DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Na pokusnoj plohi IV (»intenzivna proreda«) posječeno je 123,7 m3/ha, a prirodno je odumrlo 43,9 m3/ha (kontrolna pokusna ploha VI). Drvna masa, posječena i iskorištena na pokusnim plohama I i IV, predstavlja obrtni kapital, a drvna masa (dio) na kontrolnim pokusnim plohama predstavlja zaleđenu sirovinu. Dodamo li tome da smo putem intenzivnih, a i drugih načina prorjeđivanja, povećavali kvalitetu i kvantitetu drvne mase te privredi osiguravali kontinuiranu sirovinu, tada možemo utvrditi da smo u sastojinama mnogo učinili s biološkog stajališta s obzirom na njihov perspektivni razvitak. Na drvnoj je industriji da i takav sitni materijal iskoristi (kemijska proreda). Za spomenute sastojine i pokusne plohe prikazali smo dobne i tečajne priraste na Tab. 6. U mladim sastojinama slavonskog hrasta lužnjaka između 14. i 30. godine starosti kod primjene »intenzivne« prorede prosječna godišnja proizvodnja totalne drvne mase iznosila je 11,3 m3 ha, a kod primjene tzv. »klasične « metode prorede 10,7 m3/ ha, Intenzitet je u oba slučaja bio približno isti. Kod sastojina kitnjaka i običnog graba u intervalu između 21. i 37. godine starosti prosječna godišnja proizvodnja kod tzv. »intenzivne« metode prorede bila je 8,9 m3/ha, a kod primjene tzv. »klasične« metode 8,4 m3/ha. Napominjemo da je u odnosu na kontrolne eksperimentalne plohe koje su bile prepuštene spontanom razvoju (nisu bile tretirane), proizvodnja je u spomenutim slučajima — naravno uz isti turnus prorjeđivanja — uvijek bila manja. U prvom slučaju, u intervalu između 14. do 30. godine starosti sastojina proizvedeno je prosječno godišnje 8,6 m3/ha. U drugom slučaju u intervalu između 21. i 37. godine starosti sastojine proizvedeno je 7,6 m´Vha. Iz toga proizlazi, da se prorjeđivanjem (kod toga mislimo na selekciju stabala, reguliranje svjetla i omjera smjese) može u mladim mješovitim sastojinama u ranijim razvojnim stadijima povećati proizvodnja drvne mase uz povećanje kvalitete stabala u sastojini (selektivno i debljinski). U srednjodobnim sastojinama hrasta kitnjaka prikazali smo rezultate istraživanja s obzirom na intenzitete proreda, drve mase po hektaru i prirasne mogućnosti takvih sastojina (Tab. 7). Rezultati pokazuju da je tečajni prirast skoro isti na pokusnoj plohi XX i XXI, iako je drvna masa poslije prorede bila različita (268,3 m3/ha i 320,7 m3/ha), a isto tako i intenziteti proreda 25,2% odnosno 14,4%. Iz dobivenih rezultata istraživanja vidljivo je da je »biološki potencijal« sastojine, tj. rast i prirast relativno veći (nekoliko puta manja drvna masa po hektaru proizvodi jednaku ili veću drvnu masu) što je sastojina mlađa. |