DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 91 <-- 91 --> PDF |
su tri grupe: uređivanje šuma i lovstvo, konzervacija tla i vode, planiranje uređenja prostora u vezi zaštite čovjekove okoline. U prvoj i drugoj grupi bilo je po pet učesnika, a u trećoj bilo ih je sedam. Tijekom zajedničkog rada prvog tjedna u Washingtonu D. C. najzanimljivije bilo je učestvovanje na Međunarodnoj konfereciji o nestajanju i krčenju tropskih šuma, posebno u nerazvijenim zemljama. Problem je tretiran sa aspekta svjetskog šumarstva te je uglavnom rečeno ovo. Na Svijetu ima oko 4.400 miliona ha šuma. Grubo uzevši, 23% od te površine otpada na Latinsku Ameriku, 20% na Sovjetski Savez, 19% na Afriku, 15% na Aziju, 14% na Sjevernu Ameriku, 6°/o na Evropu i 3% na Oceaniju. Samo mali dio šuma u zemljama u razvoju je produktivan. Sveukupna drvna zaliha na panju svjetskih šuma procjenjuje se na oko 300.000 miliona kubičnih metara. Od tega je oko 135.000 miliona crnogoričnih vrsta drveća a ostatak su listače. Godišnja sječa u šumama Svijeta iznosila je 1970. godine oko 2.500 miliona kubičnih metara. Oko polovica od te količine odnosila se na drvo za industrijsku preradu dok je druga polovica služila kao ogrjevno drvo. Organizacija FAO ocjenjuje da će Svijet u 1995. godini trebati oko 75°/o više drva nego u 1976. godini. Ista organizacija je procjenila da će Svijet u 1995. godini trebati 2.300 miliona kubičnih metara drva za industrijsku preradu i oko 1.700 miliona kubičnih metara ogrjevnog drva, što ukupno iznosi 4.000 miliona kubičnih metara. U nekim regijama Svijeta osjetit će se (a već se i danas u nekim slučajevima osjeća) ozbiljni lokalni manjak na drvu. U Zapadnoj Evropi i Japanu nedostajat će drva za industrijsku preradu dok će u nekim zemljama Afrike i Azije prirodne šume moći podmiriti samo jednu trećinu potreba za ogrjevnim drvom. Imajući pred očima povećane potrebe za drvom, jasno je, da velike rezerve prirodnih šuma u Kanadi i Sovjetskom Savezu nisu neograničene. Bogate i prostrane tropske šume u Jugoistočnoj Aziji, zapadnoj Africi i Latinskoj Americi mogu postati veliki opskrbljivači drva, ali zato je potrebno primjeniti prikladni sistem uređivanja tropskih šuma i naći tržište za veliki diapazon tropskih vrsta. Prema tome nužno je učiniti daljnji razvoj tehnologije u tim regijama kako bi sadašnje nekomercijalne vrste drveća postale na tržištu tražene. Umjetno podignute šume ili takozvane »Man-made forests« još uvijek nisu došle dovoljno do izražaja s obzirom na povećane potrebe za drvom u Africi, Latinskoj Americi i Pacifičkoj regiji. Ipak ima u Svijetu u tom pravcu ohrabrujućih primjera. U Novoj Zelandiji gotovo sve domaće potrebe kao i izvoz drva podmiruju se iz plantaža. Jedna trećina potrošnje drva u Brazilu i Australiji podmiruje se iz plantaža; sličan je slučaj ü Čileu. Klimatski uvjeti u tropskim regijama Svijeta omogućuju ostvarivanje velikih prirasta vrsta drveća brzog rasta tako da se u tim regijama mogu postići 5 do 10 puta veći prinosi nego u šumama umjerenih klimata. Trend potrošnje drva za industrijsku preradu je spektakularan naročito šio se liče proizvodnje raznih vrsta ploča, kartona, papira itd. 357 |