DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 74     <-- 74 -->        PDF

Svaki klon odnosno svaka biljka treba imati svoj broj. U tom smislu
vođena je evidencija i obilježavanje prilikom izbora majčinskih stabala,
vegetativnog razmnožavanja i sadnje biljaka u plantaži.


Takva evidencija, koja u svakom času omogućuje identifikaciju svake
biljke neophodna je, budući da podizanjem plantaže još uvijek nije završena
selekcija klonova. Praćenjem količina uroda po pojedinom klonu mogu
se pojedini klonovi slabijeg uroda sjemenom ukloniti iz plantaže i zamjeniti
ih biljkama nekog drugog klona, koji pokazuje bolja svojstva u
tom pogledu.


Osim toga obilježavanje biljaka pokazuje svoju svrsishodnost zbog lakšeg
praćenja individualne i klonske fruktifikacije kao i zbog potreba zamjene
uginulih biljaka zbog bolesti, napada insekata ili uslijed oštećenja.
Položaj svake biljke — ramete na plantaži i mogućnost njezine identifikacije
olakšan je i određen nacrtom, koji donosimo u prilogu 3.


UZGOJ I NJEGA


Prigodom obrađivanja tla između lipinih biljaka u prvoj (1973) i drugoj
(1974) godini obavljeno je i okapanje oko biljaka. To je očinjeno sa
svrhom, da se odstrani korov te da se tlo razrahli u gornjim slojevima
zemljišta.


Na lišću lipe mogu se razviti parazitske gljive iz porodice Sphaeriaceae
(Gnomonia tilia Kleb, s konidijskim stadijem Gloesporium tiliae Oud.).
Bolest se očituje u pjegavosti lišća, koja je u početku smeđa a kasnije
ljubičasta ili mrka. Da bi se spriječila defolijacija, obavljeno je prskanje
zinabom 0,25% ili ditanom 2°/o. Isto tako u slučaju pojave drugih oboljenja
ili napada štetnika treba poduzeti hitne i djelotvorne zaštitne mjere.


OBLIKOVANJE KROŠNJE


Oblikovanjem krošnje započeli smo u proljeće 1973. godine To se oblikovanje
(obrezivanje) obavljalo svakog proljeća (do 1979. g.) u prvoj polovici
mjeseca ožujka, odmah nakon kopnjenja snijega, prije nego što su
pupovi na stablima lipa počeli tjerati tj. prije nego što počinju kolati sokovi.
Kod toga smo naročitu pažnju obraćali na vađenje dugih izboja, tzv.
vodenjaka — mlažnjaka koji se lako prepoznaju po tome što rastu okomito
u visinu. Također smo izvršili skraćivanje izbojaka gdje su bili zastupljeni
većinom lisni pupovi. Na slici 1 prikazana je klonska sjemenska
plantaža lipe na području Šumarije Otok. Nakon obrezivanja tijekom šest
godina, krošnje su već lijepo razvijene, a konačni će se rezultat pokazati
nakon 8 — 10 godina, kada ćemo dobiti biljku visine 6 — 8 m, s velikom,
širokom, no ne prugastom (VIDAKOVIĆ 1960, 1962, 1966), već okruglastom
krošnjom.


PROIZVODNJA SJEMENA


Poznata je činjenica da većina šumskog drveća koja se uzgaja u sastojinama
ne fruktificira svake godine, pa je takav slučaj i s malolisnom li


340