DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Iz tih razloga su nam omogućeni intenzivniji zahvati u mlađim sastojinama, a da se ne umanjuje njihova proizvodna sposobnost. Prednost intenzivne njege sastojina a) Skraćenje ophodnje i povećanje vrijednosti drvnog materijala »Intenzivnom« metodom prorjeđivanja sastojine brže povećavamo dimenzije stabala, i na manjem broju stabala kumulira se veći prirast, a time se s obzirom na krupnije dimenzije stvaraju i vredniji sortimenti drva. Na taj način u kraćem ciklusu proizvodnje postižemo na manjem broju stabala iste dimenzije stabala kao u duljem procesu proizvodnje na većem broju stabala. b) Povećanje udjela kvalitetnih i vrednijih sortimenata, dobivenih »intenzivnom « proredom Prednosti tzv. »intenzivne« metode prorjeđivanja su u tome što sječom dobivamo vredniji drvni materijal, tj. veći postotak tehničkoga i krupnijeg prostornog drva, a da ukupnu proizvodnju drvne mase ni u kom slučaju ne smanjujemo. Prednost »intenzivnog« prorjeđivanja je očita, uz uvjet da se ne umanjuje prirast totalne drvne mase sastojine, tj. da se ne smanjuje temeljna drvna masa ispod minimuma koji osigurava optimalnu proizvodnju. S ekonomskog stajališta izrađenu drvnu masu možemo smatrati obrtnim kapitalom, dok masa koja je ostala neposječena na eksperimentalnim plohama tretiranim klasičnim načinom (razlika u izrađenoj drvnoj masi između tzv. intenzivne i klasične metode proreda po jedinici površine) predstavlja zaleđenu sirovinu na kojoj se kumulira čak i manji prirast. Također je kod »intenzivnih« proreda i rentabilnost njege veća, jer na istoj površini proredom dobivamo krupniji drvni materijal. Povećanje vrijednosti sastojina i financijskog efekta gospodarenja prijelaznim, vrstama U nizinskim šumama donedavno se poklanjala mala pažnja mekim vrstama drveća kao što su bijela, crna i siva topola te bijela vrba. To su vrste koje se lako regeneriraju, te već u prvoj polovini ophodnje dobivamo vrijedan drvni materijal. Pravilnim gospodarenjem tim vrstama, odnosno ako ih podržavamo kao prijelazne vrste u sastojinama drugih vrsta drveća, osobito u dobi sastojine kad druge vrste još ne mogu dati vrednije Sortimente. To je naročito važno sa šumsko-gospodarskog stajališta, budući da kod nas mlade i srednjedobne ekonomske šume zauzimaju velike površine. U prigorskim i brdskim šumama često se pojavljuju na sječinama trepetljika i breza. Dosad se nastojalo da se one što prije eliminiraju iz sastojina, smatrajući ih nepoželjnim u većoj primjesi u sastojinama drugih |