DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 67 <-- 67 --> PDF |
SJEMENSKA PLANTAŽA MALOLISNE LIPE (TILIA CORDATA MilD NA PODRUČJU ŠUMARIJE OTOK Mr JOSIP KARAVLA, dipl. inž. šum. Katedra za šumarsku genetiku i dendrologiju Šumarskog fakulteta u Zagrebu, ZAGREB, Simunska cesta br. 25. SAŽETAK. Na području Šumarije Otok podignuta je u listopadu 1972. godine klonska sjemenska plantaža malolisne lipe (TILIA CORDATA Mili.) veličine 0,72 ha, u svrhu proizvodnje kvalitetnog sjemena lipe za to područje. Plemke za proizvodnju rameta cijepljenjem potiču s odabranih normalnih i plus stabala posavskih i spačvanskih šuma, te s područja Drivenika, Čaglina, Virovitice i Iloka. Ukupno se na plantaži nalaze 263 ramete (123 klonova) od kojih se 207 koristi za produkciju sjemena, a 56 služi kao pričuva (Prilog 3). Razmak između rameta u plantaži je 6 x 6 m. Predviđeno je da plantaža ukupno rada sjemenom 50 godina s punim urodom svake druge godine i s prosječnim godišnjim urodom od 100 kg. Već u 6. godini je na plantaži sabrano sa 176 ramenta ukupno 17,70 kg plodova malolisne lipe. UVOD U drugoj polovici 1972. godine dogovoreno je sa Šumskim gospodarstvom »Hrast« i Šumarijom Otok, da se na njezinu području podigne jedna sjemenska plantaža malolisne lipe (Tilia cordata Mili.) veličine 0,72 ha u svrhu proizvodnje kvalitetnog sjemena za to područje. Šumsko gospodarstvo i Šumarija su taj zadatak povjerili Katedri za šumarsku genetiku i dendrologiju Šumarskog fakultetu u Zagrebu. Plantaža je podignuta u listopadu 1972. godine. SVRHA PODIZANJA KLONSKE SJEMENSKE PLANTAŽE Metoda proizvodnje sjemena u plantaži razrađena je u skladu s osnovama genetike i oplemenjivanja šumskih vrsta drveća. Prema definiciji VIDAKOVIĆ-a (1966) pod klonskom sjemenskom plantažom razumjevamo nasad od dva ili više klonova iste ili različitih vrsta, dobivenih cijepljenjem, koji se uzgajaju na određenoj površini zbog produkcije sjemena. Za razliku od sjemenskih plantaža, koje su podignute od biljaka uzgojenih iz sjemena, u klonskoj sjemenskoj plantaži raspolažemo s cjepovima |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 68 <-- 68 --> PDF |
(rametama) koji potječu od odabranih normalnih ili fenotipski superiornih tzv. plus stabala. Majčinska stabla (ortete) s kojih su odabrana plemke nalaze se na različitim lokalitetima, a cijepljenje biljke (ramete) određene za uzgoj, raspoređuju se na relativno malu površinu, koja če predstavljati izvor za kvalitetno sjeme, dobiveno mnogo jeftinije nego klasičnom metodom. Na taj način osigurava se i stalno dobivanje većih količina sjemena s jednog mjesta pod povoljnijim uvjetima sakupljanja. Takvi uvjeti nastaju, jer se cijepljenje biljke u sjemenskoj plantaži uzgajanju u visini od 6—8 m sa širokom krošnjom, koja se formira obrezivanjem, kako bi se po biljci dobilo što više cvjetnih grana a lime i sjemena. Podizanjem sjemenske plantaže u povoljnijim ekološkim uvjetima i primjenom različitih agrotehničkih mjera kao što su obrada tla i gnonjenje postiže se i veći urod nego što je kod stabala u šumi (VIDAKOVIĆ, 1962, 1966). Slika 1: Izgled sjemenske plantaže malolisne lipe 1979. g. u proljeće. Navedene