DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1979 str. 100     <-- 100 -->        PDF

renju supstrata, koji služi kao izvor biogenih
elemenata u procesu humifikacije.
U zaključku navodi, da će šume i drvo
u doba naučnotehničke revolucije i traženja
daljnjih izvora energije i sirovina
te opasnosti pogoršanja životne sredine,
biti jedan od glavnih izvora interesa osnovnog
i primjenjenog istraživanja.


Br. 9.


Novotny , M.: Automatizovane systemy
rizeni v lesnim hospodärstvi (Automatizirani
sistemi upravljanja u šumskom
gospodarstvu).


U članku se pretresaju nekoja pitanja
koja se odnose na izgradnju automatiziranog
sistema upravljanja pogona državnih
šuma (ASUP). S obzirom na visoke
nabavne troškove računske tehnike
naglašena je nužnost njezinog iskorištenja
izravno u procesu upravljanja
a ne samo kao pomoćno oruđe. Ukratko
se karakteriziraju funkcije koje treba
da taka ASUP — sistem upravljanja
u šumskom gospodarstvu ispunjava, dalje
razlike između dosadanje i predložene
primjene računskih uređaja, kao i
radne i psihološke probleme koje treba
očekivati uvođenjem ASUP-a u pogonsku
praksu.


Lok vene, T.: Podklady pro vyber
obalenych säzenic k zalesnoväni (Osnove
za izbor sadnica u tubama za pošumljavanje).


Kod uvođenja sadnica u tubama (omotima)
kod pošumljavanja treba imati na
umu da je odlučujući kriterij za ocjenjivanje
tehnologije i izbor tipa tube
(omota) za uzgoj sadnica rast sadnica
nakon sadnje, vrednovan u zavisnosti o
ekonomskim pokazateljima cijelog procesa
(uzgajanje i pošumljivanje). Za pošumljavanje
je optimalan takav sadni
materijal u tubama jer nema šoka od
presađivanje, a koji nakon sadnje intenzivno
prirašćuje, otporan je prema izmjenjenim
uslovima sredine, te ga je moguće
saditi tokom cijele godine i si., ali ujedno
je i jamstvo, da će iz njega biti
uzgojena kvalitetna sastojina. Autor razrađuje
ovu problematiku u poglavljima:
Omoti (tube) koji nedozvoljavaju prorašćivanje
korjenja, — Omoti koji ne ograničavaju
prorašćivanje korjenja, — Utjecaj
vrste zemlje u omotu, — Utjecaj
veličine omota, — Principi za izbor omota
i sadnica u omotima.


Perina , V.: K otäsce velikosti holoseči
v horoskych polochäch (X pitanju
veličine čistih sječa u brdskirii položajima).


Kod izbora dimenzija površina čiste
sječe u brdskim položajima je nužno da
se ocijeni njihov utjecaj na okolinu s
gledišta traženih zaštitnih funkcija šume
i s gledišta sigurnosti planiranog
sastava kultura po vrstama drva. U prilogu
se analiziraju utjecaji dimenzija
površina čistih sječa na mikroklimu,
gospodarenje u vezi sa sniježnim pokrovom
i erozijom zemljišta. Dalje su navedeni
rezultati mjerena rasta smreka
i bukava na različitim širinama sječina.
U zaključku su preporučene predhodne
optimalne širine i dužine površina čistih
sječa u brdskim položajima s gledišta
vodnog gospodarstva, sprečavanja
erozije i proizvodnje drveta.


K u d e 1 a, M.: Chemicke vychovne zäsahy
v jehlicnatych porostech a potkorni
hmyz (Kemijski uzgojni zahvati u sastojinama
četinjača i potkornjaci.)


U petnaestogodišnjim sastojinama
smreke i bora istraživana je pojava potkornjaka
na oborenim i stojećim stablima,
koja su bila usmrćena injekcijama
Reglone. Rezultati su pokazali da
su oborena stabla bila povoljnija za razvoj
primarnih vrsti štetnika i naročito
u smrekovim sastojinama prije svega
Pityogenes chalographus L., u borovim
sastojinama Myelophilus piniperda L.
Kemijski usmrćena stabla bila su napadnuta
vrstom Pissodes piniphilus
Host., a u dijelovima ispod mjesta aplikacije
injekciiama Relone običnim štetnikom
Trypodendron Iineatum 0.1 i prije
svega s Hylurgops palliatus Gill.


Skoupy , J.: Pestovani semenačku na
substrätech s kurom (Uzgajanje biljaka
na supstratima s korom).


Brza intenzifikacija rasadničarske proizvodnje
do znatne mjere uslovljena je
dovoljnom zalihom pogodnih materijala
za supstrate. Stoga su osnovani pokusi
korištenjem smrekove kore kompostirane
dvije godine, duhanska prašina kompostirana
jednu godinu, grabijevina igličja
poluraspadnuta i treset. U substratima
je upotrebljena kora s duhanskom
prašinom 1:1, 2:1 i 3:1, zatim kora
s grabljevinom igličja u istim odnosima
i onda kora s tresetom u istim odnosima
(u svemu 9 kombinacija). U zaključku
se navodi, da je kompostiranu koru