DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 70 <-- 70 --> PDF |
3. kora debla je normalno ispucala, a boja i debljina kore bile su normalne. 4. odabrana stabla bila su u dobi od 40 — 60 godina i redoviLo su donosila bolji urod sjemenom od okolnih stabala; 5. za svako odabrano stablo registrirani su slijedeći podaci: šumarija, šumski predjel, odjel, odsjek, nadmorska visina, ekspozicija, inklinacija, tip tla, geološki i pedološki sastav tla, pripadna fitocenoza, uzgojni oblik, omjer smjese, sklop, prsni promjer, opseg, totalna visina, dužina debla, projekcija krošnje, fertilnost odnosno sterilnost te starost stabla. Podaci za svako odabrano majčinsko stablo koje je razmnoženo vegetativno i posađeno u plantaži, upisani su u formulare. Uprilogu 1 donosima prikaz formulara s podacima za stablo Mb 231. VEGETATIVNO RAZMNAŽANJE Za podizanje klonske sjemenske plantaže malolisne lipe poslužila su odabrana majčinska stabla, razmnožena cijepljenjem. Cijepljenje smo obavljali transplantacijom plemke tj. pupa ili dijela izbojka na podlogu malolisne lipe. Poznato je, da tako cijepljena biljka ima fiziološku starost matičnog stabla s kojeg plemka potječe, te da je zbog toga u stanju fruktificirati neposredno nakon cijepljenja. Razmnažene lipe je obavljeno u rasadniku Lukavec kod Velike Gorice. Vegetativno je razmnoženo 47 primjeraka odabranih lipinih stabala s područja Hrvatske. ODREĐIVANJE LOKACIJE Jedan od veoma važnih zadataka kod podizanja sjemenske plantaže je izbor zemljišta, tj. određivanje lokacije. Kod toga je potrebno udovoljiti slijedećim uvjetima: 1. Mjesto na kojem podižemo sjemensku plantažu mora biti takvo, da u okolišu od 1 km nema pojedinačnih stabala ili sastojina vrste, od kojih se podiže plantaža. Tom zahtjevu je potrebno udovoljiti s razloga očuvanja kvalitete sjemena, jer ukoliko se u blizini nalaze stabla iste vrste postoji mogućnost da i ta stabla sudjeluju kao jedan od roditelja u produkciji sjemena na plantaži. Time bi se umanjila osnovna namjena plantaže, a ta je da se proizvede sjeme od poznatih- odabranih i superiornih roditeljskih parova. Iz literature je poznato (VIDAKOVIĆ 1962, 1966) da se udaljenost od 1 km može smatrati dovoljnim jamstvom, da će do oprašivanja doći samo između biljaka prisutnih na plantaži. U nekim slučajevima preporučuje se zbog bolje izolacije sjemenske plantaže i podizanje zaštitnog pojasa u vidu drvoreda, po mogućnosti od četinjastih vrsta drveća. S obzirom na to da se lipe oprašuju pomoć kukaca, nema potrebe za podizanjem zaštitnog pojasa. 2. Poznato je, da su suha, laka i nešto pjeskovita zemljišta pogodna za produkciju šumskog sjemena. Veći urod sjemena utvrđen je na dubljim |