karakteristike klonske sjemenske plantaže jasno ukazuju na njezine prednosti prema klasičnom načinu sakupljanja sjemena, koji iziskuje obilazak prostranih areala, iskusne penjače i specijaliziranu opremu, a time i povećanje troškova kod sakupljanja sjemena. Spomenuta plantaža podignuta je sa svrhom, da bi šumsko gospodarstvo i Šumarija Otok imali na svom području osiguranu količinu kvalitetnog sjemena malolisne lipe. IZLUČIVANJE NORMALNIH I PLUS STABALA Odabiranje plus stabala malolisne lipe objavljeno je u prirodnim sastojinama hrasta lužnjaka i običnog graba u posavskim šumama na području Šumarije Lipovljani, gdje je odrabrano nekoliko normalnih majčinskih stabala, od kojih je jedno izdvojeno kao plus stablo (Mb 221). |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Na području slavonskih šuma u Spačvi pronađeno je više stabala kandidata, a kao normalno majčinsko stablo odabrano je jedno od njih (Mb 231) Na drugim područjima (Drivenik, Čaglin, Virovitica, Vukovar) odabirana su stabla, koja su rađala sjemenom, a po svojim fenotipskim karakteristikama su bila superiorna od ostalih stabala u sastojini. Kod odabiranja plus stabala i normalnih majčinskih stabala rukovodili smo se slijedećim kriterijima: 1. Odabrana stabla su po svom izgledu bila potpuno zdrava. Ocjenjivanje zdravstvenoga stanja svakog stabla obavljeno je u nekoliko navrata tijekom nekoliko godina u razdoblju od 1962 — 1968. godine prigodom obilaska terena, u cilju da se izluče normalna i plus stabla; 2. debla odabranih stabala su bila prava s malim padom prsnog promjera i bez usukanosti, male i uske krošnje s tankim grančicama; TILIA CORDATA Mili . BROJ STABLA: 231 MJERENO DNE: 19. 7. 1963. ŠUMARIJA: Spačva ODJEL,ODSJEK:Šumski predje l Boljkovo,l 8 NADMORSKA VISINA: 90 m EKSPOZIČIJA:Teren ravar . INKLINACIJA : 0° _.0 Geološki: Močvarni les Pedološki: Pseudoglej FITOCENOZA: Hrasta lužnjaka i ob ičnog graba s oštrikom UZGOJNI OBLIK: Visoka regularna . sastojina OMJER SMJESE: Obični grab:hrast lužnjak:obični jasen:0,4: 0, 25:0,2:0,05 SKLOP: 0,9 PRSNI PROMJER: cm SMJER d; NS OPSEG: 13 9,0 cm TOTALNA VISINA: 30, , 0 cm DUŽINA DEBLA: 10,0 m PROJEKCIJA KROŠNJE : 5 x 6 m DUŽINA KROŠNJE: 20,0 m FERTILNO STABLO: da, 1963.god. STERILNO STABLO: ne STAROST STABLA: 6 0 god. OPASKA Prilog 1: Prikaz formulara s upisanim podacima za matično stablo malolisne lipe Mb 231. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 70 <-- 70 --> PDF |
3. kora debla je normalno ispucala, a boja i debljina kore bile su normalne. 4. odabrana stabla bila su u dobi od 40 — 60 godina i redoviLo su donosila bolji urod sjemenom od okolnih stabala; 5. za svako odabrano stablo registrirani su slijedeći podaci: šumarija, šumski predjel, odjel, odsjek, nadmorska visina, ekspozicija, inklinacija, tip tla, geološki i pedološki sastav tla, pripadna fitocenoza, uzgojni oblik, omjer smjese, sklop, prsni promjer, opseg, totalna visina, dužina debla, projekcija krošnje, fertilnost odnosno sterilnost te starost stabla. Podaci za svako odabrano majčinsko stablo koje je razmnoženo vegetativno i posađeno u plantaži, upisani su u formulare. Uprilogu 1 donosima prikaz formulara s podacima za