u tlu. Za ustanovljivanje residue dobro se pokazala metoda biotesta pomoću biljke Spirodela polyrhiza. Rezultati pokusa su pokazali, da je potreban oprez kod ponovne aplikacije istih pripravaka na istoj površini, naročito kod nepovoljnih uslovatla. Ma j er, V.: Rajonizace lesu v ČSR podle vyznamu j ej ich rekreačni funkce (Rajonizacija šuma u ČSR prema značenju njihove rekreacione funkcije), str. 169 — 189. S porastom urbanizacije i pogoršavanjem životne sredine u gradovima rastu i zahtjevi i potreba stanovništva za re kreacijom u šumi. Kako bi šumsko gospodarstvo moglo dobro ispuniti svoje velike zadatke u ovoj oblasti, nužno je šume vrednovati za ovu svrhu. Zato je bilo provedeno novčano vrednovanje prikladnosti šuma za prometno kretanje (dugotrajnu rekreaciju), te s obzirom na prigradsku rekreaciju (kratkotrajnu rekreaciju). Rekreacioni potencijal u cestovnom prometu ocijenjen je prema 12 (prirodnih) faktora. Kod njegovog ocjenjivanja u prigradskoj oblasti još je u zet u obzir broj gradskih stanovnika i udaljenosti, objekata na koje posjetioci zbog rekreacije odlaze. Podloga za izračunavanje rekreacionog potencijala je broj dana, koji provode godišnje gradski i vanjski stanovnici na rekracionom zemljištu države. Jedan dan boravka rekreanta zahtijeva 10 Kčs troškova, koji opterećuju šumsko gospodarstvo i 10 Kčs putnih troškova rekreanta. Rezultati rajonizacije šuma prema značenju njihove rekreacione funkcije su izraženi u Kčs i grafički predočeni po šumskim gospodarskim cjelinama (područjima) na kartama. Jindra , J.: Rozbor nekterych üseku činosti Vyskumneho ustavu lesniho hospodärstvi a mvislivosti za obdobi 1966 — 1975 (Analiza nekojih područja djelatnosti Naučnoistraživačkog instituta za šumarstva i lovstvo za period 1966 — 1975), str. 191 — 202. Analiza djelatnosti Instituta za period 1966 — 1975. odnosi se u cijelosti na 445 zaključnih obavijesti izrađenih u ovom periodu. Prema glavnim disciplinama su od cjelokupnog broja zastupljen ja u prvom redu zadaci iz šumarske tehnike (17,4), biologije šumskih vrsta drveća (16,0 i šumarske ekonomike (15,8). Prema karakteru razriješenih zadataka razne analize i studije zastupane su s 54%, nove ili usavršavane metode biološkog karaktera 23°/». Ukupno 47% razriješenih zadataka bilo je korišteno u praksi, 48% u daljnem istraživanju a 5% je ostalo neiskorišteno. Analiza je dopunjena pregledom o razvoju radnika Instituta i pregledom njegovih glavnih područja ostalih djelatnosti. Broj 51 — 1977 Bouchner, M., Temmlovä, B.: Stupen slovitelnosti umele odchovanych koroptvi (Stupanj ulovljivosti umjetno othranjenih jarebica), str. 7 — 18. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 107 <-- 107 --> PDF |
Otprilike za jedan mjesec nakon ispuštanja bio je procenat ulovljivosti kod 7 do 10 tjedana starih jarebica bez obzira na način ispuštanja ustanovljen na 3,7% (u granicama 2,5% — 4,9%). Kod ispuštanja iz košara dostigao je 2,9% (u granicama od 0,7% — 4,1%), kod ispuštanja iz volijera podigao se na 4,5% (u granicama 2,5% do 6,5%). Kod 15 tjedana starih jarebica ispuštenih iz košara podigao se procenat ulovljivosti na 27,6% (u granicama 18,1 — 37,1%) a njihova tjelesna težina za 14 do 19 dana od ispuštanja do ulova porasla je u prosjeku za 33 grama (+5gdo80g). Prosječna udaljenost mjesta ulova od mjesta ispuštanja iznosila je 540 ± 126 m. Ponovljeni odstrel imao je utjecaj na povećanje raspršenosti sve do udaljenosti 856 m od mjesta ispuštanja. C h a 1 u p a. V.: Vliv presazovanf sazenic smrku (Picea abies L. (Karts.) a borovice (Pinus silvestris L.) na jejich vodni provoz a vyskovy prirust. (Utjecaj presađivanja sadnica smreke i bijelog bora na njihov vodni režim i visinski prirast), str. 19 — 40. Istraživani su poremećaji u vodnom režimu sadnica kod njihovog presađivanja i utvrđivanji načini, kako spriječiti pogoršavanje fiziološkog stanja sadnica kod presadnje i postići njihovo najviše primanje. Brzina gubitka vode ovisila je o fenološkom stanju sadnica, o temperaturi zraka i bila je bitno različita kod nadzemnih i podzemnih dijelova. Visinski prirast sadnica duže vrijeme izloženih na zraku bio je u prvoj i drugoj godini nakon sadnje znatno re duciran. Znatno povećanje primanja i veći visinski prirast imale su sadnice, čije je korijenje bilo tretirano Agricolom te sadnice s korijenjem stavljenim u vlažan treset ili u vlažnu poliuretansku pjenu. Primanje sadnica, čije je korijenje bilo zaštićeno od isušivanja bilo je visoko kako onih sadnica posađenih na početku vegetacionog perioda, tako i onih posađenih tokom ljetnih mjeseci. P o 1 e n o, Z.: Prognoza dalšiho ustupu jedle (Prognoza daljnjeg uzmaka jele), str. 41 — 52. Za ocjenu buduće mogućnosti zastupljenosti u šumskim sastojinama, bila je provedena analiza relativne zastupljenosti (u %) jele u pojedinim dobnim razredima. Utvrđene vrijednosti bile su izravnane i ekstrapolirane Gomperztovom funkcijom. Za rubno područje njezine proširenosti, gdje se pred 30 do 60 godina jela počela vrlo intenzivno pomlađivati, bila je upotrebljena prva derivacija Gompertzove funkcije. Uz pretpostavku nepromijenjenih uslova za daljnji razvoj iz analize proizlazi da jela iz naših sastojina nezadrživo nestaje i da je zato nesvrsishodno gurati ju u obnovne ciljeve u većoj zastupljenosti. Chroust , L.: Vuznam ekologickeho principu vychownych seči na prikladu borovych porostu (Značaj ekološkog principa uzgojnih sječa na primjeru bodovih sastojina), str. 53— 66. Uzgojne sječe osnovane su na principu selekcije i na ekološkom principu. Primjenjivanje principa selekcije za postignuće produkcionih ciljeva je općeni to je jednoznačno. Manje je jednoznačno primjenjivanje ekološkog principa, čiji je učinak zavisan o uslovima staništa, o strukturi sastojine i sastavu vrsta drveća. U uslovima suhih pijesaka, gdje su atmosferske padavine odlučujući faktor rasta, reagiraju borove sastojine i sastavu vrsta drveća. U uslovivima suhih pijesaka, gdje su atmosferske padavine odlučujući faktor rasta, reagiraju borovih sastojina na uzgojne sječe neznatno je a debljinski prirast se nakon prekidanja sklopa povećava tek nakon više godina. P r u d i č, Z.: Vpliv lipy na rust jasanu v lužnfch lesfch jižni Moravy (Utjecaj lipe na rast jasena u nizinskim šumama južne Moravske), str 67— 80. U 30-, 35- i 65-godišnjoj sastojini brijestove šume bio je izučavan utjecaj lipe na rast jasena (većinom Fraxinus angu stifolia Vahl.). Pokazalo se, da utjecaj lipe na debljinski i visinski prirast te prirast mase jasena mije bio nikako izrazit. Iz analiza sastojinskih zaliha se ustanovilo, da je kod osnivanja sastojina jasena s lipom, lipa bila unošena u previše velikoj mjeri na štetu produkcije jasena. Obzirom na biološko djelovanje lipe preporuča se njezina zastuplejnost kod obnove u broju od 400 do 500 sadica na 1 ha. Ledinsky. J.: Hnojenf borovice a smrku ve školkach (Gnojenje bora i smreke u rasadnicima), str. 81 —106. Svrha je bila dobivanje podataka o odnosima između prehrane i rasta bora i smreke kod uzgajanja u rasadnicima 513 |