DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 52     <-- 52 -->        PDF

vrsta. Međutim, razvitkom specijalno kemijske industrije one su postale
vrlo cijenjene i mnogo tražene. Drvo breze i trepetljike daju vrlo dobar
materijal za celulozu. Potrebe industrije upućuju na to, da treba pokloniti
veću pažnju navedenim vrstama koje dolaze uglavnom pomiješane s drugim
vrstama drveća u sastojini.


Pravilnim postupanjem tim vrstama brzoga rasta dižemo vrijednost
mješovitih sastojina, pa u mladoj dobi sastojina dobivamo proredama vrijedan
drvni materijal. Na taj način povećava se financijski efekt gospodarenja.


B KULTURE I PLANTAŽE EUROAMERIČKIH TOPOLA


Općeniti nedostatak drva za kemijsku preradu iziskivao je i u našoj
zemlji način rješavanja koji bi pridonio povećanju proizvodnje drva. Mogućnost
povećanja proizvodnje drva u prirodnim sastojinama intenzivnim
njegovanjem sastojina, konverzijama sastojinskih i uzgojnih oblika uvijek
je bila limitirana prirodnim činiocima. I kod najintenzivnijeg gospodarenja
uzgajivač zahvaća samo u sastojinu (selekcijom prirodnih individua, reguliranjem
omjera smjese i priliva svjetla u sastojinu), a nikada u tlo. Takav
način uzgajanja proizvodnih šuma ostat će u budućnosti vjerojatno samo
u prirodnim sastojinama, na tlima u ekološkim prilikama koje nisu pogodne
za uvođenje uzgoja drveća brzoga rasta primjenom mehaničke obrade
tla i gnojidbe (intenzivne kulture) ili intenzivne obrade tla, fertilizacije i
uzgajanja poljoprivrednih međustruktura (plantažni uzgoj šumskog drveća).
Plantažni uzgoj i intenzivne kulture šumskog drveća zahtijevaju poznavanje
tla i njegovo ispitivanje radi obrade i fertilizacije odgovarajućim hranivima
koja će, osigurati visoke prinose drvne mase.


Dio nedostatka drva za kemijsku preradu trebalo se riješiti uzgojem
vrsta šumskog drveća brzoga rasta.


Kod listača se počelo rješavati uzgajanjem euroameričkih topola (euroamerički
hibridi iz skupine crnih topola) koje su u svijetu, a i kod nas,
pokazale potencijalno velike izglede.


Na području Slavonije i Baranje ima dosta površina koje se privode
i koje bi još trebalo privesti šumskoj proizvodnji, i normalno je da proizvodnja
na takvim terenima treba biti što intenzivnija. Na tom području,
posebice na aluvijalima Drave i Dunava, najpovoljniji su ekološki uvjeti za
uzgoj topola i vrba.


Prije više od petnaestak godina započeo je kod nas u širim razmjerima
suvremeni način uzgajanja euroameričkih topola (izbor klonova, tehnološki
proces proizvodnje sadnog materijala, primjena obrade tla, gnojidba
i dr.). Tako je kod nas plantažno uzgajanje započelo naglo, a zbog toga
ponegdje i na terenima gdje zato nisu bili povoljni ekološki uvjeti, a da