stablo Mb 231. VEGETATIVNO RAZMNAŽANJE Za podizanje klonske sjemenske plantaže malolisne lipe poslužila su odabrana majčinska stabla, razmnožena cijepljenjem. Cijepljenje smo obavljali transplantacijom plemke tj. pupa ili dijela izbojka na podlogu malolisne lipe. Poznato je, da tako cijepljena biljka ima fiziološku starost matičnog stabla s kojeg plemka potječe, te da je zbog toga u stanju fruktificirati neposredno nakon cijepljenja. Razmnažene lipe je obavljeno u rasadniku Lukavec kod Velike Gorice. Vegetativno je razmnoženo 47 primjeraka odabranih lipinih stabala s područja Hrvatske. ODREĐIVANJE LOKACIJE Jedan od veoma važnih zadataka kod podizanja sjemenske plantaže je izbor zemljišta, tj. određivanje lokacije. Kod toga je potrebno udovoljiti slijedećim uvjetima: 1. Mjesto na kojem podižemo sjemensku plantažu mora biti takvo, da u okolišu od 1 km nema pojedinačnih stabala ili sastojina vrste, od kojih se podiže plantaža. Tom zahtjevu je potrebno udovoljiti s razloga očuvanja kvalitete sjemena, jer ukoliko se u blizini nalaze stabla iste vrste postoji mogućnost da i ta stabla sudjeluju kao jedan od roditelja u produkciji sjemena na plantaži. Time bi se umanjila osnovna namjena plantaže, a ta je da se proizvede sjeme od poznatih- odabranih i superiornih roditeljskih parova. Iz literature je poznato (VIDAKOVIĆ 1962, 1966) da se udaljenost od 1 km može smatrati dovoljnim jamstvom, da će do oprašivanja doći samo između biljaka prisutnih na plantaži. U nekim slučajevima preporučuje se zbog bolje izolacije sjemenske plantaže i podizanje zaštitnog pojasa u vidu drvoreda, po mogućnosti od četinjastih vrsta drveća. S obzirom na to da se lipe oprašuju pomoć kukaca, nema potrebe za podizanjem zaštitnog pojasa. 2. Poznato je, da su suha, laka i nešto pjeskovita zemljišta pogodna za produkciju šumskog sjemena. Veći urod sjemena utvrđen je na dubljim |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 71 <-- 71 --> PDF |
KLIMADIJAGRAM U SMISLU H. WALTER-a e I SPACI7A (82) 10,1 777 c mm ioo °C 50 i h- J 80 --37,5 60 - 27,2 ~22< 40 40 30 20 mm 90 60 f 9 -6,4 -31,2 20 10 JO abcdefghijklmnopr = = = = = = = = = = = = = = = = = P r TUMAČ KLIMADIJAGRAMA stanica nadmorska visina (m) broj godina opažanja (razdoblje) god. temperatura zraka u "C (višegod. prosjek) god. količina oborina u mm (višegod. prosjek) srednji minimum temperature zraka najhladnijeg mjeseca apsolutni minimum temp, zraka u periodu motrenja srednji maksimum temperature najtoplijeg mjeseca apsolutni maksimum temp, zraka u razdoblju motrenja srednje kolebanje temperature zraka srednji višegodišnji prosjek temp, zraka po mjesecima srednji višegodišnji prosjek oborina po mjesecima sušno (aridno) razdoblje razdoblje suhoće vlažno (humidno) razdoblje mjeseci sa srednjim minimumom temp, zraka ispod 0°C mjeseci s apsolutnim minimumom temp, zraka ispod 0°C Prilog 2: Klimadijagram u smislu H. Walter-a, za područje Spačve u periodu od 1954—1967. (Prema RAUŠ-u, 1975.). 33 7 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 72 <-- 72 --> PDF |
