DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 104 <-- 104 --> PDF |
Br. 12. Šramek , O.: Ktere okolnosti rozhoduji o zdaru chemicke asanace pudy? (Koje okolnosti odlučuju o uspjehu kemijske asanacije tla?) O rezultatu kemijske asancije tla odlučuje pretežno čovjek i to izborom pogodnog sredstva, odgovarajućeg momenta i najboljeg postupka te kvalitete izvođenja ove mjere. Autor navodi osnove pravilne primjene svih u ČSSR primjenjenih sredstava za asanaciju tla i daje općenite upute koje treba respektirati kod asanacije tla. Uz članak je priložen pregled podataka o potrošnji, cijene i rokovi garancija pojedinih sredstava uz djelovanje pojedinih sredstava protiv glavnih štetnih faktora u tlu. Fencl , J.: Drcenä kura a jeji vyuziti (Usitnjena kora i njezino iskorištenje) Kompostiranje otpadaka kore kod mehaničkog koranja može se znatno pospješiti, ako se kora usitni odgovarajućim strojem. Ako se hoće unutar kraćeg vremena postići dobro primjenjivi supstrat od kore, ne može se to postići samo dodatkom umjetnih gnojiva i doziranjem potrebnih količina dušika. Do sada se pokazalo kao vrlo važno također daljnje dodavanje odgovorajuće tvari, kao na primjer treseta ili proizvoda postrojenja za čišćenie otpadnih voda itd. Hanuš , J.: Novć možnosti mechanizovaneho zalesnoväni (Nove mogućnosti mehaniziranog pošumljavanja) Članak izvješćuje o praktičnim iskustvima s korištenjem oruđa za čišćenje i njegu kod pošumljavanja pomoću adaptera, za vrtanje jama. Novi uređaj sastoji iz glave oruđa za slobodno rezanje na koju je mjesto lista pile stavljena bušilica za tlo. Postoje i dvije vrste bušilica — za sadnju sadnica sa slo bodnim korjenjem i sadnica u tubama (omotima). S ovim uređajem je moguće postići učinak od blizu 4.000 sadnica u radnoj smjeni uz poslugu od tri radnika. Stroj funkcionira kako na ravnom terenu tako i na nagibima. Novak, A.: Jaky vliv mä tvar koruny na velikost snehoveho polomu? (Kakav utjecaj ima oblik krošnje na veličinu snjegoloma?) Na školskom šumskom reviru Hurka Više šumarske škole Pisek, istraživan je u 1940. godini utjecaj oblika krošnje stabala na veličinu snjegoloma. Na os novi mjerenja i analiza 3116 stabala po kazalo se, da su kod borova, ariša i stro busa bile najotpornije paraboloidno for mirane, normalno razvijene i razmjerne krošnje s dužinskim i širinskim odno sima 1:1 do 2:1 sa slabim, okomito od debla odstojećim granama. Kod smre ka je bio jednako isti oblik krošnje: manje su izdržale krošnje oblika kugle s istim odnosom dužine i širine. Isto dobno s porastom dužine krošnje po rasla je i postotna pojava oštećenih sta bala. Najjače je trpio bor sve do 70°/o, kako u monokulturama tako i u mješovitim sastojinama. Nešto manje je zahvaćena smreka. Oštećenja borova bila su po najviše primarna, kod smreke naprotiv su protezala sekundarna oštećenja i šte te su se pojavljivale ponajviše grupi mice, mješovite vrste drva povećavale su otpornost sastojine. Bernard Hruška dipl. ing. šum. PRACE VVSKUMOĆHO ÜSTAVI LESN1 HO HOSPODARSTVi A MYSLIVOSTI JILOVIŠTĆ, STRNADY (Radovi naučnoistraživačkog instituta šu marstva i lovstva Jilovište, Strnady) Broj 50 — 1977 Mräz, K.: Vodni režim pud smrekovych porostu chlumni oblasti pri Želivce (Vodni režim tala smrekovih sastojina brežuljkastog područja Želivka), str. 7 — 31. Cilj istraživanja je izrada temelja za svrhovito gospodarenje sa šumama s usmjerenjem k poboljšanju njihovih vodnogospodarskih funkcija, ali također ograničavanje tmbitaka, koji nastaju kao posljedica klimatskih otklona time, što smreka na nepogodnim staništima odumire. Vodni režim se utvrđuje u eksperimentalnom poriječju (oko 110 ha) metodom sisajućih tlakova, mjerenih neprekidno za vrijeme cijele vegetacione periodu pomoću živinih tenziometara. Retencione (desorpcione, pF — krivulje) krivulje određuju se na pretlačnoj aparaturi. Bile su utvrđene velike razlike u vodnom režimu tla pod sastojinom i čistinom. Utvrđene količine vode, otekle u podzemne vode, slažu se dobro s oticanjem iz porječja, mjerenim na mjernom prepadu. |