DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1979 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Smatramo da »klasična« metoda prorjeđivanja kod nas predstavlja (više ili manje) uobičajeni način, a karakterizira je umjereni zahvat po masi u proizvodnom dijelu sastojine (dominantna i nuzgredna etaža), a jaki u pomoćnom dijelu sastojine (podstojna etaža). Svrha je takvog zahvata da se održi odnosno poveća čistoća debla od grana gušćim sklopom stabala u proizvodnom dijelu sastojine naročito najvrednijih vrsta drveća mješovite sastojine. Primjena navedenih metoda proreda osniva se na biološk o gospo darskoj klasifikaciji stabala u sastojini (Dekanić). U mladim i mješovitim sastojinama slavonskog hrasta lužnjaka (Genisto elatae — Quercetum roboris Horv. 39) za vrijeme između četiri prorede (kod prve prorede sastojina je bila stara 14 godina, a kod četvrte 30 godina) prosječno povećanje promjera u prsnoj visini u proizvodnom dijelu sastojine bilo je kod »intenzivne« prorede kod hrasta lužnjaka 4,6 cm, a kod poljskog jasena 4,1 cm. Kod primjene tzv. »klasične« prorede, a približno istog intenziteta, to povećanje je iznosilo kod hrasta lužnjaka 3,5 cm te kod poljskog jasena 3,8 cm. Ti rezultati najjasnije ukazuju na to da na kvalitativni prvenstveno debljinski prirast najhitnije utječe način prorede odnosno tzv. »intenzivna« proreda kod tretiranja određenih vrsta drveća. Što je sastojina mlađa, to je njezino reagiranje jače, tj. »biološki potencijal« je intenzivniji. Na slijedećim tabelama prikazat ćemo neke rezultate dugogodišnjih istraživanja različitih metoda i intenziteta proreda. Povećanje drvne mase poslije prve prorede, posječena drvna masa, intenzitet sječe i ukupni prirast sastojina od početka njegovanja prikazani s na Tab. 2 za šumu hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom, a na Tab. 3 za šumu kitnjaka i običnog graba. Na pokusnim plohama I i IV provođene su prorede s jakim intenzitetima u proizvodnom dijelu sastojine (»intenzivna proreda«), a na pokusnim plohama II i V jaki intenziteti bili su u pomoćnom dijelu sastojine (»klasična proreda«). Pokusne plohe III i VI poslužile su kao kontrolne (0-te) i u njima nisu provođeni nikakvi uzgojni radovi, nego su samo registrirani — između pojedinih proreda — prirodni mortalitet stabala. Iz dobivenih rezultata vidljivo je, da je na pokusnoj plohi I proizvedeno 180,2 m:i/ha, a na pokusnoj plohi III svega 137,7 m:)/ha. Na pokusnoj plohi IV proizvedeno je 143,0 m´Vha, a na pokusnoj plohi VI svega 122,3 m:!/ha. Proizvedena i posječena drvna masa te ukupni intenzitet sječe tijekom četiri prorede na tim pokusnim plohama prikazani su na Tab. 4 i 5. Rezultati pokazuju, da je na pokusnoj plohi I (»intenzivna proreda« posječeno 128,3 nVVha, a na pokusnoj plohi III (kontrolna) prirodni mortalitet stabala po masi iznosio je 26,9 m3/ha tijekom četiri prorede. |