ilovastim — pjeskovitim tlima. Tla, koja su bez dušika, kalija i fosfora nisu podesna za uzgoj drvenastih biljaka u svrhu produkcije sjemena. 3. Šumsko drveće ima veći urod na lokalitetima gdje dolazi više svjetla i topline a manje vlage, nego na lokalitetima s manje svijetla i topline a više vlage. 4. Blage i zaštićene padine na brežuljkastim terenima tj. mjesta zaklonjena od jakog vjetra poželjna su za sjemensku plantažu. 5. Za uzgoj plantaže nisu podesni tereni na kojima se za vrijeme cvatnje i oplodnje pojavljuju jaki mrazevi. 6. Da bi se sjemenske plantaže zaštitile od divljači potrebno je plantažu ograditi i tako onemogućiti pristup glodavcima i visokoj divljači. Radi mogućnosti poduzimanja pravodobnih mjera zaštite protiv različitih bolesti i insekata, potrebno je da se plantaža nalazi na pristupačnom mjestu i pod stalnim nadzorom lugara i tehničkog osoblja Šumarije. Mi smo uzevši u obzir sve naprijed navedene razloge, a i slobodne površine, kojima raspolaže Šumarija Otok, odabrali slobodnu površinu u šumskom predjelu Ripača. To je zemljište bivša oranica, gdje se nekada sijala pšenica. Udaljeno je oko 6 km od mjesta Otok, a zaprema površinu od 0,75 ha. Po svojim karakteristikama, a prema navedenim kriterijima spomenuta lokacija zadovoljava u sljedećem: ad 1) U bližoj okolici do 1 km pa i više ne nalaze se grupe, a niti poje dinačna stabla lipa. ad 2) Tlo je parapodzol, duboko i pjeskovite strukture. Detaljna analiza udjela pojedinih elemenata (N, P, K) nije učinjena, ali prema dobivenim podacima na spomenutom se lokalitetu uzgajala pšenica, što ukazuje da je tlo dobro i hranjivo. ad 3) Od vjetrova zapadni vjetar puše često, ali je plantaža od njega zaštićena postojećom šumom, koja se nalazi na udaljenosti od oko 30 m. ad 4) Ploha na kojoj leži plantaža pada blago prema sjeveru, a udaljena je od rijeke Bosut oko 100 m, tako da postoji mogućnost zalijevanja. ad 5) Jači mrazevi se ne javljaju. Da bismo prikazali klimatske prilike koje vladaju na lokalitetu gdje je osnovama plantaža, donosimo klimadijagram u smislu Waltera za to područje Spačve (Prilog 2). ad 6) Prilaz plantaži je moguć postojećim šumskim putem, pa je zbog toga nadzor olakšan. Oko plantaže je podignuta mrežasta žičana ograda, koja onemogućuje ulazak divljači. BROJ KLONOVA Vegetativno razmnoženi biljni materijal, koji potječe od odabranih l´enotipskih superiornih majčinskih stabala, pripada skupini od 13 klonova. Na plantaži su zasađene ukupno 263 biljke (ramete) od čega se 207 koristi za produkciju sjemena, a 56 biljaka služi kao pričuva. Sve biljke na plantaži su označene, te imaju svoj broj prema broju majčinskog stabla i uvedene su u nacrt plantaže (Prilog 3). |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 73 <-- 73 --> PDF |
SHEMA RASPOREDA BILJAKA U SJEMENSKOJ PLANTAŽI MALOLISNE LIPE U ŠUMSKOM PREDJELU „RIPAČA" ŠUMARIJA OTOK Prilog 3: Shema rasporeda biljaka u sjemenskoj plantaži. RASPORED I UDALJENOST BILJAKA Raspored biljaka pripadnika istog a klona treba biti takav, da smanji njihovo međusobno oprašivanje, a da s druge strane olakša oprašivanje između biljaka pripadnika različiti h klonova. Stoga smo se kod određivanja rasporeda biljaka služili principom, da svaka biljka bude okružena pripadnicima drugih klonova. Razmaci sadnje u sjemenskim plantažama podešavaju se zavisno o vrsti na 5 x 5 m ili 7 x 7 m (VIDAKOVIĆ 1960). U našem slučaju smatrali smo, da je najpogodniji razmak 6x6m, jer će biljke imati mogućnost da formiraju široku krošnju, što je jedan od prvih uvjeta za obilnu fruktifikaciju. