DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Svaki klon odnosno svaka biljka treba imati svoj broj. U tom smislu vođena je evidencija i obilježavanje prilikom izbora majčinskih stabala, vegetativnog razmnožavanja i sadnje biljaka u plantaži. Takva evidencija, koja u svakom času omogućuje identifikaciju svake biljke neophodna je, budući da podizanjem plantaže još uvijek nije završena selekcija klonova. Praćenjem količina uroda po pojedinom klonu mogu se pojedini klonovi slabijeg uroda sjemenom ukloniti iz plantaže i zamjeniti ih biljkama nekog drugog klona, koji pokazuje bolja svojstva u tom pogledu. Osim toga obilježavanje biljaka pokazuje svoju svrsishodnost zbog lakšeg praćenja individualne i klonske fruktifikacije kao i zbog potreba zamjene uginulih biljaka zbog bolesti, napada insekata ili uslijed oštećenja. Položaj svake biljke — ramete na plantaži i mogućnost njezine identifikacije olakšan je i određen nacrtom, koji donosimo u prilogu 3. UZGOJ I NJEGA Prigodom obrađivanja tla između lipinih biljaka u prvoj (1973) i drugoj (1974) godini obavljeno je i okapanje oko biljaka. To je očinjeno sa svrhom, da se odstrani korov te da se tlo razrahli u gornjim slojevima zemljišta. Na lišću lipe mogu se razviti parazitske gljive iz porodice Sphaeriaceae (Gnomonia tilia Kleb, s konidijskim stadijem Gloesporium tiliae Oud.). Bolest se očituje u pjegavosti lišća, koja je u početku smeđa a kasnije ljubičasta ili mrka. Da bi se spriječila defolijacija, obavljeno je prskanje zinabom 0,25% ili ditanom 2°/o. Isto tako u slučaju pojave drugih oboljenja ili napada štetnika treba poduzeti hitne i djelotvorne zaštitne mjere. OBLIKOVANJE KROŠNJE Oblikovanjem krošnje započeli smo u proljeće 1973. godine To se oblikovanje (obrezivanje) obavljalo svakog proljeća (do 1979. g.) u prvoj polovici mjeseca ožujka, odmah nakon kopnjenja snijega, prije nego što su pupovi na stablima lipa počeli tjerati tj. prije nego što počinju kolati sokovi. Kod toga smo naročitu pažnju obraćali na vađenje dugih izboja, tzv. vodenjaka — mlažnjaka koji se lako prepoznaju po tome što rastu okomito u visinu. Također smo izvršili skraćivanje izbojaka gdje su bili zastupljeni većinom lisni pupovi. Na slici 1 prikazana je klonska sjemenska plantaža lipe na području Šumarije Otok. Nakon obrezivanja tijekom šest godina, krošnje su već lijepo razvijene, a konačni će se rezultat pokazati nakon 8 — 10 godina, kada ćemo dobiti biljku visine 6 — 8 m, s velikom, širokom, no ne prugastom (VIDAKOVIĆ 1960, 1962, 1966), već okruglastom krošnjom. PROIZVODNJA SJEMENA Poznata je činjenica da većina šumskog drveća koja se uzgaja u sastojinama ne fruktificira svake godine, pa je takav slučaj i s malolisnom li 340 |