DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Iz tih razloga su nam omogućeni intenzivniji zahvati u mlađim sastojinama,
a da se ne umanjuje njihova proizvodna sposobnost.


Prednost intenzivne njege sastojina


a) Skraćenje ophodnje i povećanje vrijednosti drvnog materijala


»Intenzivnom« metodom prorjeđivanja sastojine brže povećavamo dimenzije
stabala, i na manjem broju stabala kumulira se veći prirast, a time
se s obzirom na krupnije dimenzije stvaraju i vredniji sortimenti drva.
Na taj način u kraćem ciklusu proizvodnje postižemo na manjem broju
stabala iste dimenzije stabala kao u duljem procesu proizvodnje na većem
broju stabala.


b) Povećanje udjela kvalitetnih i vrednijih sortimenata, dobivenih »intenzivnom
« proredom


Prednosti tzv. »intenzivne« metode prorjeđivanja su u tome što sječom
dobivamo vredniji drvni materijal, tj. veći postotak tehničkoga i krupnijeg
prostornog drva, a da ukupnu proizvodnju drvne mase ni u kom slučaju
ne smanjujemo.


Prednost »intenzivnog« prorjeđivanja je očita, uz uvjet da se ne
umanjuje prirast totalne drvne mase sastojine, tj. da
se ne smanjuje temeljna drvna masa ispod minimuma koji osigurava optimalnu
proizvodnju.


S ekonomskog stajališta izrađenu drvnu masu možemo smatrati obrtnim
kapitalom, dok masa koja je ostala neposječena na eksperimentalnim
plohama tretiranim klasičnim načinom (razlika u izrađenoj drvnoj masi između
tzv. intenzivne i klasične metode proreda po jedinici površine) predstavlja
zaleđenu sirovinu na kojoj se kumulira čak i manji prirast. Također
je kod »intenzivnih« proreda i rentabilnost njege veća, jer na istoj površini
proredom dobivamo krupniji drvni materijal.


Povećanje vrijednosti sastojina i financijskog efekta gospodarenja
prijelaznim, vrstama


U nizinskim šumama donedavno se poklanjala mala pažnja mekim
vrstama drveća kao što su bijela, crna i siva topola te bijela vrba. To su
vrste koje se lako regeneriraju, te već u prvoj polovini ophodnje dobivamo
vrijedan drvni materijal. Pravilnim gospodarenjem tim vrstama, odnosno
ako ih podržavamo kao prijelazne vrste u sastojinama drugih vrsta
drveća, osobito u dobi sastojine kad druge vrste još ne mogu dati vrednije
Sortimente. To je naročito važno sa šumsko-gospodarskog stajališta, budući
da kod nas mlade i srednjedobne ekonomske šume zauzimaju velike površine.


U prigorskim i brdskim šumama često se pojavljuju na sječinama
trepetljika i breza. Dosad se nastojalo da se one što prije eliminiraju iz
sastojina, smatrajući ih nepoželjnim u većoj primjesi u sastojinama drugih