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Svaki klon odnosno svaka biljka treba imati svoj broj. U tom smislu vođena je evidencija i obilježavanje prilikom izbora majčinskih stabala, vegetativnog razmnožavanja i sadnje biljaka u plantaži. Takva evidencija, koja u svakom času omogućuje identifikaciju svake biljke neophodna je, budući da podizanjem plantaže još uvijek nije završena selekcija klonova. Praćenjem količina uroda po pojedinom klonu mogu se pojedini klonovi slabijeg uroda sjemenom ukloniti iz plantaže i zamjeniti ih biljkama nekog drugog klona, koji pokazuje bolja svojstva u tom pogledu. Osim toga obilježavanje biljaka pokazuje svoju svrsishodnost zbog lakšeg praćenja individualne i klonske fruktifikacije kao i zbog potreba zamjene uginulih biljaka zbog bolesti, napada insekata ili uslijed oštećenja. Položaj svake biljke — ramete na plantaži i mogućnost njezine identifikacije olakšan je i određen nacrtom, koji donosimo u prilogu 3. UZGOJ I NJEGA Prigodom obrađivanja tla između lipinih biljaka u prvoj (1973) i drugoj (1974) godini obavljeno je i okapanje oko biljaka. To je očinjeno sa svrhom, da se odstrani korov te da se tlo razrahli u gornjim slojevima zemljišta. Na lišću lipe mogu se razviti parazitske gljive iz porodice Sphaeriaceae (Gnomonia tilia Kleb, s konidijskim stadijem Gloesporium tiliae Oud.). Bolest se očituje u pjegavosti lišća, koja je u početku smeđa a kasnije ljubičasta ili mrka. Da bi se spriječila defolijacija, obavljeno je prskanje zinabom 0,25% ili ditanom 2°/o. Isto tako u slučaju pojave drugih oboljenja ili napada štetnika treba poduzeti hitne i djelotvorne zaštitne mjere. OBLIKOVANJE KROŠNJE Oblikovanjem krošnje započeli smo u proljeće 1973. godine To se oblikovanje (obrezivanje) obavljalo svakog proljeća (do 1979. g.) u prvoj polovici mjeseca ožujka, odmah nakon kopnjenja snijega, prije nego što su pupovi na stablima lipa počeli tjerati tj. prije nego što počinju kolati sokovi. Kod toga smo naročitu pažnju obraćali na vađenje dugih izboja, tzv. vodenjaka — mlažnjaka koji se lako prepoznaju po tome što rastu okomito u visinu. Također smo izvršili skraćivanje izbojaka gdje su bili zastupljeni većinom lisni pupovi. Na slici 1 prikazana je klonska sjemenska plantaža lipe na području Šumarije Otok. Nakon obrezivanja tijekom šest godina, krošnje su već lijepo razvijene, a konačni će se rezultat pokazati nakon 8 — 10 godina, kada ćemo dobiti biljku visine 6 — 8 m, s velikom, širokom, no ne prugastom (VIDAKOVIĆ 1960, 1962, 1966), već okruglastom krošnjom. PROIZVODNJA SJEMENA Poznata je činjenica da većina šumskog drveća koja se uzgaja u sastojinama ne fruktificira svake godine, pa je takav slučaj i s malolisnom li 340 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Popis sabranog sjemena malotisne lipe ( Tilia cordata Mili.) u području šumarije Otok - šumski predjel Ripača Mat. Područje u 1974 u 1975. u 1976 Plodov a 1975. Plodov i 1976 zgriženo u 1977. u 1978 Plodova 1977 broj -lokalitet grama grama grama s 1 sjem s 2 sjem. 5 1 sj e m s 2 sjem 1976-kon grama grama s 1 sjem s 2 sjem. 306 Drivenik 25 41,13 19,00 826 58 350 21 525 0,80 650,0 14 3 302 Drivenik 78 338,39 95,50 7010 251 1200 60 --1750,0 - 178 Čaglin 62 51,86 6,95 1095 40 177 1 --1380,0 - 226 Lipovljani 31 134,65 74,50 3365 35 2010 15 800 -1600,0 - 231 Spaćva 7 111,56 7,50 2053 256 167 11 --1700,0 - 118 Rijeka 9 68,64 7,00 1502 132 120 5 340 -650,0 - 307 Drivenik 13 119,57 8,00 2138 326 227 5 --650,0 - 221 Lipovljani 23 224,63 9,00 5330 116 142 8 255 2,00 2600,0 45 300 Drivenik 10 51,55 17,00 970 173 345 18 505 -970,0 - 5 Virovitica 137 126,26 88,00 2400 296 1180 96 3120 0,10 4100,0 3 1 Krk Krk 38 -14,00 --137 26 700 22,00 1300,0 315 42 239 Ilok -61,88 86,50 1234 98 1450 126 235 1,60 300,0 28 2 242 Perušić ---------50,0 - UKUPNO 433 1346,12 412,95 27923 1581 9435 372 6480 26,50 17700,0 405 48 opaska . svi plodovi koji su sabrani odmah su i posijani Tabela 1: Urod plodova malolisne lipe na sjemenskoj plantaži, u periodu od 1974—1978. godine. pom. Kod domaćih vrsta lipa obično je urod sjemenom jedne godine dobar, a sljedeće slabiji. Količina uroda u mnogome zavisi o vremenskim prilikama. Kako oprašivanje obavljaju kukci, a to su uglavnom pčele, obilnost uroda zavisi i o njihovoj pojavi i brojnosti. Suvremena upotreba različitih insekticida znatno je djelovala na smanjenje pojave i brojnost pčela. U sjemenskoj plantaži očekujemo veći i češći urod sjemena nego u prirodnoj šumi. U plantaži biljke imaju na raspolaganju veću količinu svjetlosti i uzgajaju se na boljem tlu, koje se obrađuje i gnoji. Osim toga biljke se obrezuju, što stimulira fruktifikaciju. Na osnovi podataka iz literature, vlastitih zapažanja i proračuna o urodu sjemena malolisne lipe u plantaži, predvidjeli smo da će brojčane vrijednosti biti: M Ukupno Udaljenost ßr o Prosječni u(U -1 —-1 rađa a-g stabala :-! 1^ 3 u . r. sjemenom kg rameta ~ - 3 s 3 OH 3 3 fc 3 PH u On 3 interval po na po na broj godina godina ha plantaži ha plantaži 25 15 50 277 207 130 100 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Promatrajući fruktifikaciju sjemenske plantaže od 1974. do 1978. godine (Tabela br. 1), može se zaključiti da je naš rad i postupak bio ispravan, jer smo u jesen 1978. godine sabrali sa 176 rameta malolisne lipe oko 17,70 kg plodova. Sjeme smo odmah nakon sabiranja i posijali, jer se time postiže da veći dio sjemena proklinje narednog proljeća. > 0 * m <*.< #-4 * WF -W1 ™ W t % -I > # # #, , Slika 2: Rendgenski snimak plodova malolisne lipe s jednom sjemenkom. Slika 3: Rendgenski snimak plodova malolisne lipe s dvije sjemenke i jednog ploda s tri sjemenke. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Rendgenografska analiza plodova (koju je obavio dipl. ing. šumarstva Želimir B o r z a n, stručni suradnik Katedre za šumarsku genetiku i denclrologiju Šumarskog fakulteta u Zagrebu), pokazala je da je zdravstveno stanje plodova odlično, te da većina plodova ima jednu sjemenku. U tabeli 1. navedeni su podaci o broju sabranih plodova po klonovima. Vidimo da je dio plodova imao 2 sjemenke. Slika 2. prikazuje rendgenski snimak plodova malolisne lipe s jednom sjemenkom, a na slici 3. prikazani su plodovi s dvije sjemenke i jedan plod s tri sjemenke. Plodovi s dvije i više sjemenki su redovito veći od plodova s jednom sjemenkom. Na plantaži predviđamo sveukupno 50 godina urocla sjemenom. Od toga s malim urodom 10 godina, s punim urodom 25 godina i s padom uroda još 15 godina. Godišnje se može očekivati prosječni urod od oko 130 kg sjemena po ha, odnosno na podignutoj plantaži oko 100 kg sjemena malolisne lipe. LITERATURA 1. B a 1 e n, J. (1938): Šumski rasadnici, 99 pp., Zemun. 2. Borzan , Ž. (1973): O snimanju i analizi šumskog sjemena pomoću rendgenskog zračenja. Šumarski list 5—6, 166—189. 3. J o v k o v i ć, J. B. (1952): Šumsko semenarstvo i rasadnici. I deo. 86 pp., Sarajevo. 4. P e t r o v i ć, D. S. (1948): Rad u šumskim rasadnicima. 163 pp., Beograd. 5. R a u š, Dj. (1975): Vegetacijski i sinekološki odnosi šuma u bazenu Spačva. Glasnik za šumske pokuse XVIII, 225—346, Zagreb. 6. Svoboda , P. (1955): Lesni dreviny a jejich porosti, čast II. p. 321—339, Praha. 7. V i d a k o v ić, M. (1956): Genetika u šumarstvu. Šumarski list 3—4. 8. Vid ako vi ć, M. (1960): Semenskc plantaže šumskog drveća. Jugoslavenski savetodavni centar za poljoprivredu i šumarstvo, Beograd. 9. V i d a k o v i ć, M. (1961): Podizanje semenskih plantaža šumskog drveća. Topola, br 19., Beograd. 10. Vi da kov i ć, M. (1962): Podizanje semenskih plantaža izvan prirodnog područja raspostranjenja. Topola 25—26, Beograd. 11. V i d a k o v i ć, M. (1962): Sjemenska plantaža poljskog jasena (Fraxinus angustitolia Vahl.). Elaborat, Zagreb. 12. V i d a k o v i ć, M. (1966): Genetika i oplemenjivanje šumskog drveća. Skripta, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 78 <-- 78 --> PDF |
CLONAL SEED ORCHARD OF SMALL-LEAVEM LIME (TILIA CORDATA MILL.) IN THE OTOK FOREST OFFICE DISTRICT SUMMARY A 0.72 ha single-purpose seed orchard of small-leaved lime (Tilia cordata Mill.) was established in October 1972 near the Otok Forest office. Scions for the production of raments by grafting were collected from selected normal and plus trees from forests of the Posavina and Spačva basins, and the areas o Drivenik, Caglin, Virovitica and Ilok. From the total of 263 raments (13 clones) 207 are used for seed production and 56 for replacement (Fig. 3). The seed-production raments are planted at 6 x 6m spacing. It is planned to have a full crop every second year for 50 years, with a predicted average annual yield of 100 kg. A total of 17.70 kg lime fruits has already been collected from 176 ramets in the 6th year. Koristeći se prije svega vlastitim iskustvom, te nadopunjujući ga dostignćima stranih istraživača, naš, u to vrijeme jedini znanstveni i nastavni centar, Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima, prilazi sa znanstvenim metodama rješavanju problematike šumarskog i ostalog sje mena. U vezi s tim, u Šumarskom listu godine 1893. obavještavaju šumarsku javnost da je u učilištu otvorena Postaja za istraživanje sjemena.. . (POVIJEST ŠUMARSTVA HRVATSKE 1846 — 1976 kroz stranice Šumarskog lista — str. 61) |